Connect with us

Ishrana

Svakodnevna jaja u ishrani žena: uticaj na srce i krvni pritisak

Redovan unos jaja može biti deo zdrave ishrane, ali određene grupe žena treba da budu oprezne

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Redovan unos jaja može biti deo zdrave ishrane, ali određene grupe žena treba da budu oprezne

Mnoge žene brinu da li je svakodnevna konzumacija jaja dobra za zdravlje srca i krvnih sudova, naročito zbog holesterola koji ova namirnica sadrži. Iako su jaja godinama imala lošu reputaciju, novija istraživanja ističu da njihov uticaj na krvni pritisak i nivo masnoća u krvi zavisi od kompletne ishrane, genetike i postojećih bolesti.

Jedno jaje ima oko 185 miligrama holesterola, ali sadrži vrlo malo zasićenih masti. Prema stručnjacima, upravo zasićene masti imaju veći uticaj na povećanje „lošeg“ LDL holesterola nego sam holesterol iz hrane, što znači da jaja, ako se uklapaju u uravnotežen jelovnik, ne predstavljaju problem za većinu ljudi.

Studije pokazuju da umerena svakodnevna konzumacija jaja, posebno uz ishranu sa niskim sadržajem zasićenih masti, ne povećava rizik od visokog krvnog pritiska niti značajno utiče na holesterol. Studija iz 2025. godine pokazala je da jaja kao deo DASH dijete nisu pogoršala parametre zdravlja srca, dok su istraživanja iz 2018. godine povezala umerenu konzumaciju jaja sa nižim rizikom od hipertenzije u odnosu na crveno meso i prerađevine.

Ipak, rezultati nisu uvek isti. Jedno francusko istraživanje ukazuje da žene koje jedu jaja svakodnevno mogu imati veći rizik za povišen pritisak, a slični rezultati su dobijeni i u SAD. Zbog toga ženama koje već imaju hipertenziju ili druge rizične faktore savetuje se konsultacija sa lekarom ili nutricionistom o količini jaja u ishrani.

Kada je u pitanju holesterol, kod većine osoba jaja ne izazivaju značajan porast ukupnog holesterola jer jetra automatski smanjuje sopstvenu proizvodnju kada ga unosimo više hranom. Neka istraživanja potvrđuju da dva jaja dnevno, uz malo zasićenih masti, ne povisuju LDL holesterol, dok kod pojedinih može doći do blagog rasta. Pozitivno je što jaja istovremeno mogu povećati „dobar“ HDL holesterol, koji ima zaštitnu ulogu za srce.

Poseban oprez savetuje se ženama sa dijabetesom, već postojećim bolestima srca ili naslednom sklonošću ka visokom holesterolu, jer kod njih jaja mogu drugačije delovati na masnoće u krvi. U tim slučajevima, individualno savetovanje sa stručnjakom je najvažnije.

Za razliku od prerađenih mesnih proizvoda kao što su slanina i kobasice, jaja su siromašna zasićenim mastima i bogata kvalitetnim proteinima, vitaminima i mineralima. Zato se umerena konzumacija jaja u okviru celokupno zdrave ishrane smatra sigurnom za većinu žena.

Kako naglašava dr Ana Petrović, specijalista interne medicine: „Jaja su nutritivno vredna namirnica, ali je važno obratiti pažnju na način pripreme i ukupne navike u ishrani, posebno kod žena sa hroničnim bolestima.“

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ishrana

Pire krompir bez mleka i ulja: zdrav i kremast obrok zahvaljujući jednom triku

Otkrivamo kako da vaš pire tokom posta ostane svilenkast i ukusan – bez kompromisa po pitanju zdravlja i ukusa.

Published

on

Otkrivamo kako da vaš pire tokom posta ostane svilenkast i ukusan – bez kompromisa po pitanju zdravlja i ukusa.

Kada dođe vreme posta ili jednostavno želite laganiji obrok, mnoge žene se pitaju kako da naprave pire krompir bez mleka i masnoća, a da on ipak bude bogatog ukusa i kremaste teksture. U srpskim domaćinstvima ovo pitanje posebno je aktuelno u periodima posta, kada se mleko i maslac izostavljaju iz ishrane.

Iskusne domaćice i profesionalni kuvari predlažu vrlo jednostavno rešenje: koristite vodu u kojoj se krompir kuvao. Nakon što se krompir dobro skuva i ispasira, postepeno dodavanje toplih kašika te vode pravi veliku razliku – pire postaje gladak i svilenkast, i to bez dodatka mleka ili ulja. Preporuka je da birate beli krompir, bogat skrobom, kako biste postigli željenu kremastost. Dugogodišnja kuvarica Ana Jovanović savetuje: “Pire bez mleka i ulja može biti iznenađujuće ukusan ako se pravilno pripremi i koristi voda od kuvanja.”

Ovaj način pripreme odličan je za sve koji vode računa o zdravlju, žele posnu varijantu ili jednostavno preferiraju laganija jela. Osnovna verzija uključuje samo krompir, vodu od kuvanja i so, dok oni koji nisu u strogom postu mogu po želji dodati i malo biljnog mleka ili par kapi maslinovog ulja. Ipak, potpuno izostavljanje ovih dodataka čini obrok savršenim za post na vodi.

Recept je vrlo jednostavan: Potrebno je 1 kg krompira, voda za kuvanje i so po ukusu. Krompir oljuštite, iseckajte na jednake delove i kuvajte dok potpuno ne omekša. Potom odlijte vodu, ali deo sačuvajte. Krompir ispasirajte i postepeno dodajte sačuvanu vodu dok ne postignete željenu gustinu. Posolite po ukusu i služite dok je pire još topao.

Ovakav pire krompir praktičan je za svakodnevnu pripremu, odgovara svim uzrastima i odličan je izbor za žene koje paze na zdravu ishranu ili tokom posta ne žele da se odreknu omiljenog jela. Zahvaljujući ovom triku, klasični pire bez mleka i ulja postaje nezaobilazan deo posnog menija.

Pročitaj još

Ishrana

Porodični obrok za deset minuta: brze i bogate prženice koje svi vole

Iskoristite ostatke hleba i pripremite ukusan doručak ili večeru od svega nekoliko sastojaka

Published

on

Iskoristite ostatke hleba i pripremite ukusan doručak ili večeru od svega nekoliko sastojaka

Ako tražite jednostavan i hranjiv obrok koji ceo dom okuplja za stolom, prženice su pravi izbor. Ovaj recept je savršen način da iskoristite stari beli hleb i za samo nekoliko minuta spremite doručak ili večeru koju svi vole. Potrebno vam je osam debljih kriški starog belog hleba, tri jaja, sto mililitara jogurta, 120 grama rendanog kačkavalja, malo soli, bibera, kašičica sušenog origana i oko 50 mililitara ulja za prženje.

Prvo u dubljoj činiji umutite jaja, dodajte jogurt i dobro sjedinite. Umešajte rendani kačkavalj i začinite solju, biberom i origanom. Ulje zagrejte na umerenoj temperaturi. Svaku krišku hleba kratko umačite u pripremljenu smesu s obe strane, samo da upije tečnost ali da se ne raspadne. Prženice stavljate u zagrejan tiganj i pržite nekoliko minuta sa svake strane dok ne dobiju zlatno-smeđu i hrskavu koricu.

Važno je da pržite u manjim turama kako bi ulje ostalo dovoljno toplo i svaka kriška ravnomerno pečena. Kada su gotove, složite ih na papirni ubrus kako bi se upio višak masnoće. Najlepše su dok su još vruće, a možete ih poslužiti sa svežim jogurtom, dodatnim rendanim sirom ili omiljenom salatom.

Ovaj recept je odličan kada vam treba brz i ukusan obrok bilo za početak dana ili laganu večeru. Po želji možete dodati još začina ili povrća. Kako navodi domaćica Milica Jovanović: “Ove prženice su uvek hit u mojoj porodici, posebno kada želim da iznenadim decu toplim doručkom, a da pritom ne potrošim mnogo vremena u kuhinji.”

Isprobajte ovaj recept i uživajte u obroku koji se jednostavno sprema, a prija svima. Prijatno!

Pročitaj još

Ishrana

Namirnice koje mogu ugroziti zdravlje: 14 rizičnih izbora na trpezi

Pravilna priprema i umerena konzumacija ključni su za izbegavanje opasnosti koje kriju svakodnevne namirnice

Published

on

Pravilna priprema i umerena konzumacija ključni su za izbegavanje opasnosti koje kriju svakodnevne namirnice

Mnoge namirnice koje često koristimo u ishrani mogu postati opasne po zdravlje ako se ne pripreme ili konzumiraju na pravilan način, upozoravaju stručnjaci za ishranu i toksikologiju. Nutricionistkinja dr Milena Petrović posebno naglašava važnost informisanosti o rizicima, naročito za žene koje se brinu o zdravlju svojih porodica.

Semenke jabuke sadrže amigdalin, koji se u organizmu može pretvoriti u cijanid. Dr Petrović objašnjava da “povremeno progutana semenka nije štetna, ali drobljenje i konzumacija većih količina mogu izazvati mučninu, ubrzano disanje i vrtoglavicu”. Slična opasnost preti i kod koštica trešnje, kajsije i breskve, u kojima su takođe prisutni cijanogeni glikozidi.

Muškatni oraščić, često korišćen u kolačima i napicima, može izazvati halucinacije i ozbiljne tegobe zbog sadržaja miristicina ako se upotrebi u većim količinama. “Veća količina ovog začina, naročito kod dece, može izazvati trovanje”, upozorava stručnjak.

Sirovi ili slabo kuvani crveni pasulj bogat je lektinima, toksinima koji izazivaju povraćanje i dijareju. Da bi se lektini uništili, pasulj je potrebno kuvati najmanje 10 minuta na visokoj temperaturi. Patlidžan u sirovom obliku sadrži solanin, koji može izazvati probavne smetnje, pa se preporučuje da se uvek termički obradi.

Zeleni krompir, koji je bio previše izložen svetlosti, sadrži povišenu količinu solanina. Ova supstanca može dovesti do glavobolje, mučnine, pa čak i ozbiljnog trovanja, zbog čega je važno da se zeleni delovi krompira uklone pre pripreme.

Gorki bademi su još jedna potencijalno opasna namirnica jer sadrže mnogo amigdalina. Industrijski se pre upotrebe termički obrađuju, dok se za domaću upotrebu savetuje izbegavanje sirovih gorkih badema.

Sirova ili nedovoljno obrađena jaja mogu biti izvor bakterije Salmonella, koja izaziva povraćanje, dijareju i povišenu temperaturu. Isto važi i za pileće meso koje mora biti potpuno termički obrađeno kako bi se sprečila bakterijska infekcija.

Među ostalim rizičnim namirnicama nalaze se mlada boranija, određene ribe, sirova kafa, spanać koji je dugo stajao, kao i nekuvane pečurke. Pravilna priprema i umerenost u konzumaciji su najvažniji za zaštitu zdravlja, posebno u porodicama sa decom i starijim osobama.

Dr Petrović savetuje: “Obavezno se informišite o načinu pripreme manje poznatih namirnica i pridržavajte se preporučenih količina. Pravilna termička obrada i izbegavanje sirove hrane smanjuju rizik od trovanja i drugih zdravstvenih problema.”

Vođenje računa o načinu pripreme i izboru namirnica, kao i pridržavanje nekoliko osnovnih pravila, može vam omogućiti da uživate u hrani bez bojazni za svoje zdravlje.

Pročitaj još

U Trendu