Connect with us

Fitnes

Sedam začina za prirodno smanjenje upala i bolje zdravlje tela

Prirodni začini kao podrška ženama u borbi protiv hroničnih upala, boljem varenju i zdravijoj koži

Published

on

pexels-photo-7034133

Prirodni začini kao podrška ženama u borbi protiv hroničnih upala, boljem varenju i zdravijoj koži

Sve više žena se suočava sa hroničnim upalama zbog brzog tempa života i izazova između poslovnih i porodičnih obaveza. Nutricionistkinja Sahar Berjis ističe da su upale prirodna odbrana organizma, ali da produžena upalna stanja mogu prouzrokovati tegobe poput akni, rozacee, problema sa varenjem, umora i povećanja telesne težine. Dobra vest je da jednostavne promene u ishrani, poput uvođenja određenih začina, mogu umanjiti ove simptome.

Berjis podseća da „začini sadrže prirodne sastojke koji utiču na upalne procese i istovremeno podržavaju varenje“. Potpuno uklanjanje upala nije realno, ali redovna upotreba začina može pomoći organizmu da bolje reaguje. U nastavku vam predstavljamo sedam začina koje lako možete uvrstiti u svoje svakodnevne obroke i napitke:

Kurkuma je poznata po svojoj snažnoj sposobnosti da smanji upale, zahvaljujući kurkuminu. Dr Zhaoping Li posebno naglašava: „Kurkuma ima izuzetno jak efekat na smanjenje upala“. Za bolju apsorpciju kurkumina, preporučuje se kombinovanje kurkume sa crnim biberom.

Karanfilić sadrži eugenol, jedinjenje koje smanjuje upalne procese i štiti ćelije od oksidativnog stresa. Idealan je dodatak toplim napicima ili pečenim desertima.

Đumbir je bogat gingerolima i šogaolima, koji imaju i protivupalna i antioksidativna dejstva. Prema Berjis, đumbir posebno olakšava varenje i pomaže kod mučnine, nadutosti i upala creva.

Cimet je izvor polifenola, snažnih antioksidanasa koji pomažu u regulaciji šećera u krvi i smanjuju upale. Nutricionistkinja Mikaela Reuben preporučuje da cimet dodate u smutije, kafu ili pospete po voću.

Beli luk je bogat sumpornim jedinjenjima poput alicina, koji „doprinose balansu imuniteta i smanjenju upalnog stresa“, kako navodi Berjis. Beli luk je odličan za svakodnevnu upotrebu u raznim jelima.

Kim je još jedan začin prepun antioksidanasa koji podstiče varenje i pomaže u borbi protiv upala. Jednostavno ga možete dodati u supe, variva ili jela od mesa i povrća.

Ovi začini, lako dostupni i jednostavni za uvrštavanje u obroke, mogu biti saveznici svake žene koja želi da na prirodan način poboljša zdravlje, izgled kože i nivo energije. Uključivanjem pomenutih začina u svakodnevnu rutinu, organizam dobija dodatnu podršku u borbi protiv hroničnih upala.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Kako emocije utiču na telo: signali koje zdravlje šalje ženama

Stres i potisnuta osećanja često se manifestuju kroz fizičke simptome koje žene ne bi trebalo da zanemare.

Published

on

Stres i potisnuta osećanja često se manifestuju kroz fizičke simptome koje žene ne bi trebalo da zanemare.

Mnoge žene svakodnevno ignorišu umor, napetost ili različite fizičke tegobe, nesvesne da su one često povezane sa emocijama i stresom. Sve više žena, kako u Srbiji, tako i globalno, oseća simptome poput konstantnog umora, bolova u stomaku ili promena krvnog pritiska, iako medicinski nalazi ne ukazuju na fizički uzrok. Stručnjaci ističu da su ovakve tegobe često odraz emotivnog stanja i stresa, naročito tokom perioda životnih promena i izazova.

Kako pokazuju i stare medicinske tradicije i savremena istraživanja, postoji snažna veza između emocija i zdravlja. Emocije su povezane sa određenim organima: tuga sa plućima, bes sa jetrom, briga sa stomakom, radost sa srcem, a strah sa bubrezima. Kada se osećanja potiskuju duže vreme, telo može da reaguje kroz različite simptome. Na primer, briga često dovodi do bola u stomaku, stres može uzrokovati napetost mišića, dok neizražen bes može uticati na nagle promene krvnog pritiska.

Psihološkinja Marija Petrović objašnjava: “Telo nam često govori ono što ne želimo ili ne možemo da izgovorimo. Kada ignorišemo svoje emocije, one se javljaju kroz fizičke tegobe kako bi nam skrenule pažnju da je vreme da se zaustavimo i razmislimo o svom unutrašnjem stanju.”

Iako većina žena zna da potiskivanje osećanja i stres nisu dobri za zdravlje, malo njih nalazi vreme da se posveti sebi i razgovara o problemima, bilo sa bližnjima ili sa stručnjacima. “Lakše je nastaviti sa svakodnevnim obavezama i nadati se da će neprijatni osećaji proći sami od sebe, ali telo pamti sve ono što pokušavamo da potisnemo. Kada zanemarujemo signale, simptomi mogu postati ozbiljniji i zahtevati dugotrajniji oporavak”, dodaje Petrović.

Lekari savetuju da zdravlju pristupimo celovito, povezujući fizičko i emotivno. Uravnotežena ishrana, redovno kretanje i preventivni pregledi su važni, ali podjednako je bitno osluškivati svoja osećanja, razgovarati o onome što nas opterećuje i na vreme potražiti pomoć ako se simptomi ponavljaju ili ne prolaze. Ovakav holistički pristup pomaže ženama da postignu bolji balans i očuvaju stabilno zdravlje, uprkos svakodnevnim pritiscima.

Pročitaj još

Fitnes

Kada je najbolje otići na spavanje: uticaj na žensko zdravlje

Naučna istraživanja pokazuju da odlazak u krevet između 22 i 23 časa može smanjiti rizik od srčanih bolesti kod žena.

Published

on

Naučna istraživanja pokazuju da odlazak u krevet između 22 i 23 časa može smanjiti rizik od srčanih bolesti kod žena.

Novo istraživanje Univerziteta u Ekseteru, sprovedeno na više od 88.000 odraslih, otkrilo je da žene koje odlaze na spavanje između 22 i 23 časa imaju značajno manji rizik od srčanih bolesti. Ova studija, objavljena u časopisu Evropskog udruženja za kardiologiju, trajala je nekoliko godina i donela važna saznanja o vezi između vremena odlaska na počinak i zdravlja srca.

Dr David Plans, vodeći istraživač, objašnjava da naš biološki sat reguliše brojne procese u telu: “Naš unutrašnji sat traje 24 sata i reguliše brojne fizičke i mentalne funkcije. Kada izostanemo iz tog ritma, izlažemo se većem riziku od zdravstvenih problema”, istakao je dr Plans.

Rezultati su pokazali da osobe koje ležu posle ponoći imaju čak 25% veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u poređenju s onima koji spavaju u optimalnom periodu od 22 do 23 časa. Interesantno je da čak i previše rani odlazak na spavanje, pre 22 časa, može povećati rizik, što naglašava važnost balansa i pravilnog ritma.

U svakodnevici, navike poput korišćenja mobilnog telefona uveče, kasnog završavanja posla ili želje za dodatnim vremenom za sebe često remete prirodni ritam spavanja. Telo ipak pamti ove promene, a one mogu imati dugoročne posledice na zdravlje.

Za žene je kvalitetan san posebno važan zbog hormonskog balansa i specifičnih rizika za srce i krvne sudove. Redovno odlazak na spavanje u istom vremenskom intervalu pomaže organizmu da se bolje regeneriše i smanji nivo stresa.

Stručnjaci preporučuju da se spavanje planira u skladu s biološkim satom i da se izbegavaju nagle promene u rutini. Najvažnija poruka ovog istraživanja je da nije presudno koliko sati spavamo, već kada ležemo i koliko je san usklađen sa prirodnim ritmom tela.

Pročitaj još

Fitnes

Test ravnoteže: Zašto ženama znači da mogu stajati na jednoj nozi 10 sekundi

Jednostavan test otkriva slabost mišića i povećan rizik od povreda, a posebno je važan u menopauzi

Published

on

Jednostavan test otkriva slabost mišića i povećan rizik od povreda, a posebno je važan u menopauzi

Stajanje na jednoj nozi najmanje 10 sekundi jednostavan je način da proverite snagu i stabilnost svojih mišića, kao i zdravlje zglobova i nervnog sistema. Ovaj test možete obaviti u bilo kom trenutku, a stručnjaci preporučuju da svaka žena bude u stanju da bez oslonca stoji na jednoj nozi najmanje 10 sekundi. Ukoliko se javi teškoća, to može biti znak slabljenja mišića, problema sa zglobovima ili kičmom, ali i nedostatka vitamina B12.

Dr Maureen Dale, specijalista gerijatrijske medicine, naglašava da održavanje ravnoteže značajno smanjuje rizik od padova, pogotovo kod žena starijih od 65 godina. Statistika pokazuje da svaka četvrta žena u ovoj dobi doživi pad, što može dovesti do ozbiljnih povreda poput preloma kuka ili pršljenova. Rizik je posebno visok kod žena u postmenopauzi zbog smanjenja gustine kostiju. Dr James F. Wyss, fizijatar, ističe: “Najbolji način da sprečimo prelom jeste da sprečimo pad.”

Prema fizioterapeutkinji Janice McGrail, cilj je da stojite na jednoj nozi minimum 10 sekundi, dok je optimalno i do 30 sekundi. Ako imate poteškoća, to može značiti da su mišići nogu ili stomaka slabiji, što se može popraviti redovnim vežbanjem i fizikalnom terapijom. McGrail savetuje: “Ukoliko imate problema sa ravnotežom, vežbe je najbolje izvoditi uz čvrst oslonac, kao što je radna površina u kuhinji ili lavabo. Za dodatnu sigurnost, može se postaviti stolica iza vas.”

Problemi sa ravnotežom ponekad su povezani sa upotrebom određenih lekova, smanjenom osetljivošću u nogama (neuropatija), bolestima zglobova i kičme ili poremećajem unutrašnjeg uha. Ako primetite ozbiljnije ili iznenadne promene, važno je da se obratite lekaru.

Vežbe za ravnotežu lako se uklapaju u svakodnevnicu – dovoljno je pokušati da stojite na jednoj nozi dok perete zube ili čekate da se jelo zagreje. Početnice mogu vežbati i hodanje po prstima ili petama. Redovno praktikovanje ovih vežbi jača mišiće, doprinosi sigurnosti pri kretanju i smanjuje rizik od povreda, što je od posebnog značaja za žene svih uzrasta.

Pročitaj još

U Trendu