Connect with us

Saveti

Vaš pas kao saveznik za zdravlje srca i bolju svakodnevicu

Svakodnevne šetnje i emotivna povezanost sa psom pozitivno utiču na srce i celokupno blagostanje

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Svakodnevne šetnje i emotivna povezanost sa psom pozitivno utiču na srce i celokupno blagostanje

Mnoge žene danas traže efikasne načine da unaprede zdravlje svog srca, a najnovija istraživanja sugerišu da rešenje može da se nalazi upravo u kući – u vidu vernog psa. Naučnici su proučavali životne navike žena koje su vlasnice pasa i otkrili da redovne šetnje sa ljubimcem, kao i emotivna veza sa njim, povoljno utiču na zdravlje srca i opšte osećanje.

Kardiolog dr Ivana Stanković naglašava: “Redovna fizička aktivnost, kao što su brze šetnje sa psom, pomaže u regulisanju krvnog pritiska i smanjenju stresa, što su ključni faktori za očuvanje zdravlja srca.” Prema njenim rečima, zajedničko vreme sa psom može vas pokrenuti i onda kada niste raspoloženi za tipičan trening.

Pored fizičkih koristi, psi su izvor i psihološke podrške. Dr Stanković ističe: “Kontakt sa životinjama dokazano smanjuje nivo hormona stresa i povećava osećaj zadovoljstva”. Ovo je posebno bitno ženama koje često balansiraju brojne obaveze, jer pas može biti dragocen izvor motivacije i podrške u svakodnevici.

Za one koje žele da uvedu više kretanja, savetuje se da šetnje sa psom traju najmanje 20 do 30 minuta dnevno. Takođe, preporučuje se da uživate u zajedničkim trenucima, bilo da se igrate napolju ili mazite kod kuće, jer i mali trenuci pažnje mogu pozitivno uticati na vaše raspoloženje.

Treba imati na umu da briga o psu zahteva dodatnu odgovornost, ali mnogo vlasnica ističe da ih upravo pas podseća da vode računa o sebi. Jasmina, 39, iz Beograda, kaže: “Pas me svakodnevno motiviše da izađem na vazduh, bez obzira na vreme ili raspoloženje”.

Ukoliko već imate psa, iskoristite vreme sa njim kako biste dodatno brinuli o zdravlju svog srca. Ukoliko tek razmišljate o ljubimcu, imajte na umu da pas može biti pravi saveznik ne samo za bolje zdravlje, već i za više svakodnevnog zadovoljstva i bolji balans.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Lepa&Zdrava

OVO IPAK NIJE ZABLUDA: Smeh leči telo na načine koje je nauka tek nedavno objasnila

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cheerful young man with a beard smiling warmly, wearing a scarf.

Smeh je univerzalni jezik koji razumeju ljudi širom sveta. Iako ga najčešće povezujemo sa dobrim raspoloženjem i zabavom, naučnici su poslednjih godina otkrili da iskren osmeh i smeh imaju mnogo dublji uticaj na organizam nego što se nekada mislilo. Tokom samo nekoliko sekundi smejanja u telu se pokreće čitav niz reakcija koje mogu pozitivno uticati na srce, mozak, imunitet i nivo stresa.

Naravno, smeh nije lek koji može da zameni terapiju ili izleči ozbiljne bolesti, ali sve više istraživanja potvrđuje da predstavlja važan saveznik dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja.

Mozak oslobađa hormone sreće

Kada se iskreno smejemo, mozak počinje da oslobađa endorfine – supstance koje se često nazivaju hormonima sreće. Oni doprinose osećaju zadovoljstva, opuštenosti i boljeg raspoloženja.

Istovremeno, može doći do smanjenja nivoa hormona stresa, poput kortizola, zbog čega se mnogi ljudi nakon dobrog smeha osećaju mirnije i rasterećenije.

Srce i krvni sudovi imaju koristi

Tokom smeha ubrzava se rad srca, disanje postaje intenzivnije, a krvni sudovi se privremeno šire. Nakon toga organizam ulazi u fazu opuštanja, što može doprineti boljoj cirkulaciji.

Stručnjaci smatraju da redovno smejanje može imati pozitivan efekat na zdravlje kardiovaskularnog sistema kao deo ukupno zdravog načina života.

Jača društvene veze

Smeh nije važan samo zbog fizičkih reakcija u organizmu. Ljudi koji se zajedno smeju često razvijaju jači osećaj poverenja i bliskosti.

Zbog toga zajednički trenuci ispunjeni humorom mogu doprineti kvalitetnijim odnosima u porodici, među prijateljima, ali i na radnom mestu.

Pomaže u ublažavanju bola

Endorfini koji se oslobađaju tokom smeha imaju i prirodno analgetsko dejstvo. Zbog toga pojedini ljudi nakon gledanja omiljene komedije ili razgovora sa dragim osobama prijavljuju da lakše podnose manje bolove ili nelagodnost.

To, naravno, ne znači da smeh može zameniti medicinsku terapiju, ali može biti koristan kao dopuna koja poboljšava opšte raspoloženje.

Aktivira veliki broj mišića

Dok se smejemo, aktiviraju se mišići lica, stomaka, dijafragme, pa čak i ramena. Kod intenzivnog smeha broj aktivnih mišića može biti iznenađujuće veliki.

Posle nekoliko minuta iskrenog smeha mnogi osećaju prijatan umor, upravo zbog toga što je telo bilo fizički aktivno.

Može poboljšati imunitet

Pojedina istraživanja ukazuju da pozitivne emocije i smeh mogu imati povoljan uticaj na rad imunog sistema. Iako naučnici i dalje proučavaju koliko je taj efekat dugoročan, smatra se da smanjenje stresa doprinosi boljem funkcionisanju odbrambenih mehanizama organizma.

Zbog toga se dobro raspoloženje sve češće posmatra kao jedan od faktora koji mogu doprineti očuvanju zdravlja.

Smeh je „zarazan“ s razlogom

Sigurno ste primetili da je mnogo lakše nasmejati se kada to rade i ljudi oko vas. Naučnici smatraju da je razlog u tome što naš mozak automatski prepoznaje izraze lica drugih ljudi i podstiče sličnu reakciju.

Upravo zato se smeh često širi kroz grupu gotovo trenutno, čak i kada niko ne zna kako je sve počelo.

Koliko smeha je dovoljno?

Ne postoji propisana „dnevna doza“ smeha, ali stručnjaci ističu da svaka prilika za iskreno uživanje, druženje i humor može imati pozitivan efekat na psihičko stanje.

Gledanje omiljene komedije, razgovor sa prijateljima, igra sa decom ili kućnim ljubimcem i svakodnevne situacije koje nas iskreno nasmeju mogu biti jednostavan način da smanjimo napetost i unesemo više radosti u dan.

Iako smeh nije čudesan lek, nauka danas jasno pokazuje da njegovi efekti nisu samo prolazni osećaj zadovoljstva. On pokreće složene procese u organizmu, pomaže da se lakše nosimo sa stresom, podstiče povezivanje sa drugim ljudima i doprinosi boljem opštem osećaju. Zato stara izreka da je smeh pola zdravlja možda ima mnogo više istine nego što se nekada verovalo.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto sve više ljudi ustaje u 5 ujutru? Da li jutarnja rutina zaista poboljšava zdravlje ili je samo još jedan trend?

Objavljeno pre

,

Objavio:

coffee, coffee grinder, cup, clock, time, coffee cup, dark, alarm clock

Buđenje u pet ujutru poslednjih godina postalo je jedan od najpopularnijih trendova kada je reč o zdravom načinu života i ličnom razvoju. Na društvenim mrežama brojni influenseri i uspešni preduzetnici tvrde da im upravo rani početak dana donosi veću produktivnost, bolju koncentraciju i više vremena za sebe. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovakva rutina nije idealna za svakoga.

Prednosti ranog ustajanja

Jutarnji sati često su mirniji, bez ometanja i obaveza, zbog čega mnogi koriste to vreme za vežbanje, planiranje dana, čitanje ili meditaciju. Redovna jutarnja rutina može pomoći u stvaranju zdravih navika, boljoj organizaciji i osećaju kontrole nad dnevnim obavezama.

Međutim, ključ nije u tome da se ustane što ranije, već da se obezbedi dovoljno kvalitetnog sna. Odraslim osobama je u proseku potrebno između sedam i devet sati sna kako bi organizam pravilno funkcionisao.

Nije isto za svakoga

Lekari ističu da ljudi imaju različit biološki ritam. Dok se neki prirodno bude veoma rano i tada imaju najviše energije, drugi najbolje funkcionišu kasnije tokom dana. Ukoliko rano ustajanje znači kraće spavanje i hroničan umor, takva navika može imati više štete nego koristi.

Stručnjaci zato savetuju da se ne prate trendovi po svaku cenu. Mnogo je važnije uspostaviti redovan ritam spavanja, odlaziti na počinak u približno isto vreme i pronaći rutinu koja odgovara sopstvenim potrebama. Upravo doslednost, a ne sat na kojem se budite, smatra se jednim od najvažnijih faktora za dobro zdravlje, koncentraciju i dugoročnu produktivnost.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Kisela ili mineralna voda – da li su zaista iste? Mnogi ih piju svakog dana, a ne znaju u čemu je razlika

Objavljeno pre

,

Objavio:

Voda od bamije osvaja žene kao novi izbor za jutro

Kada posegnete za flašom gazirane vode u prodavnici, verovatno ste se bar jednom zapitali da li su kisela i mineralna voda isto. Iako se ovi nazivi često koriste kao sinonimi, među njima postoje razlike koje nisu zanemarljive.

Upravo zbog toga stručnjaci savetuju da obratite pažnju na deklaraciju, jer ono što piše na etiketi može otkriti mnogo više nego što mislite.

Šta je mineralna voda?

Mineralna voda potiče iz prirodnih podzemnih izvora i prirodno sadrži rastvorene minerale, poput kalcijuma, magnezijuma, natrijuma i bikarbonata. Količina i sastav ovih minerala razlikuju se od izvora do izvora, zbog čega svaka mineralna voda ima svoj specifičan ukus.

Neke mineralne vode prirodno sadrže ugljen-dioksid, zbog čega su gazirane već na samom izvoru.

A šta je kisela voda?

Kod nas se izraz „kisela voda“ najčešće koristi za gaziranu vodu. Međutim, ona ne mora nužno biti prirodna mineralna voda.

Pojedine gazirane vode nastaju tako što se običnoj vodi naknadno dodaje ugljen-dioksid, kako bi se dobili karakteristični mehurići. Takva voda može biti prijatnog osvežavajućeg ukusa, ali ne mora imati isti mineralni sastav kao prirodna mineralna voda.

Drugim rečima, svaka prirodno gazirana mineralna voda jeste gazirana, ali nije svaka gazirana voda prirodna mineralna voda.

Da li je jedna zdravija od druge?

Za većinu zdravih ljudi i prirodna mineralna voda i obična gazirana voda mogu biti deo svakodnevne ishrane. Izbor često zavisi od ličnih navika i ukusa.

Mineralna voda može doprineti unosu određenih minerala, ali njihove količine variraju i ne treba računati na nju kao na glavni izvor hranljivih materija.

S druge strane, obična gazirana voda bez dodatog šećera predstavlja dobru alternativu za one koji žele da piju više tečnosti, a ne vole običnu vodu.

Da li gazirana voda izaziva nadimanje?

Kod pojedinih ljudi mehurići ugljen-dioksida mogu izazvati osećaj nadutosti ili podrigivanje, naročito ako se voda pije brzo ili u većim količinama. Osobe koje imaju izražene tegobe sa želucem ili refluksom mogu primetiti da im gazirana voda pojačava simptome.

Ako vam ne izaziva neprijatnosti, nema dokaza da je gazirana voda sama po sebi štetna za većinu zdravih ljudi.

Na šta treba obratiti pažnju prilikom kupovine?

Najvažnije je pročitati deklaraciju. Birajte vode bez dodatog šećera, aroma i zaslađivača ako želite da se osvežite bez suvišnih kalorija.

Takođe, osobe kojima je savetovano da ograniče unos natrijuma trebalo bi da obrate pažnju na sadržaj ovog minerala, jer se on može razlikovati od jedne mineralne vode do druge.

Zaključak

Iako se u svakodnevnom govoru često izjednačavaju, kisela i mineralna voda nisu uvek isto. Mineralna voda potiče iz prirodnog izvora i sadrži karakterističan sastav minerala, dok gazirana, odnosno „kisela“ voda može biti i obična voda kojoj je naknadno dodat ugljen-dioksid.

Bez obzira na izbor, najvažnije je da unosite dovoljno tečnosti tokom dana i da birate vodu bez dodatih šećera, jer je upravo ona jedan od najboljih saveznika za očuvanje zdravlja.

Pročitaj još

U Trendu