Connect with us

Domaće

Stelantis produžava obustavu proizvodnje fijata 500 zbog nestašice delova od 27. do 31. jula

Dnevni kapacitet fabrike Mirafiori smanjen sa 430 na 400 automobila, proizvedeno 15.000 vozila u prvom tromesečju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Hyundai Motor Group

Dnevni kapacitet fabrike Mirafiori smanjen sa 430 na 400 automobila, proizvedeno 15.000 vozila u prvom tromesečju

Automobilska kompanija Stelantis najavila je produženje letnje obustave proizvodnje u svojoj fabrici Mirafiori u Torinu, gde se sastavlja model fijat 500, za dodatnu sedmicu zbog problema u snabdevanju ključnim delovima. Proizvodnja će biti zaustavljena u periodu od 27. do 31. jula, čime će se ova pauza nadovezati na već planiranu tronedeljnu letnju obustavu rada tokom avgusta, kako je saopšteno.

Kao razlog za produženje zaustavljanja rada, kompanija navodi nestašicu pojedinih komponenti, uključujući motore, branike i senzore, a istaknuto je i da dobavljači imaju problema da isprate povećanu proizvodnju hibridne verzije modela fijat 500, koja je na tržište vraćena krajem prošle godine.

Prema podacima Stelantisa, u prvom tromesečju 2026. godine proizvedeno je oko 15.000 vozila, dok je dnevni proizvodni kapacitet fabrike Mirafiori ove godine smanjen sa 430 na 400 automobila. Raniji plan kompanije predviđa proizvodnju oko 100.000 primeraka modela fijat 500, u hibridnoj i potpuno električnoj verziji, tokom 2026. godine.

Kompanija je obavestila sindikate da pojedini dobavljači ne uspevaju da odgovore na aktuelne zahteve, dok sindikati smatraju da produžena obustava rada ukazuje i na slabiju tražnju za tim modelom od očekivane. Fabrika bi trebalo da nastavi proizvodnju po završetku aktuelne jednonedeljne pauze povodom lokalnog praznika u Torinu, pre početka letnje obustave.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Poreska uprava utvrdila obavezu za frilensere iz 2021. godine, otplata u 120 rata

Frilenseri koji su ostvarili prihode od 1. januara do 31. decembra 2021. dobijaju rešenja, prva rata dospeva 17. avgusta 2026.

Published

on

By

Frilenseri koji su ostvarili prihode od 1. januara do 31. decembra 2021. dobijaju rešenja, prva rata dospeva 17. avgusta 2026.

Poreska uprava Republike Srbije donela je rešenja o utvrđivanju poreske obaveze za fizička lica – frilensere koji su u periodu od 1. januara do 31. decembra 2021. godine ostvarili prihode po osnovu ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava, kao i naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem. Rešenja će biti dostavljena obveznicima poštom tokom narednih dana. Prema zvaničnoj informaciji, frilenseri su dužni da prvu ratu utvrđene obaveze uplate najkasnije do 17. avgusta 2026. godine.

Utvrđene poreske obaveze plaćaju se u 120 jednakih mesečnih iznosa, pri čemu prvi iznos dospeva za plaćanje 15. dana u mesecu koji sledi mesecu nakon donošenja rešenja poreskog organa. Ove obaveze su utvrđene na osnovu podataka poslovnih banaka o ostvarenim prihodima fizičkih lica u 2021. godini.

Za sve dodatne informacije, poreski obveznici mogu se obratiti zaposlenima u Kontakt centru Poreske uprave na brojeve telefona: 0700 700 007 ili 011 69 69 069, kao i neposredno na šalterima „Vaš poreznik“ u filijalama Poreske uprave.

Pročitaj još

Domaće

Music Week u Beogradu beleži cene vode od 500 dinara i ulaznice do 9.990 dinara

Na četvorodnevnom festivalu ulaznice od 1.190 do 9.990 dinara, piće i hrana bez fiskalnih računa izazvali nezadovoljstvo

Published

on

By

Na četvorodnevnom festivalu ulaznice od 1.190 do 9.990 dinara, piće i hrana bez fiskalnih računa izazvali nezadovoljstvo

Četvorodnevni Music Week festival u Beogradu okupio je hiljade posetilaca, pretežno mladih, tokom juna 2026. godine, ali je doživljaj mnogima ostao u senci visokih cena i organizacionih poteškoća. Cena vode na festivalu iznosila je 500 dinara i prodavala se isključivo u plastičnim čašama, dok je unošenje flašica vode iz bezbednosnih razloga bilo zabranjeno, iako su temperature dostizale 35 stepeni čak i u večernjim satima.

Mnogi posetioci prijavili su da nisu dobijali fiskalne račune za kupljenu hranu i piće, što je izazvalo dodatne reakcije na društvenim mrežama. Regularne ulaznice za jedan dan koštale su 1.190 dinara, dok je paket za sva četiri dana iznosio 3.790 dinara. Fan Pit ulaznice prodavale su se za 2.390 dinara dnevno ili 7.690 dinara za ceo festival, dok su VIP karte dostizale 3.190 dinara po danu, odnosno 9.990 dinara za kompletan paket.

Tokom poslednje večeri festivala zabeleženi su incidenti koji su izazvali paniku, posebno među maloletnicima uzrasta od 15 do 18 godina. Prisustvo policije i hitne pomoći bilo je neophodno, ali iz MUP-a je potvrđeno da niko nije povređen i da su informacije o incidentima, uključujući navode o upotrebi noža, bile neosnovane. Policija i zdravstvene ustanove potvrdile su da niko nije primljen sa ubodnim ranama.

Zabrana unošenja flašica vode i stroge kontrole na ulazu bile su opravdane zaštitom izvođača, ali su istovremeno dovodile do pitanja o adekvatnosti mera bezbednosti, s obzirom na to da su kod pojedinih posetilaca pronađeni drugi opasni predmeti. Na društvenim mrežama dominirali su komentari o neskladu između stroge kontrole flašica vode i manje pažnje posvećene sprečavanju unošenja drugih opasnih predmeta.

Za poređenje, u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Nemačkoj i Holandiji na sličnim festivalima besplatna voda ili refill stanice predstavljaju standardnu praksu, dok su u Beogradu posetioci bili prinuđeni da plaćaju 500 dinara za čašu vode. Ove okolnosti uticale su na to da deo publike Music Week pamti više po organizacionim propustima i visokim troškovima nego po muzičkom programu.

Pročitaj još

Domaće

Telekom Srbija ostvario prihod od 2,3 milijarde evra i proširio digitalne usluge za korisnike ENP tagova

Kompanija beleži operativni profit od 1,3 milijarde evra, uvodi elektronske vinjete za devet evropskih zemalja i najavljuje širenje 5G mreže

Published

on

By

Kompanija beleži operativni profit od 1,3 milijarde evra, uvodi elektronske vinjete za devet evropskih zemalja i najavljuje širenje 5G mreže

Telekom Srbija, državna telekomunikaciona kompanija, ostvario je rekordni prihod od 2,3 milijarde evra i operativni profit od 1,3 milijarde evra u prethodnoj godini, saopštio je generalni direktor Vladimir Lučić. Kompanija je najavila širenje digitalnih usluga za korisnike uređaja za elektronsku naplatu putarine (ENP tag), koji od narednog dana mogu kupovati elektronske vinjete za devet evropskih zemalja putem sajta Telekoma Srbija.

Elektronske vinjete biće dostupne za Mađarsku, Austriju, Švajcarsku, Bugarsku, Rumuniju, Sloveniju, Slovačku, Češku i Moldaviju. Lučić je istakao da će ova opcija dodatno olakšati putovanja korisnicima, jer više neće biti potrebno fizičko zaustavljanje radi kupovine vinjeta prilikom putovanja po Evropi. Takođe, od naredne sedmice, vinjete će biti dostupne i za Nemačku, Austriju i Švajcarsku, gde je već moguće koristiti ENP tag.

Paralelno, Telekom Srbija je u završnoj fazi procesa ukidanja rominga sa državama Evropske unije. Kako je naveo Lučić, očekuje se da Evropska komisija potpiše ugovor sa svakom zemljom Zapadnog Balkana, nakon čega sledi zakonska i tehnička implementacija. Zapadnobalkanske zemlje su već u internom romingu, dok EU primenjuje ovu politiku od 2017. godine. Prema njegovim rečima, sledeće godine građani Srbije moći će da putuju i koriste telekomunikacione usluge u Evropi bez dodatnih troškova rominga.

Telekom Srbija nastavlja širenje svojih digitalnih platformi na inostranim tržištima, uključujući Sloveniju, gde korisnici mogu preuzeti aplikaciju Move ili naručiti set-top box uređaj. Move platforma, po uzoru na globalne servise poput Netflixa i Amazona, nudi bogat izbor sadržaja za korisnike.

U oblasti infrastrukture, kompanija je optičkom mrežom pokrila skoro 75 odsto teritorije Srbije, a planira da u naredne tri godine obezbedi dostupnost kvalitetne 5G mreže za 98 odsto stanovništva. Telekom Srbija je, prema rečima generalnog direktora, jedina kompanija iz Zapadnog Balkana koja izdaje korporativne obveznice na evropskoj berzi i poseduje kreditni rejting. Potražnja za obveznicama Telekoma bila je najveća među kompanijama koje nisu iz SAD i zapadne Evrope u poslednje dve godine.

Lučić je naglasio da kontinuirani rast prihoda od digitalnih servisa doprinosi povećanju vrednosti kompanije, dok strategija digitalne transformacije omogućava dalji razvoj i jačanje pozicije Telekoma Srbija na tržištu.

Pročitaj još

U Trendu