Connect with us

Zdravlje

Kratke pauze na poslu: tajna za bolji fokus i manje stresa kod žena

Harvardska studija otkriva da petominutni odmori tokom radnog dana efikasno smanjuju stres i povećavaju produktivnost

Published

on

pexels-photo-7680136

Harvardska studija otkriva da petominutni odmori tokom radnog dana efikasno smanjuju stres i povećavaju produktivnost

Brojne žene, posebno one koje balansiraju posao i porodične obaveze, često osećaju mentalni zamor i pad koncentracije tokom radnog dana. Novo istraživanje sa Harvarda ukazuje da čak i kratke, pravilno raspoređene pauze u trajanju od nekoliko minuta mogu značajno doprineti očuvanju mentalnog zdravlja i podići radnu efikasnost.

U studiji su učestvovale odrasle žene različitih uzrasta, a rezultati pokazuju da se nivo stresa povećava već nakon dva sata neprekidnog rada. Posle četiri sata bez pauze, stres je bio viši za 18%. Ipak, žene koje su pravile kratke predahne tokom dana beležile su za trećinu veći učinak na poslu i skoro 15% niže nivoe stresa u toku radne nedelje.

Savremena žena, opterećena brojnim obavezama, posebno je osetljiva na posledice iscrpljenosti. Neurološkinja Emilie Stajnbah ističe: „Čak i najkraća pauza, poput petominutne šetnje ili razgovora sa prijateljicom, može pomoći mozgu da se resetuje i poboljša koncentraciju.“

Najefikasnijim se pokazala Pomodoro metoda: radi se u serijama od 25 minuta, nakon čega sledi petominutna pauza, a posle četiri takva ciklusa savetuje se duži predah od 15 do 20 minuta. Stručnjaci preporučuju da se kraći odmori praktikuju ujutru, dok je duže pauze najbolje praviti u kasnim popodnevnim satima, kada energija prirodno opada.

Jedna od najčešćih grešaka tokom pauza je korišćenje društvenih mreža ili razgovor o poslu, što može dodatno zamoriti mozak i umanjiti kreativnost. Umesto toga, savetuje se fizička aktivnost, boravak na svežem vazduhu ili razgovor sa dragom osobom na teme koje nisu povezane sa poslom.

Šest saveta za korisne pauze:
– Kratka šetnja ili penjanje uz stepenice
– Izlazak na prirodnu svetlost, čak i na terasu
– Razgovor telefonom sa prijateljicom umesto poruka
– Trenutak sa kućnim ljubimcem
– Popijte čašu vode ili biljni čaj
– Dajte sebi vreme da ne mislite o poslu i obavezama

Ako se osećate umorno i teško održavate pažnju na poslu, uvođenje ovih navika može biti prvi korak ka zdravijoj i ispunjenijoj svakodnevici. U slučaju da simptomi iscrpljenosti i zaboravnosti traju duže, obavezno se konsultujte sa lekarom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Žene i doniranje matičnih ćelija: šansa za život obolelima od leukemije

Upisom u registar davalaca, žene povećavaju šanse za izlečenje pacijenata sa leukemijom u Srbiji

Published

on

Upisom u registar davalaca, žene povećavaju šanse za izlečenje pacijenata sa leukemijom u Srbiji

Transplantacija matičnih ćelija danas predstavlja najveću nadu za pacijente sa leukemijom i drugim malignim bolestima krvi, zahvaljujući savremenim medicinskim dostignućima. Dr Bjanka Lako Šoškić, specijalista transfuziologije, naglašava da svaka zdrava osoba starosti od 18 do 45 godina može postati potencijalni davalac matičnih ćelija i tako doprineti većim šansama za izlečenje obolelih. U Srbiji je trenutno u registru oko 28.500 osoba, dok je optimalno da ih bude bar 100.000.

Transplantacija matičnih ćelija je često jedini izlaz za mnoge pacijente sa malignim oboljenjima krvi. “Uspešnost transplantacije mnogo je veća kada su davalac i pacijent sa istog etničkog područja,” ističe dr Lako Šoškić. Zato je važno da se što više ljudi, a naročito žena koje su često spremne da pomognu i pokazuju visok stepen empatije, uključi u registar davalaca.

Matične ćelije su osnovne ćelije iz kojih nastaju sve krvne ćelije neophodne za normalno funkcionisanje organizma. Dve su metode davanja matičnih ćelija: iz periferne krvi ili iz koštane srži. Proces prijave u registar je brz i jednostavan – potrebno je samo popuniti formular i dati uzorak venske krvi, na osnovu kojeg se određuju HLA karakteristike. Ove karakteristike su ključne za pronalaženje odgovarajućeg davaoca za svakog pacijenta.

U slučaju potencijalne podudarnosti, sprovode se dodatna testiranja i detaljna provera zdravstvenog stanja davaoca. Davanje matičnih ćelija je završni korak i radi se tek kada postoji potpuna podudarnost – često se traže i dva potencijalna davaoca. Dr Lako Šoškić napominje: “Naš registar je od 2012. godine povezan sa svetskim registrima, što dodatno povećava šansu za pronalazak odgovarajućeg davaoca. Ipak, veoma je važno da omasovimo sopstveni registar.”

Za žene koje razmišljaju o ovom humanom činu, važno je znati da je procedura bezbedna i brza. Davanje uzorka krvi ne predstavlja zdravstveni rizik, a mogućnost da spasite nečiji život čini ovu odluku izuzetno vrednom. Posebno je značajno da majke, sestre, tetke i prijateljice budu deo registra, jer svaka osoba može nekome postati spas.

Ako želite da postanete davalac, obratite se najbližoj transfuzijskoj službi gde ćete dobiti sve neophodne informacije i smernice. Za sva medicinska pitanja konsultujte se sa svojim lekarom.

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Kratak boravak u prirodi: jednostavan način za bolje žensko zdravlje

Samo dvadeset minuta na svežem vazduhu smanjuje stres, poboljšava raspoloženje i jača imunitet kod žena svih uzrasta

Published

on

Samo dvadeset minuta na svežem vazduhu smanjuje stres, poboljšava raspoloženje i jača imunitet kod žena svih uzrasta

Provođenje vremena na otvorenom, makar i dvadeset minuta dnevno, može imati izuzetno pozitivan uticaj na zdravlje žena, naročito onih koje žive u gradskim sredinama i često su izložene stresu. Najnovija istraživanja potvrđuju da čak i kratka šetnja parkom ili boravak na svežem vazduhu pokreće brojne korisne promene u organizmu – smanjuje nivo hormona stresa, pomaže u snižavanju krvnog pritiska i doprinosi mentalnoj stabilnosti.

Stručnjaci ističu da su efekti prirode merljivi već nakon dvadesetak minuta. Kako pojašnjava dr Ana Petrović, specijalista psihijatrije: “Kontakt sa zelenilom, mirisima drveća i zvucima prirode aktivira naš autonomni nervni sistem koji automatski usporava rad srca, snižava pritisak i smanjuje napetost.” Ovakvo spontano opuštanje potvrđeno je i kroz obimne studije – osobe koje redovno provode najmanje 120 minuta nedeljno u prirodi imaju bolje opšte zdravlje i izraženiji osećaj psihološke ravnoteže.

Dobra vest je da benefiti nisu rezervisani za planinarenje ili višesatne izlete. Dovoljno je prošetati kroz lokalni park, dvorište ili pored reke kako biste osetili opuštanje i povratak balansa u organizmu. Kod žena koje su opterećene svakodnevnim obavezama i stresom, ovakva praksa može biti dragoceno sredstvo u prevenciji hroničnih bolesti, anksioznosti i nesanice.

Prirodno okruženje utiče i na hormonsku ravnotežu – dokazano je da boravak napolju snižava nivo kortizola i adrenalina, hormona koji su odgovorni za stresne reakcije. Prema jednoj studiji, žene koje su provele tri dana među biljkama sa mirisom čempresa imale su niže vrednosti hormona stresa i veći broj „prirodnih ćelija ubica“ koje štite organizam od infekcija, a taj efekat je bio vidljiv i dve nedelje kasnije.

Mirisi prirode takođe imaju važnu ulogu – već 90 sekundi nakon udisanja arome borovine ili citrusnih nota, primećuje se smirenje i bolje raspoloženje. Čak i bebe, koje nemaju prethodne asocijacije na mirise, reaguju umirenjem na određene prirodne arome, što potvrđuje duboko biološku osnovu ovog efekta.

Za žene koje žele da unaprede svoje zdravlje i opšte stanje, preporuka je da nekoliko puta nedeljno odvoje vreme za šetnju ili boravak na otvorenom. To može biti pauza za ručak u parku, vođenje deteta na igralište ili lagana vožnja bicikla. Dr Petrović savetuje: “Redovan boravak na otvorenom jača otpornost na stres, poboljšava san i podstiče osećaj zadovoljstva.”

Za sve specifične savete i individualne preporuke, važno je konsultovati se sa svojim lekarom.

Pročitaj još

Zdravlje

Bezbedno čuvanje ostataka roštilja: Vodič za zdravlje vaše porodice

Naučite kako da pravilno skladištite pečeno meso posle proslava i smanjite rizik od trovanja

Published

on

Naučite kako da pravilno skladištite pečeno meso posle proslava i smanjite rizik od trovanja

Nakon druženja uz roštilj, često se postavlja pitanje koliko dugo ostaci mesa mogu bezbedno da stoje u frižideru i kada je vreme da ih bacite. Ovo je naročito važno ako u kući imate decu, trudnice ili starije osobe, koje su podložnije posledicama konzumacije pokvarene hrane.

Ključan faktor nije samo koliko dugo je meso u frižideru, već i koliko je vremena provelo na sobnoj temperaturi. Ako ste meso ostavili napolju duže od dva sata, naročito tokom toplijih dana, rizik od razvoja štetnih bakterija naglo raste. Čak i ako ga kasnije stavite u frižider, opasnost ostaje prisutna.

Kako objašnjava dr Milena Savić, specijalista higijene: “Meso koje nije odmah stavljeno u frižider može biti izvor ozbiljnih infekcija, čak i ako spolja izgleda i miriše u redu.”

Ako ste meso odmah po pripremi ohladili, možete ga bezbedno konzumirati tri do četiri dana. Nakon toga, čak i u najboljim uslovima, rizik od kvarenja raste. Ukoliko ne planirate da pojedete ostatke u tom periodu, najbolje je da ih zamrznete. U zamrzivaču meso može stajati do tri meseca, ali treba znati da će posle odmrzavanja biti manje sočno i ukusno.

Česta greška je ostavljanje mesa u originalnim posudama sa izleta ili slavlja. Preporučuje se da ostatke prebacite što pre u čiste, hermetički zatvorene posude i da ih držite odvojeno od priloga, poput salata, jer povrće ubrzava kvarenje.

Mnoge žene se pitaju da li je podgrevanje mesa dovoljno za uništavanje bakterija. Stručnjaci napominju da podgrevanje može uništiti deo bakterija, ali ne i toksine koji su se možda već stvorili. “Meso podgrevajte samo jednom. Višestruko hlađenje i zagrevanje povećava rizik od trovanja hranom”, savetuje dr Savić.

Simptomi pokvarenog mesa su lepljiva ili sluzava površina, promena boje u sivu ili zelenkastu, kao i neprijatan, kiseo miris. Nemojte se oslanjati samo na miris, pošto štetne materije mogu biti prisutne i kad miris nije izražen.

Za žene koje žele da zaštite zdravlje porodice, važno je da ostatke roštilja što pre skladište posle obroka, čuvaju ih u čistim, zatvorenim kutijama i pojedu u roku od nekoliko dana. Ako niste sigurni u ispravnost – bolje bacite nego da rizikujete.

Za svaku dilemu ili simptome, obavezno se obratite lekaru.

Pročitaj još

U Trendu