Connect with us

Domaće

Evropska komisija snizila prognozu rasta BDP-a evrozone na 0,9 odsto za 2026. godinu

Nova prognoza predviđa inflaciju od 3,0 odsto, dok je rast BDP-a usporio sa 1,3 na 0,9 odsto zbog energetskog šoka

Published

on

g4bba0e81c4022be5a9f1bb9f2258036ef9437825479ab4c41622d3af7532fdbef574396c023378d0d88d8f7cec5f32bce92938e19dc2a482e8aa328dc905f53f_1280

Nova prognoza predviđa inflaciju od 3,0 odsto, dok je rast BDP-a usporio sa 1,3 na 0,9 odsto zbog energetskog šoka

Evropska komisija objavila je najnoviju ekonomsku prognozu prema kojoj će privredni rast evrozone u 2026. godini iznositi 0,9 odsto, što je pad u odnosu na ranije predviđenih 1,3 odsto za 2025. godinu. Za 2027. godinu očekuje se rast BDP-a od 1,2 odsto. Istovremeno je povećana procena inflacije za 2026. godinu na 3,0 odsto, sa prethodno projektovanih 1,9 odsto.

Pad prognoze rasta prvenstveno je rezultat posledica rata na Bliskom istoku, koji je izazvao drugi veliki energetski šok za evropsku ekonomiju u manje od pet godina, nakon krize nastale ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine. Kao glavni uzrok navode se rast cena nafte i poremećaji u transportu kroz Ormuski moreuz, što je dodatno opteretilo već usporenu privredu.

U saopštenju Evropske komisije ističe se da bi trajanje sukoba na Bliskom istoku moglo biti odlučujući faktor za dalji razvoj situacije. Komisija upozorava da bi nastavak poremećaja mogao da spreči oporavak privrede i tokom 2027. godine. U nepovoljnijem scenariju, prema rečima evropskog komesara za ekonomiju Valdisa Dombrovskisa, privredni rast mogao bi biti približno prepolovljen u odnosu na sadašnje projekcije.

Evropska komisija navodi da će domaća potrošnja ostati ključni pokretač rasta, dok će investicije biti ograničene zbog skupljeg finansiranja, slabijih profita kompanija i povećane neizvesnosti na globalnom tržištu. Istovremeno, slabija spoljna tražnja dodatno će otežati izvozne rezultate evropske privrede.

Evropska centralna banka upozorava da izazovi ne potiču samo sa Bliskog istoka i da je za napredak EU neophodno dalje povezivanje ekonomskog i finansijskog sistema, kao i ulaganje u nove tehnologije. Brisel ponavlja da su potrebne koordinisane mere kako bi se ublažili efekti energetskih šokova i podržao održivi rast u narednim godinama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srpska kompanija PR-DC predstavila dron IKA-20-M sa 12 mina i novom raketnom varijantom u SAD

Dron IKA-20-M sa 12 mina kalibra 60 mm i razvojna verzija sa raketama ‘Hydra 70’ prikazani na sajmu SOF Week u Majamiju, uz interesovanje međunarodnih klijenata i konkurenciju vodećih proizvođača

Published

on

By

Dron IKA-20-M sa 12 mina kalibra 60 mm i razvojna verzija sa raketama ‘Hydra 70’ prikazani na sajmu SOF Week u Majamiju, uz interesovanje međunarodnih klijenata i konkurenciju vodećih proizvođača

Kompanija PR-DC, domaći proizvođač dronova i naoružanja, po drugi put je tokom maja 2026. godine izlagala svoje proizvode na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, predstavivši inovativne varijante bespilotnih letelica na sajmu SOF Week u Majamiju. Na ovom specijalizovanom događaju, namenjenom segmentu oružanih snaga za specijalne namene, PR-DC je nastupio kao deo štanda partnerske kompanije Raven Advisory, prikazujući dve ključne verzije svog drona IKA-20-M.

Prema rečima Miloša Petrašinovića, suvlasnika PR-DC, na sajmu je premijerno prikazana letelica IKA-20-M sa konfiguracijom za nošenje i upotrebu 12 mina kalibra 60 mm, što omogućava efikasnu podršku specijalnim jedinicama u operacijama na terenu. Takođe je predstavljena razvojna varijanta istog drona sa mogućnošću lansiranja raketa tipa ‘Hydra 70’, koja je još u fazi razvoja, ali je izazvala značajnu pažnju potencijalnih klijenata i posetilaca. Pored ovih modela, izloženi su i tzv. kamikaza dronovi, koji su, kao i IKA-20-M, privukli interesovanje stručne javnosti.

Sajam SOF Week smatra se jednim od najvažnijih događaja za promociju dronova i specijalizovanih vojnih tehnologija, jer okuplja vodeće svetske kompanije iz sektora, uključujući BAE, Sig Sauer, IAI, Elbit i AimLock. Ovi proizvođači razvijaju bespilotne letelice sposobne za ispuštanje bombi, lansiranje raketa, kao i upotrebu pušaka ili mitraljeza, čime se dodatno povećava konkurencija na tržištu.

Petrašinović ističe da je prisustvo na ovom sajmu prilika za srpsku kompaniju da direktno uporedi svoje proizvode sa asortimanom renomiranih svetskih proizvođača, kao i da uspostavi kontakte sa potencijalnim kupcima iz sektora specijalnih jedinica. “Ovog puta smo izložili i letelice IKA-20-M sa 12 mina kalibra 60 mm, kao i varijantu sa raketama ‘Hydra 70’, koja je trenutno u razvoju. Pored toga, predstavljeni su i kamikaza dronovi koji su, kao i dronovi IKA-20-M, privukli veliku pažnju posetilaca sajma”, izjavio je Petrašinović.

Učešće PR-DC na SOF Week-u potvrđuje poziciju srpske odbrambene industrije na međunarodnoj sceni, sa naglaskom na inovacije u segmentu bespilotnih letelica i prilagođavanje potrebama specijalnih vojnih snaga. Kompanija nastavlja razvoj novih varijanti naoružanja i uspostavljanje partnerstava sa globalnim akterima, što može doprineti povećanju izvoza i tehnološkoj prepoznatljivosti Srbije u ovom sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Evropska komisija prognozira rast BDP-a Srbije od 2,8 odsto u 2026. godini

Fiskalni deficit na 3,2 odsto, javni dug raste na 45 odsto BDP-a, dok su strane investicije prepolovljene

Published

on

By

Fiskalni deficit na 3,2 odsto, javni dug raste na 45 odsto BDP-a, dok su strane investicije prepolovljene

Evropska komisija je u svom Prolećnom izveštaju saopštila da se srpska ekonomija suočava sa usporenim rastom, prognozirajući da će bruto domaći proizvod (BDP) Srbije porasti za 2,8 odsto u 2026. godini. U 2025. godini rast je iznosio 2 odsto, što je pad u odnosu na 3,9 odsto iz 2024. godine, a Komisija navodi da bi povratak na taj nivo mogao uslediti tek uz značajan rast domaće tražnje, velikih javnih investicija vezanih za specijalizovanu izložbu EXPO, kao i porasta plata i penzija.

Prema Prolećnim ekonomskim prognozama, fiskalni deficit Srbije će privremeno porasti iznad ciljane granice od 3 odsto i dostići 3,2 odsto u 2026. godini, što se objašnjava smanjenjem akciza na gorivo kao odgovorom na rast cena nafte izazvanih ratom na Bliskom istoku. Istovremeno, javni dug će blago porasti na 45 odsto BDP-a.

Evropska komisija ističe da je rast Srbije u 2025. godini usporen zbog smanjenih investicija i manje privatne potrošnje, kao i zbog stalne političke nestabilnosti i negativnog doprinosa neto izvoza. Direktne strane investicije su, prema navodima Komisije, u neto iznosu prepolovljene u odnosu na 2024. godinu.

Ova procena EK je nešto optimističnija u odnosu na najnoviju prognozu Svetske banke, koja za 2026. godinu očekuje rast od 2,7 odsto. Kratkoročni indikatori EK upućuju na neujednačen početak godine – indikator ekonomskog raspoloženja u prvom kvartalu pokazuje trend poboljšanja, iako je ispod dugoročnog proseka, dok industrijska proizvodnja pada u većini podsektora, osim auto-industrije.

Javne investicije koje su podbacile u 2025. godini, sada dobijaju zamah zahvaljujući završetku priprema za izložbu EXPO 2027 u Beogradu i investicionom programu “Skok u budućnost – Srbija 2027”. Analitičari Evropske komisije navode: “Izgledi za rast su pozitivni, ali postoje rizici koji mogu ugroziti srednjeročni rast, poput kontinuirane političke nestabilnosti i smanjenja direktnih stranih investicija, kao i brzog rasta plata koji dodatno smanjuje konkurentsku prednost privrede.”

Na regionalnom nivou, veći rast od Srbije u 2026. godini očekuje se u Albaniji (3,3 odsto) i Severnoj Makedoniji (3,2 odsto), dok će Crna Gora imati isti rast kao Srbija (2,8 odsto), a Bosna i Hercegovina slabijih 1,8 odsto.

Za Evropsku uniju u 2026. godini Komisija prognozira usporavanje ekonomske aktivnosti — BDP Unije će porasti za 1,1 odsto (u odnosu na 1,5 odsto u 2025.), što je za 0,3 procentna poena manje nego u Jesenjim prognozama, dok je za sledeću godinu prognoziran rast od 1,4 odsto.

Pročitaj još

Domaće

Strani investitori najavili 548 projekata u Nemačkoj, pad od 10 odsto

U 2025. godini broj najavljenih investicija pao na najniži nivo od 2009, Nemačka treća u Evropi po broju projekata

Published

on

By

U 2025. godini broj najavljenih investicija pao na najniži nivo od 2009, Nemačka treća u Evropi po broju projekata

Strane kompanije su tokom 2025. godine najavile ukupno 548 novih investicionih projekata u Nemačkoj, što predstavlja pad od 10 odsto u odnosu na 2024. godinu, prema izveštaju revizorske kuće EY. Ovo je najniži broj projekata od 2009. godine, a EY prati ove podatke od 2006. godine.

U analizi se navodi da su u broj investicija uključeni projekti koji podrazumevaju otvaranje novih lokacija i radnih mesta, dok vrednost samih ulaganja nije precizirana. Po broju investicionih projekata, Nemačka se 2025. godine našla na trećem mestu u Evropi, iza Francuske sa 852 projekta i Velike Britanije sa 730 projekata. U Francuskoj i Velikoj Britaniji pad broja projekata bio je izraženiji nego u Nemačkoj.

Na evropskom nivou, strane kompanije su najavile ukupno 5.026 novih investicionih projekata ili proširenja postojećih, što je sedam odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. Među investitorima se nalaze američke, kineske, ali i evropske kompanije koje ulažu u druge evropske države.

Prema rečima Henrika Alersa, šefa EY za Nemačku, ova zemlja zaostaje za konkurentskim evropskim lokacijama kada je reč o reformama poput digitalizacije uprave i pojednostavljenja poreskog sistema. “Porezi u Nemačkoj su veliki, radna snaga i energija su skupe, a birokratija zahtevna. Sve to odvraća investitore”, izjavio je Alers.

On je upozorio da se reputacija Nemačke kao države koja nije sposobna za reforme proširila u svetu, što negativno utiče na njen dugogodišnji imidž snažne i kvalitetne lokacije za ulaganje. Alers je naglasio da su hitne reforme neophodne kako bi se povratila konkurentnost Nemačke na globalnom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu