Connect with us

Domaće

Srbija emitovala obveznice od 3 milijarde evra, kamate do 4,9 odsto

Javna zaduženost dostiže 44,5%, dok su sredstva usmerena na otkup duga i zelene projekte

Published

on

g151d6319c3da778f7660ae3ac89ddcc94307a3056856cdc399616ab4cb5297bbe3e8dc547da6f3ce6e3e59f6b2f86608045e8012f9e9acf9c1eeaba837ee9b63_1280

Javna zaduženost dostiže 44,5%, dok su sredstva usmerena na otkup duga i zelene projekte

Republika Srbija realizovala je novu emisiju državnih obveznica u ukupnom iznosu od 3 milijarde evra, sa kamatnim stopama koje dostižu do 4,9 odsto, saopštilo je Ministarstvo finansija. Transakcija je sprovedena u tri tranše i dve valute, što je prvi put u istoriji domaćeg tržišta, a interesovanje investitora premašilo je 8 milijardi evra.

Prva tranša od 1 milijarde evra dospeva 2031. godine, uz kuponsku stopu od 4,25 odsto i biće iskorišćena za prevremeni otkup obveznica koje dospevaju naredne godine. Druga tranša, u vrednosti od 900 miliona evra, dospeva 2038. godine sa kamatom od 4,875 odsto i predstavlja održivu, tzv. zelenu obveznicu. Sredstva iz ove emisije biće namenjena zelenim projektima – unapređenju železničke infrastrukture, nabavci vozova i finansiranju beogradskog metroa.

Treća tranša iznosi 1,25 milijarde dolara, sa dospećem 2036. godine. Ministarstvo finansija je sprovelo operaciju finansijskog hedžinga, zamenivši dolarsku kamatu evro stopom od 4,66 odsto. Ministar finansija Siniša Mali izjavio je: „Ovakvo interesovanje investitora za naše državne obveznice nam je najbolji pokazatelj makroekonomskog uspeha naše zemlje. U ovaj tip hartija investitori ulažu kada veruju u dugoročnu stabilnost zemlje, što nam govori da se finansijska slika Srbije u svetu drastično promenila tokom poslednje decenije.”

Ukupna javna zaduženost Srbije projektovana je na 44,5 odsto na kraju godine, što je, prema navodima Ministarstva, u skladu sa dinamikom finansiranja velikih infrastrukturnih projekata i nacionalnom strategijom Srbija 2030. U poređenju sa regionom, zemlje Centralne i Istočne Evrope su u 2026. na međunarodnom tržištu emitovale obveznice u vrednosti od oko 60 milijardi evra: Rumunija je prikupila 8 milijardi evra uz javni dug od 59,3 odsto BDP-a krajem 2025, Mađarska 3 milijarde evra i dug od 74,6 odsto BDP-a, Poljska 9,5 milijardi evra i dug 59,7 odsto BDP-a, dok je Slovenija emitovala 2,5 milijarde evra uz nivo duga od 65,7 odsto BDP-a.

Ministarstvo finansija nije navelo kamatne stope drugih zemalja, dok je poznato da je Slovenija u martu emitovala 500 miliona evra Panda obveznica u juanima po kamatnoj stopi od 1,9 odsto.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Armani grupa ostvarila prihod od 2,19 milijardi evra, Starbaks povećao prodaju za 9 odsto

Italijanska modna kompanija beleži EBITDA rast od 3,2%, dok Starbaks podiže prognoze zahvaljujući neto dobiti od 511 miliona dolara

Published

on

By

Italijanska modna kompanija beleži EBITDA rast od 3,2%, dok Starbaks podiže prognoze zahvaljujući neto dobiti od 511 miliona dolara

Armani grupa je u 2025. godini ostvarila prihod od 2,19 milijardi evra, što predstavlja blagi pad od 2,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu, saopštio je generalni direktor Đuzepe Marsoči. Kompanija je zadržala snažnu likvidnost sa 600 miliona evra u gotovini, a ukupna prodaja, uključujući prihode od licenci poput parfema i naočara, premašila je četiri milijarde evra. EBITDA (dobit pre kamata, poreza i deprecijacije) porasla je za 3,2 odsto, sa 148 na 152,7 miliona evra, dok je EBIT iznosio 52,6 miliona evra. Ukupni kapital Armanija je gotovo dve milijarde evra, što je oko 51 odsto ukupne aktive, a kompanija ostaje finansijski nezavisna od banaka.

Marsoči je naveo da Armani grupa nastavlja širenje u segmentima luksuznog iskustva kao što su visoka moda, dizajn enterijera, hoteli i sport, sa planovima za renoviranje ključnih hotela i jačanje prisustva u premijum segmentima. Otvoreno je i pitanje budućnosti 15 odsto udela u grupi, koji bi prema testamentu Đorđa Armanija trebalo da bude prodat do marta 2027. godine. Među prioritetnim kupcima su LVMH i Loreal, ali Marsoči ističe da “za sada nema novosti i da je fokus na svakodnevnom poslovanju”.

Istovremeno, američka kompanija Starbaks ostvarila je prihod od 9,53 milijarde dolara (oko 1.028 milijardi dinara) u drugom fiskalnom kvartalu do kraja marta, što je rast od 9 odsto u odnosu na prethodnu godinu i iznad tržišnih očekivanja. Neto dobit Starbaksa dostigla je 511 miliona dolara, dok je u istom periodu prethodne godine iznosila 384 miliona dolara. Zarada po akciji (EPS) bila je 0,45 dolara, a prilagođena kvartalna zarada bez jednokratnih troškova 0,5 dolara, iznad prognoze analitičara od 0,43 dolara.

Globalna prodaja u istim prodavnicama (same-store sales) porasla je za 6,2 odsto, podstaknuta povećanjem broja poseta kupaca. U Sjedinjenim Američkim Državama zabeležen je rast prodaje od 7,1 odsto i povećanje broja transakcija za 4,3 odsto, dok je na međunarodnim tržištima rast iznosio 2,6 odsto, a u Kini samo 0,5 odsto. Kompanija je podigla očekivanja i sada predviđa da će globalna i američka prodaja u istim prodavnicama porasti za najmanje 5 odsto do kraja fiskalne godine, što je više od prethodne projekcije od 3 odsto.

Izvršni direktor Starbaksa Brajan Nikol izjavio je da “proteki kvartal predstavlja prekretnicu u oporavku kompanije” i naglasio da su promene u operativnom modelu i ponudi proizvoda počele da daju rezultate.

Pročitaj još

Domaće

AikBank istraživanje: 22 odsto građana ulaže u nekretnine kao najbezbedniji vid štednje

Tri četvrtine ispitanika ima neki oblik štednje, dok je 60 odsto građana izdvojilo novac svakog meseca

Published

on

By

Tri četvrtine ispitanika ima neki oblik štednje, dok je 60 odsto građana izdvojilo novac svakog meseca

AikBank je 29. aprila 2026. godine predstavila rezultate svog prvog godišnjeg istraživanja AikBank Puls štednje, koje pokazuje da tri četvrtine građana Srbije ima neki oblik štednje, pri čemu 60% ispitanika redovno svakog meseca odvaja manje iznose. Prema rezultatima, 33% štediša odvaja novac za štednju na početku meseca, dok 23% to čini sa iznosom koji im ostane na kraju meseca.

Najviše štediša nalazi se u starosnoj grupi od 30 do 39 godina, a štednja je najzastupljenija u Beogradu i Šumadiji. Odnos između muškaraca i žena koji štede je ujednačen, uz blagu prednost žena. Kada je reč o trajanju štednje, 33% ispitanika štedi kraće od 3 godine, dok 30% štedi duže od 10 godina. Najveći broj, 33%, počeo je da štedi u poslednje tri godine.

Glavni motivi za štednju su navike stečene u porodici (45% ispitanika) i osećaj nesigurnosti zbog faktora kao što su tržište rada ili inflacija (44%). Mladi od 18 do 29 godina najčešće štede za kupovinu stana ili automobila, dok je među onima od 30 do 39 godina roditeljstvo najčešći razlog, a kod starijih od 65 godina zdravlje.

Istraživanje je ispitalo i percepciju finansijske sigurnosti. Najsigurnijim načinom čuvanja i uvećavanja vrednosti novca građani smatraju ulaganje u nekretnine (22%), čuvanje novca kod kuće (21%) i štednju u banci (20%). Svaki četvrti ispitanik oseća sigurnost zahvaljujući predvidivim mesečnim troškovima, dok 22% izdvojeno navodi štednju. Pozajmice od prijatelja su izvor sigurnosti za 18% ispitanika, a bankarske pozajmice za 10%, dok 12% sigurnost pronalazi u dodatnim prihodima, poput izdavanja nekretnina ili dodatnog posla.

Prema nalazima istraživanja, sigurnost je glavni razlog za štednju u banci (29%), dok visina kamate dolazi posle (22%). Štednja u banci za 38% ispitanika asocira na sigurnost, dok 17% navodi poverenje, a po 10% kontrolu nad finansijama ili odricanje.

Kada je reč o iznosima štednje koji bi građanima pružili osećaj komfora i spremnosti za budućnost, svaki četvrti ispitanik navodi iznos od preko 20.000 evra, a 23% iznos između 5.000 i 10.000 evra.

Petar Jovanović, predsednik Izvršnog odbora AikBank, izjavio je: „Kao banka broj 1 po visini oročene štednje građana u Srbiji i najveća domaća privatna banka, mi se štednjom bavimo strateški i dugoročno. Klijente edukujemo o prednostima koje im čuvanje novca donosi, a istovremeno svoju ponudu štednih proizvoda širimo kako bi građani zaista mogli da pronađu načine za štednju koji su prilagođeni njihovim navikama i mogućnostima.“

Jedna četvrtina ispitanika još uvek nije počela sa štednjom, a 71% njih navodi da bi veća plata ili penzija bio osnovni motiv za početak štednje. Kao najveći izazov, 37% ističe nedostatak motivacije, 33% priznaje nedisciplinu, a 18% nema dovoljno novca za štednju. Za štednju u banci bi se odlučilo 39% ispitanika zbog sigurnosti novca i 20% zbog fleksibilnosti u pristupu sredstvima.

Pročitaj još

Domaće

Ukupan broj zaposlenih u Srbiji pao na 2.355.857, u pravnim licima 1.886.501

Godišnji pad zaposlenosti iznosi 0,4%, dok je broj preduzetnika i samostalnih delatnika porastao za 1,3%

Published

on

By

Godišnji pad zaposlenosti iznosi 0,4%, dok je broj preduzetnika i samostalnih delatnika porastao za 1,3%

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prvom kvartalu ove godine u Srbiji je bilo zaposleno ukupno 2.355.857 lica. Od tog broja, 1.886.501 lice zaposleno je u pravnim licima, dok preduzetnici, zaposleni kod njih i lica koja samostalno obavljaju delatnost čine 425.737 zaposlenih. Registrovani individualni poljoprivrednici učestvuju sa 43.619 lica.

U poređenju sa prvim kvartalom 2025. godine, ukupan broj zaposlenih je smanjen za 9.037 lica ili 0,4%. Broj zaposlenih u pravnim licima smanjen je za 10.965 lica, odnosno 0,6%. Nasuprot tome, broj preduzetnika, zaposlenih kod njih i samostalnih delatnika povećan je za 5.442 lica, što predstavlja rast od 1,3%. Istovremeno, broj registrovanih individualnih poljoprivrednika smanjen je za 3.514 lica ili 7,5%.

U odnosu na prethodni kvartal, evidentan je pad ukupnog broja zaposlenih za 609 lica. Analiza po segmentima pokazuje da je broj zaposlenih u pravnim licima porastao za 1.535 lica (0,1%), dok je broj preduzetnika, zaposlenih kod njih i lica koja samostalno obavljaju delatnost smanjen za 1.492 lica (0,3%). Broj registrovanih individualnih poljoprivrednika smanjen je za 652 lica ili 1,5%.

Ovi podaci ukazuju na blage promene na tržištu rada u Srbiji, sa blagim padom ukupne zaposlenosti, ali i rastom segmenta preduzetnika i samostalnih delatnika.

Pročitaj još

U Trendu