Connect with us

Fitnes

Kako izbor hrane menja miris tela: naučni saveti za žene

Stručnjaci otkrivaju koje namirnice utiču na prirodni miris kože i kako do prijatnijeg osećaja svakog dana

Published

on

pexels-photo-12960437

Stručnjaci otkrivaju koje namirnice utiču na prirodni miris kože i kako do prijatnijeg osećaja svakog dana

Savremena istraživanja pokazuju da ono što jedemo može imati snažan uticaj na miris našeg tela. Naučnici iz Praga, Australije i SAD pratili su kako različite namirnice menjaju prirodni miris kože i znoja, što je posebno važno ženama koje žele da se svakodnevno osećaju i mirišu prijatno. Njihovi rezultati jasno ukazuju da promena ishrane može uticati i na društvenu i intimnu privlačnost.

Stručnjaci su utvrdili da se miris tela menja kroz procese varenja i izlučivanja znoja. Bakterije u crevima razlažu određene sastojke hrane, stvarajući isparljiva jedinjenja koja se izbacuju kroz dah ili kožu. Sam znoj je bez mirisa dok bakterije na površini kože ne razgrade njegove komponente — tu ishrana igra presudnu ulogu.

Povrće bogato sumporom, kao što su brokoli, kupus i prokelj, može pojačati miris znoja, ali se ipak preporučuje njihova konzumacija zbog brojnih zdravstvenih koristi. Beli i crni luk poznati su po izraženom mirisu, ali zanimljivo je da istraživanja pokazuju da beli luk može učiniti miris tela privlačnijim. Kako navodi dr Hana Havlíčková, jedna od autorki studije: “Beli luk ima antibakterijska i antioksidativna svojstva koja pozitivno utiču na kožu i opšti miris tela.”

Špargle takođe mogu promeniti miris znoja ili urina, ali efekat zavisi od genetike i nije isti kod svih. Voće i povrće bogato karotenoidima, poput šargarepe, bundeve i papaje, povezano je sa prijatnijim, svežim mirisom kože, a ujedno poboljšava i njen tonus. Biljna ishrana uopšte dovodi do blažeg mirisa tela, dok prekomerna upotreba rafinisanih ugljenih hidrata, mesnih prerađevina i industrijski obrađene hrane može izazvati jači, manje poželjan telesni miris.

Zanimljivo je da su u jednoj studiji muškarci koji su izbacili meso iz ishrane na dve nedelje bili ocenjeni kao privlačniji po mirisu od onih koji su nastavili da ga jedu. Riba može izazvati specifičan miris kod osoba sa problemima u razgradnji pojedinih sastojaka, a alkohol i kafa nisu prijatelji prijatnog telesnog mirisa — alkoholna jedinjenja isparavaju kroz kožu i dah, dok kofein pojačava znojenje, naročito ispod pazuha.

Neki začini, poput kardamoma, cimeta i karanfilića, mogu doprineti prijatnijem mirisu tela. Ključ je u raznovrsnoj i balansiranoj ishrani, bogatoj biljnim namirnicama, koja ne samo da unapređuje zdravlje, već može doneti i osećaj prirodne svežine i privlačnosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Iako spavaju najmanje, Japanke su i dalje među najzdravijim ženama sveta

Japanske žene prosečno spavaju 6 sati i 23 minuta, ali i dalje prednjače u dugovečnosti i zdravlju

Published

on

Japanske žene prosečno spavaju 6 sati i 23 minuta, ali i dalje prednjače u dugovečnosti i zdravlju

Najnovija istraživanja pokazuju da žene u Japanu spavaju znatno manje od preporučenih sedam sati – prosečno svega 6 sati i 23 minuta tokom noći. Ove podatke prikupila je vodeća firma za praćenje zdravlja pametnim uređajima, analizirajući navike sna u 12 zemalja i obuhvatajući po 5.000 žena u svakoj od njih.

Iako im je san kraći, Japanke su poznate po izuzetnom zdravlju i dugovečnosti. Za poređenje, žene u Sjedinjenim Američkim Državama prosečno spavaju 7 sati i 5 minuta, dok žene sa Novog Zelanda odmaraju oko 7 sati i 11 minuta. Takođe, ispod preporučenog trajanja sna nalaze se i žene u Indiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Dr Heli Koskimaki, stručnjakinja za poremećaje spavanja, objašnjava: „San je biološki proces, ali na njega snažno utiču kultura i sredina u kojoj živimo.“ U Indiji se često kasni sa spavanjem zbog porodičnih večera, dok u Japanu produženi radni sati i užurban gradski život odlažu odlazak na spavanje. U Emiratima, zbog visokih temperatura, ljudi vežbaju u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima, što takođe menja ritam sna.

Iako Japanke imaju manje sna, njihovo zdravlje i životni vek su na zavidnom nivou. Naučnici ističu da je važno prilagoditi količinu sna sopstvenim potrebama, ali i upozoravaju da hroničan manjak sna može povećati rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, određenih vrsta raka i problema sa koncentracijom.

Istraživač Hamid Džalilijan sa Univerziteta u Kaliforniji navodi: „Naše navike sna odražavaju način života, radno vreme, vreme pred ekranima i društvene običaje.“ Preporuka stručnjaka je da optimalan san za većinu žena traje između sedam i osam sati, ali je najvažnije osluškivati sopstvene potrebe i znake umora.

Dodatni izazov predstavlja takozvani „društveni džet leg“, odnosno promena ritma sna između radnih dana i vikenda, kada se pokušava nadoknaditi propušteno. Profesor Erik Džou sa Medicinskog fakulteta Harvard upozorava da takva praksa može dodatno poremetiti prirodni bioritam i zdravlje.

Stručnjaci savetuje ženama da, bez obzira na prosečne statistike, prate signale svog tela i trude se da raspored spavanja bude što dosledniji. Osim dužine, važan je i kvalitet sna, kao i svakodnevne navike koje ga mogu poboljšati.

Pročitaj još

Fitnes

Industrijska hrana: kako utiče na zdravlje srca i šećer u krvi

Evropski kardiolozi upozoravaju da ultra-prerađeni proizvodi povećavaju rizik od srčanih bolesti i dijabetesa

Published

on

Evropski kardiolozi upozoravaju da ultra-prerađeni proizvodi povećavaju rizik od srčanih bolesti i dijabetesa

Evropsko kardiološko društvo objavilo je novo upozorenje o rizicima redovne konzumacije ultra-prerađene hrane, posebno kod žena. Prema njihovim rečima, sve veća prisutnost ovakvih proizvoda u svakodnevnoj ishrani može dovesti do povećanog rizika od bolesti srca, dijabetesa, gojaznosti, pa čak i skraćenja životnog veka. Mnogi proizvodi predstavljeni kao “zdraviji izbor” ili “fit” opcija, zapravo sadrže više štetnih sastojaka nego što se misli.

Ultra-prerađena hrana postala je čest izbor zbog niske cene, brze pripreme i atraktivnog marketinga. U ovu grupu ne spadaju samo brza hrana, već i razna peciva, žitarice za doručak, gotovi sosevi, proteinske pločice i proizvodi označeni kao “bez šećera” ili “dijetalni”. Kardiolog Čeng-Han Čen ističe da ovakvi proizvodi često sadrže puno dodatih šećera, zasićenih masti, natrijuma i aditiva, što može izazvati upale u organizmu i poremetiti ravnotežu crevne flore. Kako navodi dr Čen: “Ultra-prerađena hrana ne šteti samo zbog kalorija. Problem je u kombinaciji štetnih sastojaka koji dugoročno pogoršavaju zdravlje srca i krvnih sudova.”

Naučna istraživanja ukazuju na zabrinjavajuće brojke: osobe koje često jedu ovakvu hranu imaju čak 19 odsto veći rizik od bolesti koronarnih arterija, 13 odsto viši rizik od atrijalne fibrilacije i do 65 odsto povećan rizik od smrti povezanih s kardiovaskularnim bolestima. Osim toga, ultra-prerađena hrana može doprineti slabljenju kostiju, gubitku mišićne mase, smanjenoj plodnosti i bržem starenju kognitivnih funkcija.

Profesor Kristofer Gardner sa Stanforda naglašava važnost svakodnevnih odluka u ishrani: “Jedite više povrća, voća, mahunarki, semenki i integralnih žitarica. Kada se zasitite kvalitetne hrane, mnogo manje ćete želeti ultra-prerađene proizvode.” On preporučuje ženama da postupno zamene industrijske proizvode domaćim varijantama – kao što su domaći preliv za salatu, običan jogurt bez dodataka, ovsene pahuljice sa voćem umesto instant žitarica i sveže meso umesto prerađenih proizvoda.

Kardiolozi savetuju da pažljivo čitate deklaracije i birate hranu sa što manje dodataka. Nije nužno potpuno izbaciti ultra-prerađene proizvode, ali male, dosledne promene mogu značajno unaprediti zdravlje srca i organizma. Najveći benefit, ističu stručnjaci, dolazi upravo iz svakodnevnih, svesnih izbora u ishrani.

Pročitaj još

Fitnes

Večera za žene sa povišenim pritiskom: kako izgleda idealan tanjir

Vlakna, omega-3 i minerali su ključ za stabilan krvni pritisak i zdravlje srca posle šezdesete godine

Published

on

Vlakna, omega-3 i minerali su ključ za stabilan krvni pritisak i zdravlje srca posle šezdesete godine

Stručnjaci iz oblasti kardiologije i nutricionizma naglašavaju koliko je uravnotežena ishrana važna za žene koje žele da kontrolišu visok krvni pritisak, naročito nakon šezdesete. Njihove smernice nude jednostavan plan za večernji obrok koji pomaže u očuvanju zdravlja srca i prevenciji kardiovaskularnih problema.

Prema rečima dr. Ane Petrović, osnovu večere treba da čine vlakna. “Vlakna pomažu u snižavanju holesterola, održavaju ravnotežu šećera u krvi i podstiču rad creva, što direktno utiče i na zdravlje krvnih sudova”, ističe dr. Petrović. Ona dodaje da vlakna produžavaju osećaj sitosti i olakšavaju kontrolu telesne težine, što je od posebnog značaja za žene u zrelijim godinama.

Dr. Marko Jovanović preporučuje da se uz povrće, mahunarke i integralne žitarice, u obrok uvrste i kvalitetni izvori omega-3 masnih kiselina. “Riba, poput lososa ili skuše, kao i orašasti plodovi i maslinovo ulje, imaju protivupalno dejstvo i štite krvne sudove”, objašnjava dr. Jovanović. On takođe napominje koliko su proteini važni za očuvanje mišićne mase i stabilnost energije.

Idealna večera, prema mišljenju stručnjaka, trebalo bi da izgleda ovako: polovina tanjira ispunjena povrćem i namirnicama bogatim vlaknima (brokoli, šargarepa, tikvice, sočivo, integralni pirinač), četvrtina tanjira izvor proteina (riba, piletina bez kože, tofu, leblebije), a preostali deo čine zdrave masti iz avokada, semenki ili maslinovog ulja. Nutricionistkinja Ivana Simić savetuje: “Dodajte i začine poput belog luka, kurkume ili ruzmarina – ne samo zbog ukusa, već i zbog njihovih blagotvornih svojstava”.

Minerali poput kalijuma i magnezijuma, koji su prisutni u povrću, orašastim plodovima i semenkama, izuzetno su važni za pravilan rad srca i održavanje stabilnog krvnog pritiska. Primer preporučene večere može biti pečeni losos sa brokolijem i šargarepom, prilog od kinoe, uz sveži avokado i semenke bundeve.

Na kraju, stručnjaci ističu da je doslednost u izboru namirnica daleko važnija od stroge dijete i restrikcija. Uravnotežena ishrana, sa akcentom na biljne i minimalno prerađene namirnice, najbolji je put do zdravlja srca za žene svih generacija.

Pročitaj još

U Trendu