Connect with us

Domaće

Srbija emitovala obveznice od 3 milijarde evra, kamate do 4,9 odsto

Javna zaduženost dostiže 44,5%, dok su sredstva usmerena na otkup duga i zelene projekte

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Olichel

Javna zaduženost dostiže 44,5%, dok su sredstva usmerena na otkup duga i zelene projekte

Republika Srbija realizovala je novu emisiju državnih obveznica u ukupnom iznosu od 3 milijarde evra, sa kamatnim stopama koje dostižu do 4,9 odsto, saopštilo je Ministarstvo finansija. Transakcija je sprovedena u tri tranše i dve valute, što je prvi put u istoriji domaćeg tržišta, a interesovanje investitora premašilo je 8 milijardi evra.

Prva tranša od 1 milijarde evra dospeva 2031. godine, uz kuponsku stopu od 4,25 odsto i biće iskorišćena za prevremeni otkup obveznica koje dospevaju naredne godine. Druga tranša, u vrednosti od 900 miliona evra, dospeva 2038. godine sa kamatom od 4,875 odsto i predstavlja održivu, tzv. zelenu obveznicu. Sredstva iz ove emisije biće namenjena zelenim projektima – unapređenju železničke infrastrukture, nabavci vozova i finansiranju beogradskog metroa.

Treća tranša iznosi 1,25 milijarde dolara, sa dospećem 2036. godine. Ministarstvo finansija je sprovelo operaciju finansijskog hedžinga, zamenivši dolarsku kamatu evro stopom od 4,66 odsto. Ministar finansija Siniša Mali izjavio je: „Ovakvo interesovanje investitora za naše državne obveznice nam je najbolji pokazatelj makroekonomskog uspeha naše zemlje. U ovaj tip hartija investitori ulažu kada veruju u dugoročnu stabilnost zemlje, što nam govori da se finansijska slika Srbije u svetu drastično promenila tokom poslednje decenije.”

Ukupna javna zaduženost Srbije projektovana je na 44,5 odsto na kraju godine, što je, prema navodima Ministarstva, u skladu sa dinamikom finansiranja velikih infrastrukturnih projekata i nacionalnom strategijom Srbija 2030. U poređenju sa regionom, zemlje Centralne i Istočne Evrope su u 2026. na međunarodnom tržištu emitovale obveznice u vrednosti od oko 60 milijardi evra: Rumunija je prikupila 8 milijardi evra uz javni dug od 59,3 odsto BDP-a krajem 2025, Mađarska 3 milijarde evra i dug od 74,6 odsto BDP-a, Poljska 9,5 milijardi evra i dug 59,7 odsto BDP-a, dok je Slovenija emitovala 2,5 milijarde evra uz nivo duga od 65,7 odsto BDP-a.

Ministarstvo finansija nije navelo kamatne stope drugih zemalja, dok je poznato da je Slovenija u martu emitovala 500 miliona evra Panda obveznica u juanima po kamatnoj stopi od 1,9 odsto.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Ilon Mask izgubio bilion dolara, bogatstvo palo na 957,1 milijardu

Pad akcija SpaceX-a i Tesle umanjio Maskovu imovinu za 500 milijardi dolara u jednoj nedelji

Published

on

By

Switzerland Davos

Pad akcija SpaceX-a i Tesle umanjio Maskovu imovinu za 500 milijardi dolara u jednoj nedelji

Američki tehnološki preduzetnik Ilon Mask više nema status bilionera, nakon što je njegovo bogatstvo palo ispod granice od bilion dolara usled globalnog pada vrednosti tehnoloških akcija. Prema analizi agencije Bloomberg, Maskovo bogatstvo sada iznosi oko 957,1 milijardu dolara, što je za oko 500 milijardi manje nego prethodne nedelje. Prema procenama magazina Forbes, njegova neto vrednost je prošle nedelje dostigla rekordnih 1,45 biliona dolara.

Pad Maskovog bogatstva tokom samo jedne nedelje premašio je ukupnu imovinu drugog najbogatijeg čoveka na svetu, Lerija Pejdža, čije bogatstvo iznosi nešto manje od 297 milijardi dolara. Mask je početkom juna postao prva osoba u istoriji čije je bogatstvo premašilo bilion dolara, zahvaljujući rekordnom izlasku kompanije SpaceX na berzu, nakon čega su akcije kompanije porasle čak 67 odsto u prva tri dana trgovanja i procenile SpaceX na više od 1,8 biliona dolara. Međutim, akcije su potom pale tri dana zaredom, smanjujući tržišnu vrednost SpaceX-a za oko 928 milijardi dolara – sa najvišeg nivoa od 2,9 biliona na nešto više od dva biliona dolara.

U utorak, akcije Tesle pale su 5,8 odsto, smanjujući tržišnu vrednost kompanije za više od 89 milijardi dolara. Istog dana, akcije Nvidia pale su za 4,1 odsto, dok su akcije Micron Technology, kompanije koja posluje u oblasti čipova za veštačku inteligenciju, zabeležile pad od 13,2 odsto usled zabrinutosti oko previsokih procena vrednosti kompanija iz AI sektora. Analitičari upozoravaju da bi Mask mogao da pretrpi dodatne gubitke ukoliko se negativni trend na berzi nastavi, a posebno nakon objavljivanja kvartalnih rezultata Micron Technology.

Maskovo bogatstvo je pretrpelo snažan udar nakon što su indeksi na Volstritu drugi dan zaredom zabeležili pad. Njegova imovina pretežno potiče od udela od 38 odsto u kompaniji SpaceX i 11 odsto u Tesli, kao i vlasništva u nekoliko drugih startap kompanija. Pad bogatstva u poslednjih sedam dana je najveći zabeležen do sada, prevazilazeći i njegov prethodni rekord iz 2022. godine, kada je Mask izgubio 165 milijardi dolara nakon pada vrednosti akcija Tesle.

Akcije SpaceX-a u utorak su zabeležile rast od jedan odsto uprkos padu tehnološkog sektora. Maskovo bogatstvo je u velikoj meri vezano za performanse tehnološkog tržišta i vrednost njegovih ključnih kompanija.

Pročitaj još

Domaće

Poreska uprava zahteva izmirenje obaveza do 6. jula za jun 2026. godine

Obveznici moraju do 15. jula podneti prijave za PDV i akcize, a krajnji rok za ugovorne naknade je 30. jul

Published

on

By

Obveznici moraju do 15. jula podneti prijave za PDV i akcize, a krajnji rok za ugovorne naknade je 30. jul

Poreska uprava objavila je poreski kalendar za jul, ističući više važnih rokova za izmirenje obaveza za jun 2026. godine. Prvi rok je 6. jul, kada je potrebno podneti obaveštenja o zaključenim ugovorima o izvođenju estradnih programa zabavne i narodne muzike i drugih zabavnih programa na Obrascu OZU, kao i izveštaj o izvršenju obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom na Obrascu IOSI, uz uplatu sredstava za jun.

Do 10. jula obveznici su dužni da podnesu poresku prijavu poreza na premije neživotnih osiguranja na Obrascu PP-PPNO i izvrše plaćanje za jun, kao i da podnesu prijavu za porez na dodatu vrednost na Obrascu PPPDV i plate PDV za jun, prema članu 10. Zakona o PDV.

Rok za plaćanje akontacije poreza i doprinosa na prihode od samostalne delatnosti za jun, poreza na prihod od pružanja ugostiteljskih usluga za drugi kvartal 2026. i doprinosa za sveštenike i verske službenike, kao i domaće državljane zaposlene u inostranstvu i inostrane penzionere, je 15. jul. Istog datuma je rok za podnošenje poreskih prijava o obračunatim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje za osnivače i članove privrednog društva na Obrascu PP OD-O, kao i za ispunjavanje obaveza u vezi sa PDV-om na Obrascu PPPDV.

Za drugi kvartal 2026. godine, 15. jul je rok za prijavu PDV-a na Obrascu PPPDV i podnošenje Obrasca PID PDV 1 za juni i drugo tromesečje, ukoliko su ispunjeni kriterijumi za sticanje statusa obveznika PDV koji pretežno vrši promet dobara u inostranstvu. Takođe, do tog datuma se podnose prijave i uplaćuje akontacija poreza na dobit pravnih lica za jun, prijave za obračun akcize za period od 16. do 30. juna na Obrascu PP OA, i akciza na električnu energiju i komprimovani prirodni gas na Obrascu PP OAELKPG.

Do 30. jula obveznici su dužni da podnesu poresku prijavu na Obrascu PP OPO-K i izvrše uplatu za prihode od ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava i ugovorne naknade za rad, koje podležu samooporezivanju za drugi kvartal 2026. godine.

Poslednji julovski rok je 31. jul, kada treba podneti poreske prijave na Obrascu PPP-PD i uplatiti doprinose za obavezno socijalno osiguranje obračunate na najnižu mesečnu osnovicu za neisplaćene zarade za jun, kao i prijave za obračun akcize za period od 1. do 15. jula na Obrascu PP OA.

U saopštenju Poreske uprave istaknuto je da se rokovi koji dospevaju na neradni dan pomeraju na prvi naredni radni dan, osim za plaćanje akcize za period od 1. do 15. dana u mesecu, koja se uplaćuje poslednjeg radnog dana tog meseca.

Pročitaj još

Domaće

Tržište zlata beleži pad, cena pala ispod 4.000 dolara po unci

Verovatnoća povećanja kamatnih stopa od strane FED-a porasla sa 29 na 68 odsto, cena zlata niža za 20%

Published

on

By

Verovatnoća povećanja kamatnih stopa od strane FED-a porasla sa 29 na 68 odsto, cena zlata niža za 20%

Cena zlata nastavila je da opada usled smirivanja tenzija na Bliskom istoku i dostigla je nivo ispod 4.000 dolara (oko 432.000 dinara) po unci, što je najniži iznos od novembra prošle godine, prema ekonomskim analizama. Ključni faktor ovog pada je jačanje američkog dolara i rast očekivanja da će Federalne rezerve dodatno pooštriti monetarnu politiku. Prema procenama tržišnih učesnika, verovatnoća da FED u septembru poveća referentne kamatne stope porasla je na oko 68 odsto, dok je prošle nedelje iznosila svega 29 procenata.

Rast očekivanja viših kamatnih stopa negativno je uticao na tržište plemenitih metala, budući da zlato ne donosi kamatni prinos i postaje manje atraktivno u poređenju sa drugim vrstama ulaganja. Od početka godine, cena zlata oslabila je za oko 5%, dok je u odnosu na rekordni nivo iz januara – pre izbijanja sukoba sa Iranom – niža za gotovo 20%.

Analitičari ističu da zlato ovog puta nije u potpunosti potvrdilo svoju tradicionalnu ulogu sigurnog utočišta tokom perioda geopolitičkih tenzija, uprkos povećanoj neizvesnosti na globalnoj sceni. Na pad cene plemenitih metala uticalo je i poskupljenje energenata, koje je podstaklo inflatorne rizike i dovelo do toga da vodeće svetske centralne banke zadrže restriktivniji pristup monetarnoj politici.

Investitori sada pažljivo prate naredne poteze Federalnih rezervi, jer bi dodatno zaoštravanje monetarne politike moglo dalje da utiče na kretanje cena zlata i drugih investicionih instrumenata.

Pročitaj još

U Trendu