Connect with us

Domaće

OpenAI planira izlazak na berzu, vrednost procenjena na 852 milijarde dolara

Američka kompanija sa 900 miliona korisnika nedeljno i 50 miliona pretplatnika može premašiti bilion dolara vrednosti

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Startupstockphotos

Američka kompanija sa 900 miliona korisnika nedeljno i 50 miliona pretplatnika može premašiti bilion dolara vrednosti

Američka tehnološka kompanija OpenAI, poznata po razvoju četbota ChatGPT, priprema se za inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO), navode izvori na koje se pozivaju svetski mediji. Zvanična potvrda iz kompanije još uvek nije stigla, ali interesovanje investitora izazivaju impozantni rezultati ovog preduzeća.

OpenAI je razvio ChatGPT, jedan od najkorišćenijih četbotova na globalnom nivou, koji mesečno ima 900 miliona aktivnih korisnika i više od 50 miliona pretplatnika. Prema poslednjim procenama, vrednost kompanije iznosi oko 852 milijarde dolara (oko 92.016 milijardi dinara), dok analitičari smatraju da bi po izlasku na berzu ova cifra mogla dostići ili premašiti bilion dolara.

Ako OpenAI sprovede IPO, očekuje se da će novi privatni investitori, kao akcionari, insistirati na povećanju broja korisnika i prihoda kompanije. To može podstaći razvoj novih komercijalnih proizvoda i pojačavanje strategije pretplata, sa ciljem povećanja profitabilnosti.

Sa druge strane, dodatni kapital bi omogućio OpenAI da investira više u infrastrukturu i razvoj novih, bržih modela veštačke inteligencije. Međutim, važno je napomenuti da je kompanija prvobitno osnovana kao neprofitna organizacija sa misijom razvoja veštačke inteligencije u korist čovečanstva, a izlazak na berzu bi je svakako udaljio od tog početnog cilja.

Na pitanje šta bi se moglo promeniti izlaskom na berzu, model ChatGPT navodi da bi investitori od kompanije zahtevali rast korisničke baze i prihoda, ali da bi dodatna sredstva mogla biti iskorišćena za unapređenje infrastrukture i kreiranje naprednijih modela.

OpenAI je trenutno u fokusu globalne tehnološke zajednice, a potencijalni izlazak na berzu mogao bi da promeni tržište veštačke inteligencije u narednom periodu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Apple investira 30 milijardi dolara u višegodišnji ugovor sa Broadcomom za čipove

Ugovor do 2031. obuhvata nabavku radiofrekventnih FBAR filtera, uz ulaganje Broadcoma od 1,5 milijardi dolara u Koloradu

Published

on

By

Ugovor do 2031. obuhvata nabavku radiofrekventnih FBAR filtera, uz ulaganje Broadcoma od 1,5 milijardi dolara u Koloradu

Američka tehnološka kompanija Apple uložiće više od 30 milijardi dolara (oko 25,5 milijardi evra) u višegodišnji ugovor o nabavci čipova sa kompanijom Broadcom, saopštile su obe firme. Ugovor će važiti najmanje do 2031. godine i predviđa isporuku specijalizovanih radiofrekventnih FBAR filtera, ključnih za bežičnu komunikaciju Apple uređaja, koje dve kompanije zajednički razvijaju.

Broadcom će u okviru saradnje investirati 1,5 milijardi dolara (oko 1,28 milijardi evra) u proširenje proizvodnog pogona u Fort Kolinsu, savezna država Kolorado. Očekuje se da će u toj fabrici biti proizvedeno najmanje 15 milijardi čipova.

Sporazum je deo Apple-ove strategije povećanja nabavke ključnih komponenti proizvedenih u Sjedinjenim Američkim Državama, sa ciljem jačanja domaće proizvodnje poluprovodnika. Izvršni direktor Apple-a Tim Kuk izjavio je da su komponente iz Kolorada „od presudnog značaja za performanse i kvalitet povezivanja Apple uređaja“, naglašavajući da kompanija nastavlja da produbljuje saradnju sa američkim dobavljačima i ulaže u domaću proizvodnju.

Ovaj dogovor dodatno potvrđuje opredeljenost Apple-a za oslanjanje na američke partnere u lancu snabdevanja, posebno u segmentu visokotehnoloških komponenti potrebnih za savremene uređaje.

Pročitaj još

Domaće

Cene goriva u Srbiji dosegle 219 dinara po litru, najveće u regionu

Dizel skuplji za 65 dinara nego u Makedoniji, benzin 195 dinara, a TNG 107 dinara po litru

Published

on

By

Dizel skuplji za 65 dinara nego u Makedoniji, benzin 195 dinara, a TNG 107 dinara po litru

Cene goriva u Srbiji zadržale su lidersku poziciju po visini u regionu tokom jula 2026. godine, prema poslednjim podacima tržišta. Litar evrodizela na domaćim pumpama iznosi 219 dinara, dok je cena benzina evropremijum BMB 95 određena na 195 dinara. Ove cene su aktuelne do petka, 10. jula, kada će Ministarstvo trgovine izvršiti redovno usklađivanje.

Uporedni podaci pokazuju da je dizel u Srbiji skuplji od svih susednih zemalja, uključujući Mađarsku, Rumuniju i Bugarsku. Posebno je izražena razlika u odnosu na Severnu Makedoniju, gde je cena dizela, i nakon poslednjeg poskupljenja od 5 dinara, 153 dinara po litru, što znači da vozači u Srbiji plaćaju čak 65 dinara više po svakom litru. U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Bugarskoj cene dizela kreću se između 172 i 179 dinara, te je razlika u korist vozača iz tih zemalja do 40 dinara po litru.

Kada je reč o benzinu, cena u Srbiji od 195 dinara po litru takođe je među najvišima. U Severnoj Makedoniji benzin košta 161 dinar, dok je u Bosni i Hercegovini i Bugarskoj između 171 i 175 dinara. Mađarska i Rumunija se približavaju cenama u Srbiji, sa 196 i 197 dinara po litru.

Na tržištu tečnog naftnog gasa (TNG), Srbija beleži cenu od blizu 107 dinara po litru, što je znatno više u poređenju sa Bugarskom i Hrvatskom, gde je TNG 75, odnosno 76 dinara. U Crnoj Gori ovaj energent nije dostupan na pumpama, dok je Mađarska izdvojena kao najskuplja sa cenom od 118 dinara po litru.

Ove razlike značajno utiču na mesečne troškove transporta građana i prevoznika u Srbiji u odnosu na zemlje regiona.

Pročitaj još

Domaće

Bečki univerzitet analizirao stavove 18.000 službenika iz 90 zemalja, vrednosti važnije od prihoda

Istraživanje otkriva da demokratija i lične vrednosti više utiču na sklonost ka korupciji od obrazovanja i prihoda

Published

on

By

Istraživanje otkriva da demokratija i lične vrednosti više utiču na sklonost ka korupciji od obrazovanja i prihoda

Istraživači sa Bečkog univerziteta za ekonomiju i poslovanje analizirali su, uz podršku veštačke inteligencije, podatke 18.000 državnih službenika iz 90 zemalja kako bi utvrdili faktore koji najviše utiču na sklonost ka korupciji. Analiza je pokazala da su individualni stavovi prema demokratiji, konkurenciji i liderstvu značajniji pokazatelji od obrazovanja ili prihoda.

Dosadašnja istraživanja su uglavnom bila fokusirana na institucionalne, demografske i kulturne faktore, kao i razlike među državama, dok je uticaj ličnih vrednosti bio retko proučavan. Prema rezultatima Morica Šmida i Jürgena Vilemsa sa Instituta za javni menadžment i upravljanje, sklonost državnih službenika ka korupciji ne određuju najviše prihodi ili nivo obrazovanja, već njihove vrednosti i stavovi. U istraživanju se posebno ističe da je snažna orijentacija ka demokratskim vrednostima povezana sa manjom sklonošću ka korupciji.

Prikupljeni podaci obuhvatili su mišljenja ispitanika o porodici, religiji, društvenoj toleranciji i poverenju u institucije. Sklonost ka korupciji procenjivana je na osnovu stavova o opravdanosti davanja mita, utaje poreza i nezakonitog ostvarivanja prava na državne beneficije, a ne na osnovu stvarnih slučajeva. „Koruptivno ponašanje je veoma teško posmatrati na individualnom nivou. Zato koristimo stavove kao merljiv pokazatelj sklonosti ka korupciji“, navodi Šmid.

Istraživački tim je, pored klasičnih regresionih modela, primenio i metode objašnjivog mašinskog učenja kako bi predvideo sklonost službenika ka korupciji. Ovi modeli su omogućili sistematsko poređenje značaja više od 100 potencijalnih faktora uticaja i pokazali veću preciznost u predviđanju. Rezultati sugerišu da promene u vrednostima i stavovima mogu imati veći uticaj na smanjenje korupcije od samih promena u ekonomskoj situaciji ili obrazovanju zaposlenih u javnom sektoru.

Pročitaj još

U Trendu