Connect with us

Zdravlje

Rutina odlaska na spavanje: jednostavan korak za zdravije srce i mozak

Studija potvrđuje da žene koje svakodnevno ležu u isto vreme smanjuju rizik od infarkta i šloga, bez obzira na dužinu sna

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Katrin bolovtsova

Studija potvrđuje da žene koje svakodnevno ležu u isto vreme smanjuju rizik od infarkta i šloga, bez obzira na dužinu sna

Najnovija studija Univerziteta u Oulu, sprovedena na više od 3.000 odraslih, otkrila je da redovno vreme odlaska na spavanje može imati ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova. Žene koje često menjaju kada idu na spavanje, posebno ako spavaju manje od osam sati, izložene su i do dva puta većem riziku od infarkta, moždanog udara i drugih ozbiljnih srčanih problema tokom sledećih deset godina.

Naše telo funkcioniše prema cirkadijalnom ritmu – unutrašnjem satu koji reguliše spavanje, budnost, hormone i rad srca. Kada svakodnevno pomeramo vreme odlaska u krevet, ovaj ritam se narušava, što može dodatno opteretiti srce. Kardiolog dr Ana Petrović objašnjava: “Telo voli red i rutinu. Kada često menjamo navike, stvaramo dodatni stres za organizam”. Neredovan san najviše pogađa žene koje su pod stresom i balansiraju između poslovnih i porodičnih obaveza, jer se tada javlja konfuzija u radu srca i metabolizma.

Važno je istaći da kod osoba koje redovno spavaju osam ili više sati, povremeno odstupanje od rutine ne nosi značajan rizik. Međutim, kombinacija neredovnog odlaska na spavanje i manjka sna može imati ozbiljne posledice po kardiovaskularno zdravlje. Zanimljivo je da vreme buđenja nije presudno – upravo je vreme kada ležemo ono što najviše utiče na zdravlje srca.

Zbog užurbanog stila života, poslovnih zadataka, brige o porodici ili korišćenja digitalnih uređaja kasno uveče, teško je održati rutinu. Ipak, i male promene mogu doprineti zdravijem srcu. Dr Petrović savetuje: “Preporučujem ženama da pokušaju da odlaze na spavanje u približno isto vreme svake večeri, čak i kada je to izazovno. Tako mogu zaštititi svoje srce na jednostavan način”.

Saveti za bolji san uključuju izbegavanje ekrana pred spavanje, opuštanje uz knjigu ili toplu kupku i stvaranje mirne atmosfere u spavaćoj sobi. Ako imate problema sa nesanicom ili ste često umorni, važno je da se obratite lekaru radi precizne dijagnoze i saveta.

Uvođenje redovne rutine odlaska na spavanje može biti jednostavna, ali izuzetno korisna navika za žensko zdravlje srca i mozga.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Najčešće promene koje žensko telo prolazi tokom PMS perioda

PMS donosi emotivne i fizičke oscilacije, ali postoje načini da ublažite simptome i sačuvate balans

Published

on

PMS donosi emotivne i fizičke oscilacije, ali postoje načini da ublažite simptome i sačuvate balans

Predmenstrualni sindrom (PMS) svakog meseca utiče na veliki broj žena, donoseći niz telesnih i emotivnih promena. Simptomi se mogu javiti nekoliko dana, a kod nekih žena čak i do dve nedelje pre menstruacije. Ove promene su povezane sa oscilacijama hormona, posebno estrogena i progesterona, i mogu biti blage ili izražene. Važno je znati da su ove reakcije u potpunosti prirodan deo menstrualnog ciklusa i ne predstavljaju slabost.

Promene raspoloženja su među najčešćim znacima PMS-a. Tokom ovog perioda, mnoge žene osećaju povećanu osetljivost, razdražljivost ili emotivnost. Sitnice koje bi inače ostale neprimećene mogu sada izazvati tugu ili nervozu. Uz to, često je prisutan umor i potreba za dužim odmorom, pa je važno obratiti pažnju na signale koje telo šalje.

Kada su u pitanju fizičke promene, mnoge žene primećuju nadutost, zadržavanje tečnosti, bol u donjem stomaku, tenziju u grudima i glavobolju. Ovi simptomi nastaju zbog promena u hormonskoj ravnoteži. Takođe, često se javlja pojačan apetit, posebno želja za slatkišima ili kaloričnom hranom, što je takođe posledica hormonalnih oscilacija. Zbog toga se savetuje da birate zdravije užine i redovno unosite dovoljno vode.

PMS može uticati i na svakodnevne odnose, pa su nesporazumi u porodici ili na poslu česti. Dobro je znati da razumevanje ovih promena pomaže i vama i vašim bližnjima. Redovno vežbanje i kvalitetan san mogu u velikoj meri olakšati neprijatnosti koje PMS donosi.

Specijalista ginekologije, dr Ana Petrović, naglašava: “PMS nije izmišljeno stanje. Hormonalne promene utiču na raspoloženje i fizičko zdravlje. Preporučujem ženama da osluškuju svoje telo i ne zanemaruju signale koje im ono šalje.”

Simptome PMS-a možete ublažiti i kroz nekoliko praktičnih navika. Umesto da posegnete za kofeinom ili alkoholom, odlučite se za uravnoteženu ishranu bogatu voćem, povrćem i integralnim žitaricama. Redovna fizička aktivnost doprinosi boljem raspoloženju i smanjenju stresa, a dovoljno sna pomaže da se osećate odmorno i stabilno. Ako PMS znatno ometa svakodnevni život, obavezno se obratite lekaru kako biste zajedno pronašli najbolje rešenje i eventualno prilagodili terapiju.

Pročitaj još

Zdravlje

Alergija na meso i mlečne proizvode: kako ujed krpelja može uticati na žene

Porast slučajeva alfa-gal sindroma u SAD, simptomi se često javljaju satima nakon konzumacije mesa ili mleka

Published

on

Porast slučajeva alfa-gal sindroma u SAD, simptomi se često javljaju satima nakon konzumacije mesa ili mleka

U poslednje vreme u Sjedinjenim Državama beleži se sve više slučajeva retkog zdravstvenog poremećaja – alfa-gal sindroma, koji dovodi do iznenadne alergije na crveno meso i mlečne proizvode. Ova alergija se razvija nakon ujeda specifične vrste krpelja, poznate kao lone star tick, a pogađa žene svih uzrasta. Sindrom je značajan jer simptomi mogu varirati od blagih do opasnih po život, što ga čini veoma ozbiljnim zdravstvenim problemom.

Za razliku od lajmske bolesti koju takođe prenose krpelji, alfa-gal sindrom je i dalje slabo poznat javnosti. Stručnjaci upozoravaju da se broj obolelih povećava kako se stanište krpelja širi. Jedna od karakteristika ovog sindroma jeste da se alergijska reakcija može pojaviti tek nekoliko sati nakon konzumacije mesa ili mleka, što dodatno otežava prepoznavanje simptoma i odlaganje pravilne dijagnoze.

Simptomi alfa-gal sindroma uključuju svrab, osip, oticanje, probleme sa disanjem i bol u stomaku. Neke žene imaju blage reakcije, dok kod drugih simptomi mogu izazvati ozbiljne alergijske napade. Sa svakim narednim kontaktom sa crvenim mesom ili mlečnim proizvodima, simptomi mogu postati izraženiji. Posebno su ugrožene žene koje često borave u prirodi ili žive u područjima gde je populacija krpelja veća.

Prema rečima dr Tomasa Rusoa, infektologa sa Univerziteta u Bafalu: „Alfa-gal sindrom može biti ozbiljan, posebno ako se ne prepozna na vreme.” Dr Vilijam Šafner, stručnjak za zarazne bolesti, dodaje: „Povećanje broja krpelja i širenje njihovog staništa direktno utiče na porast slučajeva.“

Kako biste smanjile rizik od ujeda krpelja, preporučuje se nošenje garderobe koja pokriva kožu tokom boravka u prirodi, redovno korišćenje zaštitnih sredstava protiv insekata i detaljan pregled kože po povratku kući. Ukoliko primetite simptome alergije nakon obroka koji sadrži crveno meso ili mlečne proizvode, odmah se obratite lekaru. Lekari ističu da je za preciznu dijagnozu i odgovarajuće savete važno konsultovati stručnjaka. Iako je alfa-gal sindrom u porastu, pravovremeno prepoznavanje simptoma i preventivne mere mogu značajno umanjiti rizik od komplikacija.

Pročitaj još

Zdravlje

Test snage ruke pokazuje koliko telo pamti depresiju

Istraživanje University of Bern otkriva da žene i nakon izlečene depresije mogu imati slabiju fizičku snagu

Published

on

Istraživanje University of Bern otkriva da žene i nakon izlečene depresije mogu imati slabiju fizičku snagu

Novo istraživanje sa University of Bern donosi važne uvide za žene koje su se suočile sa depresijom, pokazujući da fizička slabost može ostati prisutna čak i nakon što se psihički simptomi povuku. Naučnici su otkrili da snaga stiska ruke otkriva ne samo trenutno stanje tela, već i dugoročne posledice depresije. U istraživanju su bile uključene tri grupe žena: zdrave, one sa akutnom depresijom i žene koje su se oporavile od depresije. Rezultati su pokazali da su zdrave učesnice imale prosečnu snagu stiska od 30,7 kilograma, žene sa akutnom depresijom 23,7 kilograma, dok su one koje su prebolele depresiju imale tek neznatno višu snagu – 24,5 kilograma. To znači da fizička slabost može ostati čak i kada depresija prođe.

Ovi podaci naglašavaju koliko je važno pratiti fizičko zdravlje i nakon oporavka od depresije. Snaga ruke nije samo svakodnevni detalj, već pokazatelj opšte mišićne funkcije i koordinacije tela. Slabiji stisak može ukazivati i na smanjenu motivaciju kao i slabiju motornu koordinaciju, čak i posle povlačenja depresivnih simptoma. Profesor Sebastian Walther, psihijatar sa University of Bern, ističe: „Očekivali smo da će ljudi koji su preživeli depresiju ponovo imati normalnu snagu ruku, ali rezultati su nas iznenadili.” On dodaje da je slab stisak često povezan sa lošijom fizičkom kondicijom i poremećajem kontrole pokreta.

Na osnovu ovih saznanja, ženama koje su prošle kroz depresiju savetuje se da obrate pažnju na znake fizičke slabosti. Slabost može biti znak da telo i mozak još nisu potpuno usklađeni, što se može odraziti na svakodnevno funkcionisanje, radnu sposobnost i samopouzdanje – posebno kod žena koje balansiraju brojne životne uloge. Profesor Walther savetuje: „Ako je slabost posledica loše kondicije, pomaže fizički trening. Ako je reč o motoričkim problemima, potrebno je raditi na koordinaciji i možda uključiti fizioterapiju.” Oporavak od depresije zahteva strpljenje i rad ne samo na psihi, već i na telu.

Ako primetite slabiji stisak ruke ili istrajnu fizičku slabost nakon depresije, preporučuje se razgovor sa lekarom. Redovno vežbanje, šetnje i vežbe snage mogu pomoći vraćanju mišićne kondicije, a u nekim slučajevima i stručni nadzor fizioterapeuta. Briga o telu jednako je važna kao i mentalno zdravlje – za tačnu dijagnozu i savete uvek se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

U Trendu