Connect with us

Domaće

EPS pokreće projekat Đerdap 3, investicija od više milijardi evra uz američko učešće

Američke kompanije pozvane da do 25. juna iskažu interes, rumunski deo sistema godišnje proizvodi 6,5 TWh

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / 12019

Američke kompanije pozvane da do 25. juna iskažu interes, rumunski deo sistema godišnje proizvodi 6,5 TWh

Elektroprivreda Srbije (EPS) i Vlada Srbije pokrenule su postupak za izgradnju reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država koje su raspisale javni poziv tehničkim i finansijskim kompanijama iz SAD da iskažu interes za učešće u projektu do 25. juna. Projekat, čija se vrednost procenjuje na više milijardi evra, predstavlja najveću planiranu energetsku investiciju na istoku Balkana i ima strateški značaj za elektroenergetski sistem Srbije.

Prema sporazumu o strateškoj saradnji između Srbije i SAD, koji je Skupština Srbije odobrila u proleće 2025. godine, američka kompanija Bechtel ovlašćena je za izradu tehničke dokumentacije. Generalni direktor EPS-a Dušan Živković izjavio je da Đerdap 3 treba da odgovori na zahteve dekarbonizacije, razvoja obnovljivih izvora i stabilnosti sistema: „Upravo ovaj projekat treba da nadomesti sve ove navedene aktivnosti i da doprinese da se u narednom periodu, posebno kroz razvoj obnovljivih izvora električne energije i sigurnost kada je u pitanju balansiranje na regionalnom nivou, obezbedi dodatna stabilnost sistema“, rekao je Živković.

Za razliku od ranijih projekata Đerdap I i II, koji su zajednički građeni sa Rumunijom, Đerdap 3 bi bio izgrađen isključivo od strane EPS-a, dok Rumunija, čiji deo sistema pod nazivom Porțile de Fier I i II godišnje proizvodi oko 6,5 TWh električne energije (5,24 TWh iz Porțile de Fier I i 1,24–1,25 TWh iz Porțile de Fier II), ne bi imala vlasničke koristi. Taj iznos čini oko 13% ukupne rumunske potrošnje struje, a u kišnim godinama i do 15%, što je više od pojedinačnih rumunskih nuklearnih blokova ili solarnih elektrana.

Rumunija je više puta istakla da neće prihvatiti rešenje koje bi smanjilo proizvodnju njihovih postojećih elektrana, a saglasnost Bukurešta za izgradnju treće hidroelektrane još nije dobijena. Tokom 2025. nije potpisan Memorandum o saradnji, iako je bilo najava, a pitanje Đerdap 3 nije bilo tema na poslednjem, 104. zasedanju mešovite komisije dve zemlje krajem novembra 2025. godine u Bukureštu.

RHE Đerdap 3 je reverzibilna hidroelektrana koja omogućava skladištenje i proizvodnju energije u zavisnosti od potreba sistema, što je ključno u uslovima rasta obnovljivih izvora i nestabilnosti tržišta električne energije. Projekat je do sada dobio hidrološku studiju, preliminarnu studiju izvodljivosti i određene tržišne i finansijske analize. EPS je saopštio da će objekat biti namenjen prvenstveno skladištenju energije, dok Rumunija izražava zabrinutost zbog mogućeg uticaja na sopstvenu proizvodnju i plovnost Dunava kao evropske trgovinske rute.

Ukupna planirana investicija svrstava Đerdap 3 među najveće infrastrukturne projekte u istoriji Srbije, dok ostaje otvoreno pitanje međudržavne saradnje i dalje procedure za realizaciju projekta.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Domaće

Veleprodajne cene u Nemačkoj porasle 4,9 odsto u junu, duplo više od inflacije

Cene naftnih derivata skočile 21,7 odsto, dok su potrošačke cene porasle 2,3 odsto prema podacima Saveznog zavoda za statistiku

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cene naftnih derivata skočile 21,7 odsto, dok su potrošačke cene porasle 2,3 odsto prema podacima Saveznog zavoda za statistiku

Veleprodajne cene u Nemačkoj porasle su u junu za 4,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopštio je Savezni zavod za statistiku (Destatis). Ovo predstavlja usporavanje u poređenju sa majem, kada je rast iznosio 5,9 odsto. I pored tog usporavanja, veleprodajne cene rastu dvostruko brže od opšte potrošačke inflacije, koja je u junu iznosila 2,3 odsto na godišnjem nivou, pokazuju zvanični podaci.

Glavni pokretači rasta veleprodajnih cena su energenti i sirovine, a ovakav trend traje već 19 meseci zaredom. Najveći godišnji skok zabeležen je kod naftnih derivata, čije su cene porasle za 21,7 odsto. Rude obojenih metala, obojeni metali i poluproizvodi od obojenih metala poskupeli su čak 31 odsto. Cene hemijskih proizvoda zabeležile su rast od 14,9 odsto, dok su gvožđe, čelik i poluproizvodi od crnih metala poskupeli 8,2 odsto.

Sa druge strane, pojedine kategorije proizvoda su zabeležile pad cena. Kafa, čaj, kakao i začini pojeftinili su u proseku 10 odsto, dok su mleko, mlečni proizvodi, jaja i jestiva ulja i masti zabeležili međugodišnji pad cena od 8,5 odsto, navodi se na sajtu Destatisa.

Na mesečnom nivou, veleprodajne cene u Nemačkoj pale su u junu za 0,7 odsto, nadovezujući se na pad od 0,6 odsto u maju. Potrošačka inflacija, merena CPI indeksom, pala je u junu na 2,3 odsto, najviše zahvaljujući usporavanju rasta cena energije (3,4 odsto naspram 6,6 odsto u maju), dok je kor inflacija ostala na 2,5 odsto.

Prema saopštenju Saveznog zavoda za statistiku, veleprodajne cene ostaju ključni indikator za kretanje celokupnog tržišta, imajući u vidu značajan uticaj energenata i industrijskih sirovina na nemačku privredu.

Pročitaj još

Domaće

DeepSeek udvostručio vrednost, Liang Venfeng povećao bogatstvo na 36 milijardi dolara

Kompanija prikupila 7,4 milijarde dolara uz procenjenu vrednost od 50 milijardi dolara, vlasnički udeo osnivača ostaje na 78 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kompanija prikupila 7,4 milijarde dolara uz procenjenu vrednost od 50 milijardi dolara, vlasnički udeo osnivača ostaje na 78 odsto

Osnivač kineske kompanije DeepSeek, Liang Venfeng, povećao je svoje bogatstvo na 36 milijardi dolara, nakon što je vrednost njegove firme porasla na 50 milijardi dolara posle poslednje runde finansiranja u junu 2026. godine. Liangov vlasnički udeo sada iznosi približno 78 odsto, a njegova lična investicija u kompaniju iznosi tri milijarde dolara, pokazuju podaci sa Bloomberg Billionaires Indexa.

U poslednjoj rundi finansiranja, DeepSeek je prikupio 7,4 milijarde dolara. Time je vrednost kompanije porasla oko pet puta u odnosu na procenu iz aprila, kada je iznosila 10 milijardi dolara. Ovim rezultatima, Liang Venfeng je postao najbogatiji osnivač AI startapa na svetu, prema ekonomskim analizama, ostavivši iza sebe suosnivače Antropika i Grega Brokmana iz OpenAI-ja.

Liang Venfeng je osma najbogatija osoba u Kini, odmah iza Čen Tjanšija iz Cambricon Technologiesa. Lista koju je obuhvatio Bloomberg uključuje samo kompanije čija većina prihoda dolazi direktno od AI modela, dok su diverzifikovani konglomerati kao Alibaba Group i Tencent Holdings izostavljeni.

Najveći deo Liangovog bogatstva potiče iz udela u DeepSeeku, koji je osnovao 2023. godine kao izdvojenu kompaniju iz AI odeljenja Zhejiang High-Flyer Asset Management-a. Kompanija High-Flyer je u ranoj fazi trgovala naprednim grafičkim čipovima pre pooštravanja američkih izvoznih ograničenja, obezbeđujući tako ključnu infrastrukturu za razvoj AI modela bez oslanjanja na tradicionalni rizični kapital.

DeepSeek je početkom 2025. godine privukao pažnju svetske tehnološke industrije predstavljanjem AI modela sa performansama uporedivim sa američkim konkurentima, ali sa znatno nižim troškovima. Nedavno je kompanija predstavila svoj najnoviji model V4, kompatibilan sa čipovima kineskog giganta Huawei Technologies.

Dok su ranije u Kini bogatstvo simbolizovali preduzetnici iz internet sektora, sada AI sektor preuzima primat, uz snažnu podršku države i korporacija. Priliv novog kapitala omogućio je DeepSeeku da preraste iz privatnog softverskog projekta u stratešku nacionalnu kompaniju.

Za razliku od američkih AI startapa, gde vlasništvo često biva razvodnjeno među brojnim investitorima, Liang je zadržao izuzetno visok vlasnički udeo od oko 78 odsto, što mu je donelo neuobičajeni nivo ličnog bogatstva i kontrole nad DeepSeekom. U poređenju, kompanije poput OpenAI i Anthropica imaju vlasničku strukturu raspodeljenu na veći broj akcionara.

Liang Venfeng je rođen 1985. godine u Džanđangu, provincija Guangdong. Diplomirao je i magistrirao na Univerzitetu Džeđang, a pre pokretanja DeepSeeka bio je aktivan u finansijskom sektoru, posebno u oblasti trgovanja tokom svetske finansijske krize. Njegov put i uspeh ilustracija su novog talasa bogatstva u Kini, zasnovanog na razvoju veštačke inteligencije.

Pročitaj još

Domaće

Amazon i Microsoft investiraju u električnu energiju, ugovori vredni 2,6 milijardi dolara

Goldman Sachs najavljuje rast potrošnje struje data centara od 50 odsto do 2027. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Goldman Sachs najavljuje rast potrošnje struje data centara od 50 odsto do 2027. godine

Najveće svetske tehnološke kompanije, kao što su Amazon i Microsoft, intenzivno ulažu u dugoročne energetske ugovore i sopstvenu infrastrukturu kako bi obezbedile stabilan izvor električne energije, ključan za razvoj veštačke inteligencije i data centara. Prema proceni Goldman Sachs Research-a, globalna potrošnja električne energije u data centrima mogla bi da poraste 50 odsto do 2027. godine, a čak 165 odsto do kraja decenije u poređenju sa 2023. godinom.

Međunarodna agencija za energiju očekuje da će globalna potrošnja struje data centara dostići oko 945 TWh do 2030. godine, što predstavlja skoro tri odsto ukupne svetske potrošnje električne energije. Amazon je kroz ugovor sa Talen Energy obezbedio do 1.920 megavata nuklearne energije bez emisije ugljenika, sa postepenim povećanjem isporuke do 2032. godine. Microsoft je potpisao dvadesetogodišnji ugovor sa Constellation Energy za ponovno pokretanje nuklearne elektrane Three Mile Island Unit 1 u Pensilvaniji, kapaciteta oko 835 megavata.

Google je, uprkos značajnim resursima, prošle godine povukao projekat data centra u Indianapolisu nakon protivljenja lokalne zajednice i političara. Ovi primeri ukazuju da kapital i napredni hardver nisu dovoljni bez dugoročnog i pouzdanog izvora električne energije.

Kompanija Bitzero Holdings, koja se ranije bavila rudarenjem bitcoina, sve više ulazi u sektor data centara za veštačku inteligenciju i visokoperformansno računarstvo. Bitzero je u junu 2026. godine počeo trgovanje na Nasdaqu pod oznakom AIBZ i najavio više od jednog gigavata planiranog kapaciteta sa projektima u Norveškoj, Finskoj i Severnoj Dakoti. U maju je sa kompanijom OneQode Networks potpisano obavezujuće pismo namere za petnaestogodišnji zakup 110 megavata kapaciteta u data centru Namsskogan u Norveškoj, što bi moglo doneti oko 2,6 milijardi dolara prihoda tokom trajanja zakupa, uz napomenu da konačni ugovor zavisi od due diligence procesa i odobrenja.

Bitcoin industrija je već pokazala koliko je pristup jeftinoj struji presudan za konkurentnost. Samo rudari sa dugoročno obezbeđenom i povoljnom električnom energijom mogli su da prežive promene na tržištu kriptovaluta. Slična dinamika sada se prenosi na AI data centre, gde fizička dostupnost električne energije postaje temelj digitalne ekonomije.

Sve veća potražnja za energetskim resursima i infrastrukturom za data centre ukazuje da energetske kompanije postaju ključni igrači u novoj eri razvoja veštačke inteligencije i visokoperformansnog računarstva.

Pročitaj još

U Trendu