Connect with us

Domaće

Digitalno oglašavanje u Srbiji dostiglo 168,92 miliona evra uz rast od 28 odsto

Najveći deo budžeta odlazi na display oglase sa 115 miliona evra, mobilno oglašavanje pokriva 90 odsto ovog segmenta

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Thedigitalhype

Najveći deo budžeta odlazi na display oglase sa 115 miliona evra, mobilno oglašavanje pokriva 90 odsto ovog segmenta

Prema podacima iz AdEx Benchmark istraživanja, u Srbiji je tokom 2025. godine na digitalno oglašavanje utrošeno ukupno 168,92 miliona evra, što je povećanje od 28 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kada je zabeleženo 132,48 miliona evra. Ovaj rast potvrđuje snažan trend preusmeravanja marketinških budžeta sa tradicionalnih medija na digitalne kanale.

Najveći deo ukupnog iznosa odnosi se na display oglašavanje, uključujući video i društvene mreže, koje je dostiglo vrednost od 115 miliona evra, beležeći rast od 35 odsto u odnosu na prethodnu godinu. U segmentu paid-for search izdvojeno je 31,6 miliona evra, odnosno 17 odsto više nego ranije, dok je oglašavanje na specijalizovanim portalima vredelo 14 miliona evra, sa povećanjem od 3,7 odsto.

Značajan porast registrovan je i u mobilnom oglašavanju, čija je vrednost dostigla 125,83 miliona evra, pri čemu čak 90 odsto budžeta za display oglase odlazi na prikazivanje na mobilnim uređajima. Ovi rezultati predstavljeni su na konferenciji Digital Day 2026, održanoj 4. i 5. juna, gde su prisustvovali stručnjaci iz oblasti marketinga, medija i tehnologije.

Igor Černiševski, izvršni direktor IAB Serbia, istakao je da su tokom protekle godine zabeleženi različiti globalni i lokalni izazovi, ali da je industrija uspešno reagovala na promene. „Naši rezultati pokazali su da je industrija ipak odreagovala na pravi način“, izjavio je Černiševski tokom uvodnog izlaganja, naglašavajući fleksibilnost tržišta u uslovima promena.

Na konferenciji su predstavljene analize o stanju digitalne industrije, promenama u ponašanju potrošača i izazovima sa kojima se susreću brendovi i agencije. Panel diskusije obuhvatile su teme kao što su uticaj generativne veštačke inteligencije na medije, nove modele prisustva brendova na digitalnim kanalima, kao i značaj autentičnog sadržaja i reputacije u digitalnom okruženju.

Učesnici su posebno istakli da publika sve više traži originalan i autentičan sadržaj, a primena veštačke inteligencije u novinarstvu posmatra se kao alatka koja treba da olakša rad, ali ne i da zameni ljudski faktor. Takođe je naglašeno da brendovi moraju obratiti pažnju na kvalitet saradnje sa influenserima i poštovanje autorskih prava u digitalnom prostoru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Fiskalni savet predviđa deficit od 3 odsto BDP-a, javni dug pada na 43,9 odsto do 2029.

Trošak za EXPO i povezane projekte 3,4 milijarde evra, izdvajanja za puteve porasla 80 odsto u odnosu na ugovorene iznose

Published

on

By

Trošak za EXPO i povezane projekte 3,4 milijarde evra, izdvajanja za puteve porasla 80 odsto u odnosu na ugovorene iznose

Fiskalni savet ocenio je da nova Fiskalna strategija Srbije obezbeđuje stabilnost javnih finansija kroz održive budžetske deficite i postepeno smanjenje javnog duga, ali upozorava na nedostatak jasnog plana za rešavanje ključnih razvojnih problema. Prema nacrtu strategije za 2027. godinu, sa projekcijama do 2029, deficit budžeta planiran je na nivou od tri odsto BDP-a za 2026. i 2027. godinu, dok se za 2028. i 2029. predviđa smanjenje na 2,5 odsto. Javni dug bi trebalo da opadne sa 44,7 na 43,9 odsto BDP-a do kraja 2029. godine, što Fiskalni savet smatra realnim i u skladu sa fiskalnim pravilima.

Iako Strategija formalno navodi prioritete kao što su energetika, obrazovanje, zdravstvo i poljoprivreda, Fiskalni savet ističe da dokument ne sadrži dovoljno detalja o konkretnim merama, troškovima i očekivanim efektima na budžet i privredu. Posebno su istaknuti izazovi poput usporavanja rasta zaposlenosti, pada konkurentnosti pojedinih grana, smanjenog priliva stranih direktnih investicija u odnosu na deficit tekućeg računa, kao i nejasne strategije za prilagođavanje energetskog sektora evropskom CBAM mehanizmu, što može povećati troškove elektroprivrede.

Savet upozorava i da Strategija prikazuje stanje javnih finansija povoljnijim nego što zapravo jeste. Kao rizike navode moguće novo zaduživanje EPS-a sa državnim garancijama, potencijalne troškove rešavanja statusa NIS-a i činjenicu da, iako je javni dug relativno nizak, Srbija plaća znatno više kamate od proseka Evropske unije.

Kada je reč o velikim infrastrukturnim projektima, procenjuje se da će troškovi za EXPO i povezane projekte dostići oko 3,4 milijarde evra, dok su izdvajanja za osam velikih putnih pravaca povećana za 80 odsto u odnosu na prvobitne ugovore. Fiskalni savet kritikuje nedovoljnu transparentnost javnih investicija i nedostatak jasnog prioritizovanja ulaganja.

Poljoprivreda je istaknuta kao sektor u kojem budžetska izdvajanja kontinuirano rastu, dok proizvodnja stagnira, zbog čega je, prema Savetu, neophodna reforma sistema subvencija, a ne samo povećanje sredstava.

Zaključak Fiskalnog saveta je da strategija postavlja dobar okvir za makroekonomsku stabilnost, ali ostaje slabija kao razvojni plan koji bi trebalo da unapredi konkurentnost i dugoročni rast domaće privrede.

Pročitaj još

Domaće

Srpski prevoznici ograničeni na 90 dana boravka u Šengenu, rešenje još bez pomaka

Radna grupa Evropske komisije održala četiri sastanka, ali i dalje bez dogovora za 90/180 dana pravilo

Published

on

By

Radna grupa Evropske komisije održala četiri sastanka, ali i dalje bez dogovora za 90/180 dana pravilo

Prevoznici iz Srbije i zemalja Zapadnog Balkana i dalje se suočavaju sa ograničenjem od 90 dana boravka u Šengenskoj zoni u periodu od 180 dana, što je izazvalo velike gubitke za privredu, potvrdio je šef Misije Republike Srbije pri Evropskoj uniji Danijel Apostolović. On je izjavio da je sa Evropskom komisijom (EK) formirana radna grupa koja se redovno sastaje, a do sada su održana četiri sastanka, ali još nema pomaka ka rešenju ovog problema.

Apostolović je nakon konferencije Američke privredne komore u Srbiji naveo da je Hrvatska već usvojila izmene i dopune zakona o strancima, što je olakšalo boravak profesionalnih vozača, dok se sa drugim članicama Šengena traže bilateralna prelazna rešenja do usvajanja dugoročne vizne strategije EU. Istakao je da je problem dužine boravka vozača iz regiona u Šengen zoni otvoren još pre više od dve godine i da je pritisak dodatno pojačan uvođenjem novog Sistema ulaska i izlaska (EES), koji predviđa uzimanje biometrijskih podataka na granicama.

“Formirana je radna grupa sa EK koja se redovno sastaje. Imali smo već četiri sastanka. Dugoročno rešenje vidimo kroz usvajanje vizne strategije EU, ali to je nešto što je na dugom štapu. Sada sa EK i državama članicama pokušavamo da rešimo to kratkoročno”, izjavio je Apostolović. On je dodao da je EK u početku imala malo razumevanja za ovaj problem, ali je sada uočena važnost njegovog rešavanja za privredu.

Dušan Nikolić, član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije, rekao je da na sastancima Radne grupe EK 1. i 2. juna nije bilo pomaka ka rešenju pitanja dužine boravka profesionalnih vozača. Istakao je da se na sastancima sa EK “ista priča vrti u krug” i podsetio da su prevoznici iz regiona krajem januara blokirali prelaze zbog strogog viznog režima EU i pravila 90/180 dana.

Prema pravilima EU, vozači iz zemalja koje nisu članice mogu provesti najviše 90 dana u periodu od 180 dana unutar Šengenske zone. Uvođenje EES sistema dodatno je otežalo situaciju, jer podrazumeva uzimanje biometrijskih podataka prilikom prelaska granice. Apostolović je poručio da se intenzivno radi na iznalaženju rešenja i da su stalno u kontaktu sa EK i državama članicama, ali da trenutno ne može da precizira kada će prelazno rešenje biti dogovoreno.

Pročitaj još

Domaće

Sitigrupa povećala prognozu za S&P 500 na 8.100 poena do kraja 2026

Prosečna zarada kompanija iz indeksa za 2026. podignuta na 350 dolara po akciji, AI sektor pokretač rasta

Published

on

By

Prosečna zarada kompanija iz indeksa za 2026. podignuta na 350 dolara po akciji, AI sektor pokretač rasta

Američka investiciona banka Sitigrupa revidirala je na više svoju procenu za američki berzanski indeks S&P 500, podigavši očekivanu vrednost sa 7.700 na 8.100 poena do kraja 2026. godine. Ova izmena rezultat je snažnih korporativnih zarada i očekivanog nastavka rasta zahvaljujući ulaganjima u veštačku inteligenciju, navodi se u ekonomskim analizama.

Prema izveštaju, Sitigrupa takođe povećava prognozu prosečne zarade kompanija koje čine indeks S&P 500 u 2026. godini na 350 dolara po akciji. Tržišni optimizam je u velikoj meri zasnovan na tzv. AI superciklusu, odnosno dugoročnom investicionom talasu u oblasti veštačke inteligencije. Analitičari ističu da je moguća korekcija ulaganja u AI sektor posle 2027, što bi moglo uticati na dinamiku tržišta akcija.

Vrednost indeksa S&P 500 od početka godine već je porasla za oko osam odsto, uprkos kratkoročnim oscilacijama usled promena makroekonomskih pokazatelja i inflatornih pritisaka. Nova projekcija Sitigrupa usklađena je sa prognozom banke Goldman Saks, koja je krajem maja takođe revidirala svoju procenu za indeks S&P 500, podigavši je sa 7.600 na 8.000 poena do kraja 2026. godine.

Goldman Saks je istovremeno podigao i procenu prosečne zarade po akciji za kompanije iz indeksa S&P 500. Za 2026. godinu očekuje zaradu od 340 dolara po akciji, što je rast od 24 odsto na godišnjem nivou, dok za 2027. godinu predviđa dodatni rast od 13 procenata, na 385 dolara po akciji.

Analitičari upozoravaju da bi usporavanje investicija u AI tehnologije nakon 2027. godine moglo da utiče na tržišne trendove, te će dalji razvoj ovog sektora biti ključan za kretanja na Volstritu.

Pročitaj još

U Trendu