Connect with us

Svet

Toplotni talas u Evropi izazvao više od 20.000 smrtnih slučajeva

Naučnici analiziraju posledice, zdravstvene vlasti beleže povećan broj preminulih

Published

on

Foto Izvor: Tanjug AP/Jeremias Gonzalez/Pixabay.com

Naučnici analiziraju posledice, zdravstvene vlasti beleže povećan broj preminulih

Tokom poslednje dve sedmice Evropa je bila pogođena izuzetno snažnim toplotnim talasom, koji je prema novim naučnim procenama odgovoran za više od 20.000 smrtnih slučajeva. Prema analizi klimatskog naučnika Kristofera Kalahana sa Univerziteta Indiana, između 22. i 28. juna širom Evrope je zabeleženo 20.390 smrtnih slučajeva povezanih sa ekstremnim vrućinama.

Stručnjaci navode da je registrovani toplotni talas najgori događaj ovakvog tipa na evropskom kontinentu, a da su klimatske promene ključan faktor u njegovom nastanku. Analiza je objavljena na serveru za naučne radove i koristi statistički model za procenu uticaja visokih temperatura na stopu smrtnosti.

Prema izveštajima sa terena, broj preminulih raste od početka toplotnog talasa. U Francuskoj je 23. juna zabeležen najtopliji dan u istoriji merenja, a zdravstvene vlasti su između 24. i 27. juna registrovale više od 1.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok su pogrebne službe u Parizu preopterećene.

Generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus istakao je da je Evropa kontinent koji se najbrže zagreva na Zemlji, dvostruko brže od svetskog proseka. “U ovom trenutku 150 miliona ljudi živi pod uticajem ekstremnih vrućina, stotine ljudi su preminule, škole su zatvorene, a elektroenergetski sistemi su pod pritiskom”, naveo je Gebrejesus.

Nadležne institucije nastavljaju sa praćenjem situacije i analizom posledica toplotnog talasa, dok naučnici upozoravaju na sve veće rizike usled klimatskih promena.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Nacionalna meteorološka služba SAD ulazi u sezonu uragana sa manje iskusnim kadrom

Zvaničnici potvrdili zapošljavanje novih radnika nakon smanjenja osoblja, stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog mogućeg uticaja na prikupljanje podataka

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili zapošljavanje novih radnika nakon smanjenja osoblja, stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog mogućeg uticaja na prikupljanje podataka

Nacionalna meteorološka služba Sjedinjenih Američkih Država suočava se sa početkom sezone uragana u uslovima smanjenog broja iskusnog osoblja i poteškoća u prikupljanju podataka, navode izvori iz službe. Ova situacija nastupila je više od godinu dana nakon što je služba izgubila oko 15% zaposlenih, uglavnom zbog otpuštanja i dobrovoljnih odlazaka sprovedenih političkom odlukom prethodne administracije.

Kako navode nadležni, trenutno se radi na popunjavanju stotina radnih mesta, pretežno na početnim pozicijama, u cilju jačanja kapaciteta službe pred sezonu oluja. Stručnjaci iz oblasti meteorologije ističu da bi dolazak novih radnika mogao doneti određene koristi, ali upozoravaju da nedostatak iskustva među novim zaposlenima može uticati na kvalitet prognoza, posebno u uslovima kada nema dovoljno iskusnih kolega za mentorstvo i obuku.

Alan Gerard, meteorolog sa višedecenijskim iskustvom u Nacionalnoj meteorološkoj službi i njenoj matičnoj agenciji, izjavio je da je promena kadrovske strukture očekivana pojava, ali naglašava važnost organizovanog prelaza u kojem bi novi zaposleni imali priliku da uče od starijih kolega. “Prirodno je da dolazi do smene generacija, ali proces mora biti postepen i uz adekvatnu podršku iskusnih zaposlenih kako bi nova generacija uspešno preuzela odgovornost”, naveo je Gerard.

Sezona uragana na Atlantiku zvanično je počela 1. juna i poklapa se sa periodom kada su česti i drugi ekstremni vremenski događaji poput tornada, iznenadnih poplava i požara. U tom kontekstu, stručnjaci ukazuju i na zabrinutost zbog mogućeg kašnjenja ili nedostatka ključnih meteoroloških podataka, što bi moglo uticati na sposobnost službe da precizno predviđa i upozorava na ozbiljne vremenske nepogode.

Nacionalna meteorološka služba navodi da su svi napori usmereni na što bržu integraciju novih radnika i osiguravanje kontinuiranog funkcionisanja servisa, uz napomenu da će proces obuke biti prioritet tokom narednih meseci. Prema navodima bivših zaposlenih, organizovana tranzicija je ključna kako bi se sačuvala stručnost i pouzdanost prognoza u vreme kada su pravovremene informacije od vitalnog značaja za javnu bezbednost.

Sezona uragana ove godine dolazi u trenutku kada su pojedini sektori službe i dalje u fazi oporavka od prethodnih smanjenja radne snage. I dok novi kadrovi ulaze u sistem, stručna javnost nastavlja da prati kako će se ovi izazovi odraziti na spremnost službe da odgovori na potencijalne ekstremne vremenske događaje.

Pročitaj još

Svet

Ukrajinski centar za strateške komunikacije otkrio kampanju dezinformacija o Konstantinovki

Zvaničnici istražuju koordinisanu akciju ruskih mreža sa ciljem slabljenja podrške Ukrajini

Published

on

By

Zvaničnici istražuju koordinisanu akciju ruskih mreža sa ciljem slabljenja podrške Ukrajini

Centar za strateške komunikacije iz Ukrajine saopštio je da je u poslednjim danima zabeleženo masovno širenje dezinformacija o navodnom “padu Konstantinovke” na društvenim mrežama i medijskim platformama pod kontrolom ruskih izvora. Prema zvaničnim podacima centra, registrovano je više od 2.100 propagandnih materijala na ovu temu, dok je ukupno 191 izvor u okviru šire informativne operacije objavio skoro 17 hiljada poruka usmerenih protiv Ukrajine.

Glavni narativ, koji se širi kroz zvanična saopštenja Ministarstva odbrane Ruske Federacije i izjave ruskih zvaničnika, fokusiran je na navodno “oslobađanje” Konstantinovke i otvaranje puta ka strateškim gradovima Kramatorsku i Slavjansku. Uz to, proruske platforme plasiraju neproverene podatke o velikim gubicima ukrajinskih oružanih snaga, navodeći broj od 13.500 vojnika, kao i tvrdnje o navodnoj “humanitarnoj pauzi” koju je Kijev odbio.

Na kanalima pod ruskom kontrolom primetne su dramatične fraze poput “kraj igre” i “poslednja bitka za Donbas”, što ima za cilj da kod publike stvori utisak o neizbežnom vojnom porazu Ukrajine. Analitičari centra ukazuju da su korišćene metodologije karakteristične za strane informacione operacije, uključujući predstavljanje spekulacija kao činjenica, falsifikovanje statističkih podataka i izostavljanje zvaničnih stavova Ukrajine.

“Ova informativna operacija ima trostruku svrhu: izazivanje demoralizacije u ukrajinskom društvu, uveravanje zapadne javnosti i donosilaca odluka da je dalja podrška Ukrajini besmislena i vršenje informacionog pritiska na Kijev uoči važnih međunarodnih kontakata”, navodi se u zvaničnom izveštaju centra za strateške komunikacije.

Istraga o načinu širenja i uticaju ovih dezinformacija je u toku, dok zvaničnici pozivaju građane i medije na pažljivo proveravanje informacija iz različitih izvora.

Pročitaj još

Svet

Američki obaveštajni podaci omogućavaju Ukrajini planiranje dron napada unutar Rusije

Zapadni izvori navode da američke agencije pružaju operativnu podršku, dok diplomatski pregovori stagniraju

Published

on

By

Zapadni izvori navode da američke agencije pružaju operativnu podršku, dok diplomatski pregovori stagniraju

Američke obaveštajne agencije aktivno pomažu Ukrajini u planiranju ruta za bespilotne letelice dugog dometa koje izvode udare unutar ruske teritorije, saopšteno je iz zapadnih izvora. Ova podrška omogućava ukrajinskim dronovima da zaobiđu ruske mreže protivvazdušne odbrane, povećavajući efikasnost napada na vojne i infrastrukturne ciljeve.

Prema dostupnim informacijama, izviđačka i tehnička podrška u realnom vremenu postala je ključan deo ukrajinske strategije za izvođenje dubokih udaraca na ruske ciljeve. Integracija zapadnih obaveštajnih podataka u ukrajinsko operativno planiranje ukazuje na visok stepen koordinacije među saveznicima. Identifikovanjem praznina i slepih mrlja u ruskoj protivvazdušnoj odbrani, američki savetnici omogućavaju ukrajinskim snagama da maksimalno iskoriste svoje dronove domaće proizvodnje.

Ovaj razvoj događaja ističe promenu u dinamici zapadne pomoći, koja sada prevazilazi samu isporuku opreme i prelazi u pružanje direktne taktičke i navigacione podrške. Na diplomatskom planu, izgledi za pregovaračko rešenje sukoba ostaju slabi, a neformalni kanali ukazuju na duboke podele između zaraćenih strana. Prema navodima ukrajinskih zvaničnika, ruski pregovarači zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da iskoriste svoj uticaj i primoraju Kijev na značajne teritorijalne i političke ustupke kao preduslov za nastavak dijaloga.

Ovakvi zahtevi su, prema zvaničnim navodima, praktično neutralisali trenutni diplomatski zamah. Vremenski okvir za eventualno obnavljanje mirovnih pregovora pod posredovanjem zapadnih zemalja dodatno je odložen zbog čvrstih stavova obe strane. Ukrajinski pregovarači procenjuju da je malo verovatno da će formalni razgovori biti obnovljeni pre kraja leta, dok izvori iz neformalnih ruskih diplomatskih kanala iznose još pesimističniju procenu, navodeći da Moskva verovatno neće započeti ozbiljne mirovne pregovore pre februara naredne godine.

U trenutnim okolnostima, visok intenzitet sukoba verovatno će biti nastavljen tokom jesenjih i zimskih meseci, dok obe strane nastoje da ostvare prednost na bojištu pre povratka za pregovarački sto.

Pročitaj još

U Trendu