Connect with us

Domaće

MMF prognozira pad globalnog rasta na 3 odsto u 2026. zbog rata na Bliskom istoku

Svetska ekonomija pokazuje otpornost, ali neizvesnost ostaje visoka, globalni rast sa 3,5 na 3 odsto

Published

on

Foto Izvor: Pexels / mori dad

Svetska ekonomija pokazuje otpornost, ali neizvesnost ostaje visoka, globalni rast sa 3,5 na 3 odsto

Međunarodni monetarni fond, Svetska banka, Međunarodna agencija za energetiku i Svetska trgovinska organizacija naveli su u zajedničkom saopštenju da svetska ekonomija za sada odoleva šoku izazvanom ratom na Bliskom istoku, ali upozoravaju na visoku neizvesnost i trajne posledice sukoba. Prema podacima MMF-a, globalni rast će sa 3,5 procenata u 2025. opasti na tri odsto u 2026. godini, dok se za 2027. godinu očekuje rast od 3,4 odsto.

Lideri ovih međunarodnih institucija ističu da su energetska tržišta i transport robe i dalje pod pritiskom, a dodatna zabrinutost se odnosi na rast i stabilnost cena usled blokade Ormuskog moreuza. U saopštenju se naglašava da će podrška zemljama moći da uključuje pomoć u jačanju energetske, prehrambene, trgovinske i ekonomske otpornosti.

“Neizvesnost i dalje ostaje visoka, a posledice rata mogle bi da potraju. Energetska tržišta i transport robe i dalje su pod pritiskom”, navodi se u zajedničkom saopštenju ovih organizacija.

Predstavnici MMF-a, Svetske banke, Međunarodne agencije za energetiku i Svetske trgovinske organizacije obavezali su se na nastavak saradnje u praćenju kretanja na energetskim, trgovinskim i ekonomskim tržištima, kao i na spremnost za dodatno angažovanje ukoliko bude potrebno.

Prema prognozama MMF-a, globalni ekonomski rast koji je u 2025. godini iznosio 3,5 odsto, smanjiće se na tri odsto u 2026. zbog negativnog uticaja rata, dok se u 2027. očekuje oporavak na 3,4 procenta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cena nafte brent porasla na 77,263 dolara, evropski indeksi neujednačeni

Američka nafta WTI pala na 73,102 dolara, evro ojačao na 1,14376 dolara, zlato dostiglo 4.106,49 dolara

Published

on

By

Američka nafta WTI pala na 73,102 dolara, evro ojačao na 1,14376 dolara, zlato dostiglo 4.106,49 dolara

Na međunarodnim tržištima danas je zabeležen rast cene nafte brent na 77,263 dolara za barel, dok su evropski berzanski indeksi ostali neujednačeni usled procene rizika od dalje eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana i mogućih posledica po snabdevanje kroz Ormuski moreuz. Prema podacima sa tržišta u 9.30 časova, američka sirova nafta WTI zabeležila je pad od 0,57 odsto na 73,102 dolara po barelu, dok je evropski brent pao za 0,71 odsto, ali se cena zadržala na 77,263 dolara. Pre obnove raketiranja, brent je zabeležio pad na 72 dolara.

Na evropskim berzama, nemački DAX je porastao za 0,71 odsto, francuski CAC 40 za 0,52 odsto, dok je britanski FTSE 100 pao za 0,41 odsto, a moskovski MOEX za 0,82 odsto. Danas se očekuje objava zapisnika sa junskog sastanka Evropske centralne banke, što bi moglo dati indikacije o tome da li će 23. jula biti zadržane kamatne stope na istom nivou.

Na valutnom tržištu, evro je ojačao i njegova vrednost iznosi 1,14376 dolara. Cena zlata porasla je na 4.106,49 dolara za trojsku uncu, dok je pšenica pala na 5,9633 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kilograma).

Na američkim berzama, indeks Dau Džons pao je za 1,09 odsto na 52.348,39 poena, S&P 500 je izgubio 0,28 odsto i iznosi 7.482,71 poen, dok je Nasdak porastao za 0,2 odsto na 25.870,65 poena.

Pročitaj još

Domaće

Dunav osiguranje isplatilo dividendu od 332 miliona dinara akcionarima

Neto iznos od 2,8 miliona evra podeljen među 4.733 akcionara, država Srbija najveći vlasnik sa 76,7 odsto udela

Published

on

By

Neto iznos od 2,8 miliona evra podeljen među 4.733 akcionara, država Srbija najveći vlasnik sa 76,7 odsto udela

Kompanija Dunav osiguranje isplatila je svojim akcionarima neto dividendu u iznosu od 332.498.750 dinara (oko 2,8 miliona evra), prema zvaničnim podacima Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti. Isplata je realizovana 7. jula 2026. godine na osnovu odluke Skupštine akcionara donete 28. aprila i potvrde Izvršnog odbora od 14. maja.

Dividendu je primilo ukupno 4.733 akcionara. Struktura vlasništva Dunav osiguranja pokazuje dominantnu ulogu Republike Srbije, koja poseduje 76,7 odsto akcija, dok mali akcionari – fizička lica – imaju 13,8 odsto udela. Akcionarski fond drži 3,6 odsto, dok među institucionalnim investitorima izdvajaju se Alta banka sa 1,5 odsto, kao i kastodi računi Tezoro broker (1,5 odsto) i Tandem Financial (1,1 odsto).

Isplata dividende za 2026. godinu rezultat je pozitivnih finansijskih performansi kompanije u prethodnom periodu, a odluka o raspodeli doneta je u skladu sa praksom redovnog nagrađivanja akcionara. Podela prihoda akcionarima signalizira stabilnost poslovanja i nastavak politike transparentnosti prema investitorima.

Pored individualnih akcionara, najveći deo dividende pripao je državi, s obzirom na njen većinski vlasnički udeo. Ovakva raspodela ima značaj za budžetske prihode Republike Srbije, ali i za ostale akcionare koji ostvaruju povraćaj na svoja ulaganja kroz isplate dividendi.

Zvanični podaci potvrđuju da je Dunav osiguranje i ove godine nastavilo sa praksom redovne isplate dividendi, čime dodatno jača poverenje investitora i održava svoju poziciju među vodećim društvima za osiguranje na domaćem tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Apple investira 30 milijardi dolara u višegodišnji ugovor sa Broadcomom za čipove

Ugovor do 2031. obuhvata nabavku radiofrekventnih FBAR filtera, uz ulaganje Broadcoma od 1,5 milijardi dolara u Koloradu

Published

on

By

Ugovor do 2031. obuhvata nabavku radiofrekventnih FBAR filtera, uz ulaganje Broadcoma od 1,5 milijardi dolara u Koloradu

Američka tehnološka kompanija Apple uložiće više od 30 milijardi dolara (oko 25,5 milijardi evra) u višegodišnji ugovor o nabavci čipova sa kompanijom Broadcom, saopštile su obe firme. Ugovor će važiti najmanje do 2031. godine i predviđa isporuku specijalizovanih radiofrekventnih FBAR filtera, ključnih za bežičnu komunikaciju Apple uređaja, koje dve kompanije zajednički razvijaju.

Broadcom će u okviru saradnje investirati 1,5 milijardi dolara (oko 1,28 milijardi evra) u proširenje proizvodnog pogona u Fort Kolinsu, savezna država Kolorado. Očekuje se da će u toj fabrici biti proizvedeno najmanje 15 milijardi čipova.

Sporazum je deo Apple-ove strategije povećanja nabavke ključnih komponenti proizvedenih u Sjedinjenim Američkim Državama, sa ciljem jačanja domaće proizvodnje poluprovodnika. Izvršni direktor Apple-a Tim Kuk izjavio je da su komponente iz Kolorada „od presudnog značaja za performanse i kvalitet povezivanja Apple uređaja“, naglašavajući da kompanija nastavlja da produbljuje saradnju sa američkim dobavljačima i ulaže u domaću proizvodnju.

Ovaj dogovor dodatno potvrđuje opredeljenost Apple-a za oslanjanje na američke partnere u lancu snabdevanja, posebno u segmentu visokotehnoloških komponenti potrebnih za savremene uređaje.

Pročitaj još

U Trendu