Connect with us

Domaće

MMF procenjuje fiskalni trošak energetskih mera na 0,4 odsto BDP-a regiona

Zapadni Balkan i centralno-istočna Evropa izdvojile 0,4 odsto BDP-a, 75 odsto mera nije bilo ciljano tokom energetskog šoka 2022.

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Werner pfennig

Zapadni Balkan i centralno-istočna Evropa izdvojile 0,4 odsto BDP-a, 75 odsto mera nije bilo ciljano tokom energetskog šoka 2022.

Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je da su mere za ublažavanje energetske krize Zapadni Balkan i zemlje centralno-istočne Evrope koštale oko 0,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ovu procenu izneo je Sebastijan Sosa, šef kancelarije MMF-a za Zapadni Balkan, tokom panela “Fiskalna politika i finansiranje održivog razvoja” na Svetskom kongresu ekonomista u Beogradu. Sosa je naglasio da fiskalni trošak zavisi od trajanja mera i kretanja cena energije, ističući da duže trajanje i visoke cene povećavaju izdatke država.

Optimalan fiskalni odgovor, prema Sosi, zavisi od fiskalnog prostora svake zemlje, s obzirom na to da su mnoge evropske zemlje već pod pritiskom visokih deficita i javnog duga zbog prethodnih paketa podrške tokom pandemije i ranijih energetskih šokova. Sosa preporučuje da podrška domaćinstvima i kompanijama bude nastavljena, ali bez povećanja ukupnih deficita, uz primenu kompenzatornih mera.

“Energetske mere podrške treba da budu dobro ciljane i da pomažu najugroženijim delovima stanovništva i kompanija. Takođe, te mere treba da budu privremene, jer je reč o spoljašnjem energetskom šoku”, izjavio je Sosa. On je upozorio i da mere ne bi trebalo da narušavaju cenovne signale. Podsetio je da su tokom energetskog šoka 2022. godine vlade širom Evrope uvele veliki broj mera, od kojih čak 75 odsto nije bilo ciljano ili su narušavale cenovne signale, a njihov nivo iznosio je oko 2,5 odsto BDP-a.

Prema podacima MMF-a, u Zapadnoj Evropi 70–72 odsto novih mera je ponovo bilo ili neciljano ili je narušavalo cenovne signale, dok je u Centralnoj i Istočnoj Evropi taj udeo još viši, između 80 i 85 odsto.

Svetski kongres ekonomista, koji je počeo u ponedeljak u Beogradu, tokom pet dana okuplja oko 1.000 učesnika iz više od 80 zemalja, uključujući i tri dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju. Tema ovogodišnjeg kongresa je “Suprotstavljene vizije sveta: globalizam nasuprot nacionalizmu, multilateralizam nasuprot bilateralizmu i demokratija nasuprot autokratiji”. Organizatori su Međunarodna ekonomska asocijacija (IEA) i Savez ekonomista Srbije, uz podršku AIKBank i Delta Holdinga i pokroviteljstvo Vlade Srbije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Vozarine za tankere kroz Ormuski moreuz porasle na 190.500 dolara dnevno

Najam tankera udvostručen, dok je cena osiguranja od ratnog rizika pala sa 5 na 3 odsto

Published

on

By

Najam tankera udvostručen, dok je cena osiguranja od ratnog rizika pala sa 5 na 3 odsto

Otvaranje Ormuskog moreuza i mirovni sporazum između SAD i Irana već utiču na svetsko tržište nafte. Cena najma tankera za prevoz nafte sa Bliskog istoka porasla je za oko 85.000 dolara u poslednjih sedam dana i sada iznosi oko 190.500 dolara dnevno, prema podacima brodskih brokera i izvora iz sektora brodskog prevoza. Istovremeno, trošak osiguranja od ratnog rizika smanjen je sa 5 odsto na oko 3 odsto vrednosti broda u toku prethodnih pet dana, što može doneti značajne uštede brodarima.

Brokerska kuća Clarksons navodi da je prosečan dnevni prihod (TCE) za vrlo velike tankere za sirovu naftu (VLCC) dostigao gotovo 470.000 dolara za prevoz tereta unutar Persijskog zaliva, što je za 50.000 dolara više nego pre nedelju dana. “Vlasnici tankera pripremaju se za znatno veće količine bliskoistočne nafte u idućim sedmicama i ohrabruje ih činjenica da je TCE na fizičkom tržištu i dalje iznad 100.000 dolara dnevno, unatoč smanjenoj količini tereta od početka sukoba između SAD-a i Irana”, navodi se u izveštaju Clarksons-a.

Tržišne procene pokazuju da je u Persijskom zalivu blokirano čak 100 tankera, što dodatno otežava situaciju zbog nestašice brodova. Proizvođači na Bliskom istoku, posebno Abu Dhabi National Oil Company iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, od početka juna nude naftu putem aukcija, podstičući kupce da preuzimaju teret direktno u Zalivu, što povećava potražnju za tankerima.

Iako su vozarine značajno porasle, pad premije za ratni rizik na 3 odsto može smanjiti troškove brodova za stotine hiljada dolara, navode izvori iz sektora osiguranja. Otvaranje Ormuza dodatno smanjuje dostupne kapacitete tankera, a analitičari Clarksonsa ističu da je ponuda brodova i dalje veoma ograničena.

Pročitaj još

Domaće

Banke u Srbiji odbijaju kreditiranje verskih organizacija zbog zakonskih ograničenja

Verske institucije nemaju obavezu podnošenja finansijskih izveštaja, a njihova imovina ne može biti predmet zaloge ili prinudne naplate

Published

on

By

Verske institucije nemaju obavezu podnošenja finansijskih izveštaja, a njihova imovina ne može biti predmet zaloge ili prinudne naplate

Crkve, verske zajednice i sveštenici u Srbiji nalaze se u pravnoj i finansijskoj zoni između neprofitnih organizacija i privrednih društava, što ih čini nepodobnim klijentima za bankarske kredite, pokazuje analiza aktuelnog zakonodavstva i prakse. Ove institucije uživaju posebne zakonske olakšice i izuzetke – formalno su pravna lica, ali nisu u obavezi da podnose godišnje finansijske izveštaje, pa su njihovi realni novčani tokovi nedostupni javnosti.

Zaposleni u crkvama i verskim organizacijama, uključujući sveštenike, nisu formalno angažovani prema Zakonu o radu, već im prihodi zavise od parohijskog prometa i priloga vernika. Država pokriva njihove doprinose za socijalno i zdravstveno osiguranje iz budžeta, što dodatno otežava dokazivanje stabilnih primanja potrebnih za kreditnu sposobnost. Banke, zbog ovakve situacije, ne mogu da stupe u klasične kreditne odnose sa ovakvim klijentima.

Imovina crkava je, prema Zakonu o crkvama i verskim organizacijama, zaštićena – sakralna i kulturna dobra ne mogu se koristiti kao zalog niti biti predmet prinudnog izvršenja, stečaja ili poravnanja. Banke, zbog ovih ograničenja, ne mogu da naplate potraživanja putem zaplene ili prodaje imovine u slučaju neizmirivanja obaveza. Zakon takođe predviđa da verske zajednice sredstva za delatnost obezbeđuju iz prihoda sopstvene imovine, zadužbina, legata, nasleđivanja, poklona ili priloga, i drugih neprofitnih aktivnosti, dok se kreditiranje ne pominje kao legitimna opcija.

Jedini deo zakona koji navodi mogućnost korišćenja sredstava izvan neposrednih prihoda odnosi se na graditeljsku delatnost – izgradnju hramova, parohijskih domova i drugih objekata. Međutim, praksa pokazuje da i u ovim slučajevima verske organizacije koriste model suinvestiranja sa privatnim građevinskim firmama, gde crkva ustupa zemljište za udeo u izgrađenim kvadratima, umesto bankarskih kredita. Tako je, na primer, Srpska pravoslavna crkva u Beogradu realizovala izgradnju stambenih i poslovnih objekata na Novom Beogradu kroz ovakav model, a slični projekti sprovedeni su i na Dorćolu i Senjaku.

Bankarski sektor, imajući u vidu zakonske prepreke i specifičan status verskih organizacija, ne vidi ove institucije i njihove službenike kao potencijalne klijente za kreditne ili druge konvencionalne finansijske proizvode. Ovakva praksa podržana je propisima koji ograničavaju mogućnost zalaganja imovine i obavezu finansijskog izveštavanja, kao i specifičnim radnim statusom zaposlenih u verskim institucijama.

Pročitaj još

Domaće

KNDS NV izlazi na berzu, IPO donosi 20 odsto akcija i procenu od 25 milijardi evra

Kompanija sa prihodom od 4,4 milijarde evra i knjigom narudžbina od 33,1 milijardu evra menja vlasničku strukturu

Published

on

By

Kompanija sa prihodom od 4,4 milijarde evra i knjigom narudžbina od 33,1 milijardu evra menja vlasničku strukturu

Proizvođač tenkova KNDS NV pokreće inicijalnu javnu ponudu (IPO) u Frankfurtu i Parizu, nudeći investitorima mogućnost ulaganja u 20 odsto akcija kompanije, navodi se u saopštenju. Vlasnička struktura kompanije menja se tako što francuska država i Wegmann & Co. GmbH, holding kompanija nemačke osnivačke porodice, zajedno izlaze na tržište sa ovim procentom udela. Transakcija bi ovaj IPO svrstala među najveće evropske ponude poslednjih godina, prema ekonomskim analizama.

Prema planu, Wegmann & Co, koji sada drži polovinu KNDS-a, prodaće 40 odsto udela nemačkoj vladi pre izlaska na berzu, dok će Francuska smanjiti svoj udeo sa 50 na 40 odsto. Nakon IPO-a, kompanija će imati sedište u Holandiji i 20 odsto slobodno dostupnih akcija na dve evropske berze. Vlasnički model predviđa jednake udele Nemačke i Francuske, potvrđeno je u zvaničnom dogovoru dva partnera.

Nedelje pred objavu obeležili su zahtevni pregovori između nemačkih akcionara i porodice Wegmann, dodatno otežani padom vrednosti evropskih odbrambenih akcija i rekordnim IPO-om SpaceX-a. Istovremeno, češka kompanija CSG NV pokušala je da preuzme udeo. Najnovije procene vrednosti KNDS-a dosežu 25 milijardi evra, dok je ranije dogovor između nemačke države i porodičnih akcionara vrednovao kompaniju između 15 i 18 milijardi evra, u zavisnosti od kretanja cene akcija nakon nekoliko nedelja trgovanja.

KNDS NV posluje kroz pet divizija: sisteme, municiju, opremu, obuku i održavanje. Među ključnim proizvodima su borbeni tenkovi, oklopni transporteri, prenosivi mostovi i robotska vozila, kao i velika količina municije. Kompanija sa sedištem u Amsterdamu ostvarila je prihod od 4,4 milijarde evra u 2025. godini, što je rast od 16 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Planiran je rast prihoda od 30 odsto u 2026. godini i EBIT marža oko 12 odsto, dok je srednjoročni cilj marže 14 do 15 odsto.

Knjiga narudžbina porasla je na 33,1 milijardu evra krajem prošle godine, sa 23,5 milijardi evra prethodne godine. KNDS saradjuje sa oko 40 oružanih snaga širom sveta, uključujući ukrajinsku vojsku. Kompanija zapošljava oko 11.000 radnika, a očekuje se dalji rast zaposlenih tokom godine zbog povećanja proizvodnje i ulaganja u istraživanje i razvoj.

Organizatori ponude su Bank of America Corp., Deutsche Bank AG, Goldman Sachs Group Inc. i Societe Generale SA.

Pročitaj još

U Trendu