Connect with us

Domaće

Ruska centralna banka lansira digitalnu rublju 1. septembra, EU uvodi ograničenja

Zakon o digitalnoj rublji stupa na snagu 1. septembra 2026, uz prelazni period do jula 2027. godine

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / arodsje

Zakon o digitalnoj rublji stupa na snagu 1. septembra 2026, uz prelazni period do jula 2027. godine

Ruska centralna banka predviđa lansiranje digitalne rublje 1. septembra 2026. godine, potvrdila je guvernerka Elvira Nabiuljina. Digitalna valuta centralne banke (CBDC) biće uvedena kao dopuna postojećoj rublji i u početku će je koristiti finansijske i kreditne institucije. Zakon koji omogućava upotrebu digitalne rublje stupa na snagu 1. septembra, uz prelazni period koji traje do jula 2027. godine, rekao je prvi zamenik guvernera Banke Rusije Vladimir Čistjuhin.

Razvoj digitalne rublje započet je 2021. godine, a prema zvaničnim informacijama, cilj je da nova valuta bude praktična i široko prihvaćena među građanima i kompanijama. “Želimo da digitalna rublja bude tražena među građanima i kompanijama, da bude praktična i, naravno, stalno razgovaramo o tome koje funkcionalnosti treba razviti”, izjavila je Elvira Nabiuljina.

Evropska unija već je reagovala najavom ograničenja za digitalnu rublju. U aprilu 2026. Evropski savet saopštio je da je paket sankcija, koji uključuje preventivne mere protiv CBDC-a, deo odgovora na ruski rat protiv Ukrajine započet u februaru 2022. godine.

Prema analizi dr Džeka Džarmona iz februara 2025, Rusija bi se u slučaju neuspeha ovog plana mogla suočiti sa strukturnim ograničenjima i oslanjanjem na bitcoin i druge digitalne valute sa dokazom rada (PoW) za zaobilaženje sankcija.

Za razliku od Rusije, u Sjedinjenim Američkim Državama zakon koji sadrži zabranu izdavanja ili stvaranja CBDC-a centralne banke do 2030. godine stigao je ove nedelje do predsednika Donalda Trampa. Iako je Tramp najavio da neće potpisati zakon dok republikanci ne usvoje dodatne mere, zakon će automatski stupiti na snagu za 10 dana bez njegove akcije, čime će zabrana postati važeća u julu 2026.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Sporovi oko testamenta: naslednici u Srbiji najčešće traže poništenje zbog pravnog interesa

Sudski postupci mogu trajati godinama, a ključne razloge za osporavanje predstavljaju sposobnost rasuđivanja i pravna forma

Published

on

By

Sudski postupci mogu trajati godinama, a ključne razloge za osporavanje predstavljaju sposobnost rasuđivanja i pravna forma

Prema Zakonu o nasleđivanju Republike Srbije, testament može biti osporen u nekoliko jasno definisanih situacija, a najčešći uzrok sudskih sporova među naslednicima upravo su sumnje u ispravnost ovog dokumenta. Porodični sporovi oko raspodele imovine često se vode zbog tvrdnji o nesposobnosti ostavioca za rasuđivanje ili zbog sumnji u autentičnost testamenta, dok zakon precizno propisuje uslove pod kojima naslednici mogu zahtevati poništenje testamenta.

Testament može biti ništav ili rušljiv, što je osnovna podela u pravnoj praksi. Ništav testament se smatra pravno nepostojećim i može biti osporen kada ga je sačinilo lice koje po zakonu nije moglo da raspolaže svojom imovinom testamentom, kao što je osoba mlađa od 15 godina ili potpuno lišena poslovne sposobnosti. Takođe, falsifikovani testamenti, kao i oni čiji sadržaj nije u skladu sa prinudnim propisima ili javnim poretkom, automatski se smatraju ništavim.

Rušljiv testament, s druge strane, proizvodi pravno dejstvo dok sud ne donese odluku o poništenju, a najveći broj sudskih postupaka vodi se upravo zbog osporavanja rušljivih testamenata. Najčešći razlog za osporavanje je tvrdnja da ostavilac nije bio sposoban za rasuđivanje u trenutku sastavljanja testamenta, zbog bolesti poput demencije ili ozbiljnog psihičkog oboljenja. U tim slučajevima sud angažuje medicinske veštake kako bi se utvrdila sposobnost izražavanja slobodne volje.

Testament mora biti sačinjen slobodnom voljom ostavioca, bez pretnji, prinude, psihičkog pritiska ili prevare. Ukoliko se dokaže da testament nije nastao slobodnom voljom, sud ga može poništiti. Zakon propisuje više oblika testamenta – svojeručni, sudski, notarski i posebne, u zavisnosti od okolnosti, i svi moraju zadovoljiti zakonsku formu da bi bili pravno validni.

Pravo na osporavanje testamenta imaju samo lica sa pravnim interesom, najčešće zakonski naslednici – deca, bračni drug ili roditelji, ali i druga lica koja bi nasledila imovinu da testament ne postoji ili naslednici koji smatraju da im je povređeno pravo na nužni deo. Rok za osporavanje rušljivog testamenta je godinu dana od saznanja za razlog osporavanja, odnosno najkasnije deset godina od njegovog proglašenja.

Praksa pokazuje da su najčešći razlozi za pokretanje sudskih postupaka sumnje u sposobnost ostavioca da donese odluku ili tvrdnje o uticaju trećih lica, ali i sumnje u autentičnost dokumenta ili propuste u njegovoj formi. Stručnjaci savetuju da se testament sačini u zakonom predviđenoj formi i, kada je moguće, uz pomoć javnog beležnika, kako bi se izbegli potencijalni sporovi među naslednicima.

Pročitaj još

Domaće

Izidžet prihvata ponudu Kastlejka od 5,5 milijardi funti za preuzimanje

Američki fond nudi 6,9 funti po akciji, akcije Izidžeta porasle 11 odsto na tržištu

Published

on

By

Američki fond nudi 6,9 funti po akciji, akcije Izidžeta porasle 11 odsto na tržištu

Britanska niskobudžetna avio-kompanija Izidžet saopštila je da planira da prihvati ponudu američkog investicionog fonda Kastlejk za preuzimanje vrednu 5,5 milijardi funti (oko 6,4 milijarde evra). Ova objava dovela je do rasta akcija Izidžeta na londonskoj berzi za 11 odsto, prema poslednjim ekonomskim analizama.

Kastlejk je izneo ponudu od 6,9 funti u gotovini po akciji, što prema proceni vrednuje kapital Izidžeta na oko 5,2 milijarde funti. Kada se u obzir uzmu sve potencijalne akcije i hartije od vrednosti, ukupna vrednost transakcije dostiže 5,5 milijardi funti. Finalni rok za dostavljanje obavezujuće ponude produžen je do 3. avgusta u 17.00 časova po londonskom vremenu.

Prethodna ponuda Kastlejka iznosila je 6,5 funti po akciji i odbijena je pre deset dana uz obrazloženje da „značajno potcenjuje vrednost biznisa“. Prva početna ponuda bila je na nivou od 5,6 funti po akciji.

Ukoliko dođe do realizacije dogovora, Izidžet će se potpuno povući sa berze i preći u privatno vlasništvo. Kompanija se poslednjih meseci suočava sa pritiscima na poslovanje zbog nepovoljnog makroekonomskog okruženja i povećanja cena goriva usled sukoba na Bliskom istoku. Na proleće je dva puta izdala upozorenje na mogući pad profita.

U zajedničkom saopštenju, firme su potvrdile da je postignut načelni dogovor nakon višenedeljnih pregovora i više prethodno odbijenih ponuda.

Pročitaj još

Domaće

Ujedinjene nacije pokreću globalni fond za AI nakon ulaganja od pola milijarde dolara

Privatna ulaganja u AI infrastrukturu dostigla su gotovo 500 miliona dolara, dok je internetu trebalo 15 godina da dostigne milijardu korisnika, a AI je to postigla za samo dve godine

Published

on

By

Privatna ulaganja u AI infrastrukturu dostigla su gotovo 500 miliona dolara, dok je internetu trebalo 15 godina da dostigne milijardu korisnika, a AI je to postigla za samo dve godine

Globalni dijalog o upravljanju veštačkom inteligencijom (AI) svečano je otvoren danas u Ženevi, gde je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš istakao da je za internet bilo potrebno 15 godina da dostigne milijardu korisnika, dok je AI isti rezultat postigla za samo dve godine. Gutereš je naglasio da brzina kojom se AI razvija menja i oblikuje svet, postavljajući pitanje da li će čovečanstvo uspeti da zajedno oblikuje ovu transformaciju ili će dozvoliti da ona oblikuje nas.

Prema njegovim rečima, AI sistemi više nisu samo alati koji čekaju ljudska uputstva, već pišu programski kod, deluju samostalno na internetu i donose odluke uz sve manji nadzor ljudi. Institucije, kako je rekao, nisu bile osmišljene da upravljaju mašinama koje samostalno donose odluke, a postoje granice koje, kada se pređu, ne mogu biti vraćene.

Drugo upozorenje odnosi se na koncentraciju moći – računarska snaga, podaci i stručni kadrovi nalaze se u rukama malog broja kompanija i država. Gutereš je upozorio da bi digitalni jaz mogao prerasti u jaz u oblasti AI, pogoršavajući razvojne, bezbednosne i suverenitetske probleme država.

Prošle godine privatna ulaganja u AI infrastrukturu dostigla su gotovo pola milijarde dolara, dok su javna ulaganja u kapacitete zemalja u razvoju znatno manja. U tom kontekstu, Gutereš je najavio da će uskoro Generalnoj skupštini UN predstaviti preporuke za osnivanje Globalnog fonda za veštačku inteligenciju, sa ciljem razvoja stručnih znanja, podataka i dostupnih računarskih kapaciteta širom sveta.

Gutereš je podsetio i na Inicijativu za ekološku transparentnost u AI sektoru, pokrenutu pre dve sedmice, kojom se od velikih kompanija traži javno objavljivanje podataka o emisiji ugljenika, potrošnji vode i korišćenju zemljišta, uz zahtev da do 2030. godine svi data centri koriste obnovljive izvore energije.

Posebnu zabrinutost izrazio je zbog upotrebe veštačke inteligencije u vojne svrhe i razvoja smrtonosnih autonomnih sistema naoružanja. Pozvao je vlade na hitnu akciju, AI kompanije da prihvate odgovornost srazmernu svojoj moći, a naučnu zajednicu da nastavi da pruža dokaze i stručno znanje.

Na forumu u Ženevi, koji traje do 10. jula, učestvuje veliki broj zvaničnika i stručnjaka, među kojima je i direktor Kancelarije za IT i eUpravu Srbije Mihailo Jovanović, kao i premijer Luksemburga Lik Friden. Globalni dijalog predstavlja prvu svetsku međuvladinu platformu za upravljanje AI, osnovanu u okviru Pakta za budućnost i Globalnog digitalnog sporazuma, koje su države članice UN usvojile u septembru 2024. godine.

Dijalog omogućava vladama, međunarodnim organizacijama, akademskoj zajednici, civilnom društvu i privatnom sektoru da razmenjuju iskustva i jačaju međunarodnu saradnju u oblasti veštačke inteligencije.

Pročitaj još

U Trendu