Connect with us

Domaće

Polymarket beleži ulaganja od nekoliko desetina miliona dolara nakon povratka na američko tržište

Venture kapital firma ‘1789 Capital’ ulaže u Polymarket, koji po ukidanju trogodišnje zabrane ostvaruje dobit od 400.000 i 1,4 miliona dolara na političkim događajima

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Nattanan23

Venture kapital firma ‘1789 Capital’ ulaže u Polymarket, koji po ukidanju trogodišnje zabrane ostvaruje dobit od 400.000 i 1,4 miliona dolara na političkim događajima

Američka kompanija Polymarket, specijalizovana za ‘tržište predviđanja’, privukla je nekoliko desetina miliona dolara investicija od venture kapital firme ‘1789 Capital’, u kojoj je suvlasnik Donald Tramp Junior. Ova investicija je realizovana u avgustu prošle godine, a četiri meseca kasnije, u decembru 2025, Polymarket je posle trogodišnje zabrane ponovo dobio dozvolu za rad na američkom tržištu.

Polymarket je osnovan 2020. godine u Njujorku, sa fokusom na kreiranje platforme za trgovinu ugovorima vezanim za izvesne buduće događaje – od izbora do geopolitičkih dešavanja. U januaru 2022. američka Komisija za trgovinu derivatima (CFTC) zabranila je poslovanje ove kompanije u SAD, ali su korisnici sa VPN pristupom nastavili da koriste platformu iz drugih delova sveta.

Među najznačajnijim transakcijama, nekoliko sati pre američkog napada na Venecuelu početkom januara, jedan korisnik je pogodio tačan datum i ostvario dobit od 400.000 dolara. Krajem februara, sedam korisničkih računa precizno je predvidelo napad na Iran 28. februara, čime je ukupno ostvareno 1,4 miliona dolara zarade.

Polymarket svoju delatnost definiše kao tržište predviđanja, a ne kladionicu, ističući da korisnici investiraju novac u ugovore čija vrednost varira zavisno od ponude i potražnje. Platforma insistira na transparentnosti i kolektivnoj mudrosti korisnika, ističući razliku u odnosu na tradicionalne ankete.

Kao glavni konkurent Polymarketu navodi se kompanija Kalshi, dok je istorijski prvi ‘tržište predviđanja’ pokrenuo Univerzitet u Ajovi još 1988. godine, sa maksimalnim ulogom od 500 dolara po studentu. Danas više od 100 univerziteta koristi ovaj model za edukaciju o ekonomskim i političkim pokazateljima.

Polymarket je nakon investicije i povratka na američko tržište postao sinonim za moderno tržište predviđanja, naročito nakon što je Donald Tramp 2024. godine pobedio na predsedničkim izborima, suprotno prognozama istraživačkih agencija, ali u skladu sa predviđanjima korisnika ove platforme.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Gaspromnjeft pregovara o prodaji akcija u NIS-u, OFAK produžio licencu do 1. jula

Američki OFAK produžio licencu MOL-u i NIS-u do 1. jula za nastavak pregovora i operacija

Published

on

By

Američki OFAK produžio licencu MOL-u i NIS-u do 1. jula za nastavak pregovora i operacija

Kompanija Gaspromnjeft vodi pregovore o prodaji akcija u Naftnoj industriji Srbije (NIS), a odluka o konačnom ishodu još nije doneta. Generalni direktor Gaspromnjefta Aleksandar Djukov izjavio je da je reč o složenoj transakciji koja zahteva dodatno vreme za postizanje saglasnosti među stranama. Proces pregovora, prema njegovim rečima, i dalje traje.

Američka Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija SAD (OFAK) produžila je mađarskoj kompaniji MOL dozvolu za pregovore o kupovini ruskog udela u NIS-u do 1. jula. Istovremeno, OFAK je produžio i operativnu licencu Naftnoj industriji Srbije, takođe do 1. jula, čime se omogućava nastavak prerade sirove nafte i redovno poslovanje kompanije.

Prethodne licence, kako za operacije tako i za pregovore o kupovini, važile su do 16. juna, nakon čega je odobreno novo produženje roka. Djukov je na godišnjoj skupštini akcionara istakao: “Trenutno vodimo pregovore o prodaji akcija. To je složen posao koji zahteva vreme kako bi se postigla saglasnost. Proces se nastavlja.”

Nastavak pregovora pod posebnom američkom dozvolom omogućava svim stranama da rade na pronalaženju rešenja u zadatom vremenskom okviru. Do 1. jula ostaje otvoreno pitanje daljeg vlasništva nad udelom Gaspromnjefta u NIS-u, dok se razgovori i pravne procedure nastavljaju bez prekida.

Pročitaj još

Domaće

Qantas pokreće najduži direktni let od 16.000 kilometara, trajanje do 22 sata

Australijska avio-kompanija investira u 12 Airbus A350-1000ULR, sa 238 sedišta i 20.000 litara dodatnog goriva

Published

on

By

Australijska avio-kompanija investira u 12 Airbus A350-1000ULR, sa 238 sedišta i 20.000 litara dodatnog goriva

Australijska avio-kompanija Qantas najavila je uvođenje najdužeg direktnog putničkog leta na svetu na relaciji Sidnej–London, u okviru projekta „Sunrise“, sa startom u oktobru 2027. godine. Let, u trajanju između 19 i 22 sata, preći će više od 16.000 kilometara bez zaustavljanja, što je prvi put da će ova dva grada biti povezana direktnom avio-linijom. Za ovu rutu koristiće se posebno modifikovani Airbus A350-1000ULR, sa dodatnim rezervoarom od 20.000 litara goriva, razvijen u saradnji sa kompanijom Airbus, omogućavajući let do 22 sata bez sletanja.

Verzija aviona za Project Sunrise imaće 238 sedišta raspoređenih u četiri klase, dok standardni Airbus A350-1000 može da primi do 480 putnika. Od ukupnog broja sedišta, 140 je predviđeno za ekonomsku klasu, a preostala mesta raspodeljena su na ostale klase radi povećanog komfora i prostora za putnike. To predstavlja veliku razliku u odnosu na trenutni najduži let koji obavlja Singapore Airlines na relaciji Singapur–Njujork, gde ekonomska klasa nije dostupna na svim najdužim rutama.

U izjavi, izvršna direktorka Qantas grupe Vanesa Hadson podsetila je da je kompanija još 1947. godine na „Kengur ruti“ do Londona imala čak sedam zaustavljanja. “Svaka nova generacija aviona uklonila je po jedno, a sada uklanjamo i poslednje”, istakla je Hadson.

Trenutno najduži direktni let sa putnicima u ekonomskoj klasi takođe obavlja Qantas na relaciji London–Pert, dugoj 14.499 kilometara, sa trajanjem od 16 do 18 sati. Nakon uspostavljanja rute Sidnej–London, planirana je i direktna linija Sidnej–Njujork, a tačan datum početka biće objavljen naredne godine. Kompanija je naručila ukupno 12 specijalno prilagođenih aviona tipa Airbus A350-1000ULR, pri čemu drugi avion trenutno prolazi osmonedeljni program testiranja i sertifikacije.

Pročitaj još

Domaće

Beograd na petom mestu u Evropi po udelu troškova stanovanja od 61,5 odsto plata

Lisabon prednjači sa 91,3 odsto, dok Sarajevo ostaje najpovoljnija evropska prestonica sa mesečnim izdacima od 584 evra

Published

on

By

Lisabon prednjači sa 91,3 odsto, dok Sarajevo ostaje najpovoljnija evropska prestonica sa mesečnim izdacima od 584 evra

Beograd se nalazi na petoj poziciji među evropskim gradovima po visini troškova stanovanja u odnosu na prosečne plate, pokazuju rezultati istraživanja britanskog finansijskog portala Tradingpedia za 2026. godinu. U glavnom gradu Srbije, troškovi stanovanja iznose 61,5 odsto prosečne mesečne zarade, što Beograd svrstava među gradove u kojima samci izdvajaju najveći deo prihoda za stan i prateće usluge.

Prema podacima iz istraživanja, Lisabon zauzima prvo mesto, gde mesečni izdatak za namešten studio od 45 kvadratnih metara, sa uključenim komunalijama i internetom, iznosi 1.226 evra, što predstavlja 91,3 odsto prosečne plate od 1.343 evra. U Varšavi, za isti tip stana, mesečni trošak sa komunalijama i osnovnim potrepštinama je 1.303 evra, odnosno 68,2 odsto prosečne zarade.

Tirana je takođe visoko na listi sa mesečnim troškovima kirije i komunalija od 504 evra, što čini 66,3 odsto prosečne plate. Rim i Beograd su na četvrtom i petom mestu, sa udelima troškova stanovanja u prosečnoj plati od 62,6 odsto, odnosno 61,5 odsto, što ukazuje na značajno opterećenje budžeta stanovnika ovih gradova.

Sa druge strane, prema osnovnim mesečnim troškovima, Sarajevo je najpovoljnija evropska prestonica u 2026. godini, gde je prosečan mesečni izdatak za jednu osobu 584 evra. Troškovi izdavanja nameštenog studija od 45 kvadratnih metara, uključujući račune, internet i osnovne potrepštine, iznose 337 evra, što je najmanje među svim evropskim prestonicama.

Istraživanje navodi da Podgorica zatvara listu najjeftinijih evropskih prestonica sa ukupnim mesečnim troškovima od 760 evra. U ovom gradu, trošak stanovanja iznosi 443 evra mesečno, dok prosečna osnovna potrošačka korpa košta 110 evra. Uprkos rastu cena širom Evrope, Podgorica i dalje ostaje među najpovoljnijim prestonicama za život.

Pročitaj još

U Trendu