Connect with us

Domaće

OMV Petrom i Romgaz investiraju četiri milijarde evra u Neptun Deep projekat

Projekat u Crnom moru doneće osam milijardi kubnih metara gasa godišnje od 2027. godine

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / 12019

Projekat u Crnom moru doneće osam milijardi kubnih metara gasa godišnje od 2027. godine

Kompanije OMV Petrom i Romgaz započele su bušenje prve bušotine u okviru Neptun Deep projekta, najvećeg novog gasnog poduhvata u Evropi, objavljeno je. Ovaj projekat, vredan četiri milijarde evra, nalazi se 160 kilometara od rumunske obale Crnog mora, a proizvodnja gasa planirana je za 2027. godinu. Maksimalni kapacitet dostizaće oko osam milijardi kubnih metara gasa godišnje, što bi gotovo udvostručilo trenutnu proizvodnju Rumunije i pozicioniralo je kao najvećeg proizvođača prirodnog gasa u Evropskoj uniji, kao i neto izvoznika prema Moldaviji i Mađarskoj.

Neptun Deep pokriva površinu od oko 7.500 kvadratnih kilometara u dubokovodnom delu Crnog mora, na dubinama od 100 do 1.000 metara. OMV Petrom i Romgaz poseduju po 50 odsto vlasništva, a od avgusta 2022. godine OMV Petrom je operator nalazišta. Planovi predviđaju izgradnju deset bušotina, tri podmorska proizvodna sistema, mrežu cevovoda, platformu na moru, glavni gasovod do Tuzle i stanicu za merenje. Platforma će imati sopstvenu proizvodnju električne energije i primenjivaće najviše standarde bezbednosti i zaštite životne sredine.

Za realizaciju ovog složenog projekta angažovane su međunarodne kompanije specijalizovane za dubokovodne energetske radove, kao što su Saipem, Transocean i Halliburton. Istraživanja na bloku Neptun Deep traju od 2008. godine, obuhvatajući dve 3D seizmičke kampanje i osam istražnih i procenskih bušotina. Prvo veće otkriće gasa u ovom regionu potvrđeno je 2012. godine, kada je bušotina Domino-1, prva dubokovodna istražna bušotina u Rumuniji, pokazala značajne rezerve.

Konačna investiciona odluka doneta je u junu 2023. godine, čime je odobren kompletan plan razvoja nalazišta Domino i Pelican South. Kako je istaknuto, projekat Neptun Deep ima strateški značaj za energetsku bezbednost i tranziciju Rumunije i regiona, u trenutku kada Evropska unija nastoji da smanji zavisnost od ruskog gasa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srbija ostvarila prosečan godišnji rast BDP-a od 3,52 odsto, potrebno još 25 do 35 godina do nivoa EU

Nominalni BDP Srbije dostigao 100 milijardi dolara u 2025, dok je BDP po glavi stanovnika porastao na 15.300 dolara

Published

on

By

Nominalni BDP Srbije dostigao 100 milijardi dolara u 2025, dok je BDP po glavi stanovnika porastao na 15.300 dolara

Prema najnovijoj prognozi Međunarodnog monetarnog fonda, Srbija će biti među pet najbrže rastućih evropskih ekonomija u periodu od 2027. do 2031. godine, sa prosečnom godišnjom stopom rasta BDP-a od 3,52 odsto. Ključni pokretač ovog rasta biće investicioni ciklus vezan za EXPO 2027 u Beogradu, uključujući ulaganja u infrastrukturu, puteve i železnicu.

U istom periodu, Evrozonu očekuje znatno niži rast, od samo 1,2 odsto godišnje, dok će Evropska unija beležiti prosečan rast od 1,4 odsto. Za razliku od drugih zemalja gde je rast zasnovan na potrošnji domaćinstava, u Srbiji će motor privrednog napretka biti javne investicije, izvoz i ulaganja u industriju, sa posebnim akcentom na kineske investicije u rudarstvo, posebno bakar. Međutim, ekonomske analize upozoravaju da bez reformi i članstva u EU nema značajnijeg ubrzanja konvergencije sa razvijenijim evropskim državama.

Prema procenama MMF-a iz aprila 2026, nominalni BDP Srbije iznosio je oko 100 milijardi dolara u 2025. godini, a BDP po glavi stanovnika 15.300 dolara. U 2024. godini BDP je iznosio 89 milijardi dolara, odnosno 13.500 dolara po stanovniku. Ovo predstavlja značajan nominalni rast, ali analitičari podsećaju da nominalni pokazatelji uključuju i uticaj inflacije i ne odražavaju nužno realnu proizvodnu moć.

Realni rast BDP-a Srbije u periodu 2020–2025. iznosio je oko 4 odsto godišnje, dok je u periodu 2017–2019. bio u rasponu od 3 do 4 odsto na godišnjem nivou. Republički zavod za statistiku navodi da je realni BDP po glavi stanovnika porastao sa 5.930 evra u 2014. na između 8.900 i 9.140 evra danas, što je rast od blizu 50 odsto za jednu deceniju, odnosno prosečno oko 3,3 odsto godišnje.

I pored ovog napretka, Srbija je i dalje među siromašnijim državama regiona po BDP-u po glavi stanovnika. Bugarska i Rumunija i dalje prednjače, dok je Poljska 2025. godine premašila BDP od hiljadu milijardi dolara, dok Srbija ima desetinu te vrednosti i pet puta manje stanovnika.

Analize pokazuju da je Srbiji potrebno između 25 i 35 godina da dostigne prosečan nivo plata i životnog standarda Evropske unije. Ako se uporedi sa razvijenijim ekonomijama Srednje Evrope, poput Češke i Slovačke, taj period može biti i do pola veka ili duže, pod uslovom da te zemlje usporavaju rast.

U najoptimističnijem scenariju, sa godišnjim rastom od 8 odsto, Srbija bi dostigla Bugarsku za pet, a Sloveniju za 16 godina. U pesimističnom scenariju, sa stopom rasta iznad trenutne prognoze MMF-a, izjednačavanje sa Bugarskom bi usledilo za 16, a sa Slovenijom za 46 godina. Prema nezavisnim analizama Instituta za razvoj i inovacije i Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, Srbiji je pri sadašnjem tempu potrebno oko 29 godina da dostigne prosečan BDP po glavi stanovnika EU, dok bi eventualno članstvo u EU taj period moglo skratiti na 18 godina, na osnovu iskustva Bugarske, Rumunije i Hrvatske.

Pročitaj još

Domaće

Windflow East gradi vetropark Gornjak snage 194,4 MW kod Žagubice

Projekat predviđa 34 vetrogeneratora i godišnju proizvodnju preko 520 gigavat-sati energije, komercijalni rad planiran za četvrti kvartal 2029.

Published

on

By

Projekat predviđa 34 vetrogeneratora i godišnju proizvodnju preko 520 gigavat-sati energije, komercijalni rad planiran za četvrti kvartal 2029.

Kompanija Windflow East iz Beograda, u vlasništvu turske Fortis Energy, pokrenula je proceduru za izgradnju vetroparka Gornjak kod Žagubice, snage 194,4 MW, čime bi ovaj projekat postao jedan od najvećih u jugoistočnoj Evropi u sektoru obnovljivih izvora energije. Opština Žagubica stavila je na javni uvid Nacrt plana detaljne regulacije vetroelektrane Gornjak, kao i izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu, a javni uvid trajaće do 17. avgusta.

Prema dokumentaciji, vetropark Gornjak će imati maksimalno 34 vetrogeneratora, pri čemu će sedam biti smešteno na teritoriji opštine Žagubica, a ostatak u opštini Petrovac na Mlavi. Površina obuhvaćena planom na teritoriji Žagubice iznosi 745,35 hektara i uključuje delove katastarskih opština Breznica, Krepoljin i Osanica. Vetropark će biti lociran na brdskom području, uz poštovanje uslova zaštite prirode i kulturnih dobara, kao i rastojanja od naselja – najbliži vetrogeneratori biće udaljeni između 5,3 i 6 kilometara od građevinskih područja Krepoljina i Osanice.

Odobrena snaga vetroparka na mestu priključenja na elektroenergetski sistem iznosi 194,4 MW. Ukupna instalirana snaga može biti veća radi pokrivanja internih gubitaka u mreži, dok će rad pojedinih turbina biti softverski ograničen tako da snaga na priključenju ne prelazi dozvoljenu vrednost. Planom je predviđena i izgradnja pristupnih i internih puteva, podzemne kablovske elektroenergetske infrastrukture srednjeg naponskog nivoa i optičkih kablova za upravljanje.

Konačan izbor tipa vetrogeneratora i njihov raspored biće definisan u fazi izrade tehničke dokumentacije, nakon izbora opreme i saglasnosti operatora prenosnog sistema. Investitor planira da projekat dostigne status “Spreman za izgradnju” (Ready-to-Build) u prvom kvartalu 2027. godine, dok se početak komercijalnog rada očekuje u četvrtom kvartalu 2029.

Sa kapacitetom od 194,4 MW, vetropark Gornjak spada među najveće projekte obnovljive energije u regionu, a prema planu, godišnja proizvodnja biće veća od 520 gigavat-sati električne energije. Faze izgradnje i instalacije sprovešće Fortis Energy sa sopstvenim timovima i opremom, u saradnji sa lokalnim dobavljačima i inženjerskim firmama.

Pročitaj još

Domaće

Beograd uvodi naplatu grejanja po potrošnji, cena 9,03 dinara po kilovatsatu

Računi za grejanje u zavisnosti od potrošnje mogu biti i duplo veći, nova stavka „instalisana snaga“ se plaća tokom cele godine

Published

on

By

Računi za grejanje u zavisnosti od potrošnje mogu biti i duplo veći, nova stavka „instalisana snaga“ se plaća tokom cele godine

Korisnici daljinskog grejanja u Beogradu se od ove zime suočavaju sa novim načinom obračuna troškova, pošto je uvedena naplata grejanja prema stvarnoj potrošnji energije. Prema informacijama koje je objavilo preduzeće Beostan, od decembra više neće biti fiksne cene, već će iznos računa zavisiti od ukupne potrošnje energije u zgradi, kvadrature stana i spoljašnjih temperatura tokom grejne sezone.

Direktor poslovnog udruženja Toplane Srbije, Dejan Stojanović, naglasio je da je ovakav model naplate standard u evropskim gradovima i da se u podstanicama koriste ultrazvučni merači za precizno očitavanje utroška energije. „Na taj način se dobija proračunska energija za svaki stan. Druga stvar je da postoje zgrade gde postoje i pojedinačni delioci troškova, odnosno alokatori koji su instalirani na radijatorima i putem njih se radi takozvana individualna podela“, izjavio je Stojanović.

On je dodao da se u Šapcu grejanje po potrošnji primenjuje još od 2010. godine, dok je u Beogradu ovaj model najavljen još prošle godine. U praksi, to znači da trećina korisnika može dobijati iste račune kao ranije, trećina veće, a trećina manje, u zavisnosti od tehničkih karakteristika i izolacije zgrade.

Nova stavka na računu, „instalisana snaga“, plaćaće se tokom cele godine, dok će se tokom grejne sezone dodatno obračunavati utrošak energije po ceni od 9,03 dinara po kilovatsatu. Beostan ističe da je nemoguće precizno prognozirati iznos računa dok ne prođe prva grejna sezona sa novim sistemom, ali upozorava da računi mogu biti i duplo veći nego prošle godine.

Naplata po potrošnji je deo šireg procesa povećanja energetske efikasnosti i od 2015. godine je deo pravnog okvira Srbije. Konačni iznosi računa u velikoj meri zavise od starosti i izolacije zgrada, kao i od navika potrošnje samih korisnika.

Pročitaj još

U Trendu