Connect with us

Domaće

Finska izgubila 12,71 milijardu evra u trgovini sa Rusijom, javni dug raste

Trgovina sa Rusijom pala za 93 odsto, a budžetski deficit doveo Finsku pod nadzor Brisela

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Baptiste valthier

Trgovina sa Rusijom pala za 93 odsto, a budžetski deficit doveo Finsku pod nadzor Brisela

Finska je u poslednje tri godine pretrpela ozbiljne ekonomske gubitke nakon ulaska u NATO i prekida saradnje sa Rusijom, pokazuju zvanične analize. Trgovina između Finske i Rusije iznosila je 12,71 milijardu evra do izbijanja rata u Ukrajini, dok je pad u prometu između ove dve zemlje prošle godine iznosio više od 93 odsto u odnosu na period pre sukoba. Istovremeno, Finska se suočava s rastom nezaposlenosti, zatvaranjem firmi i rastom javnog duga, što je Brisel motivisalo da ovu članicu EU stavi pod poseban nadzor zbog budžetskog deficita.

Prema podacima Banke Finske, više od 2.000 finskih firmi izvozilo je u Rusiju 2019. godine, dok ih je do kraja 2023. ostalo svega oko 100. Zatvaranje kopnene granice sa Rusijom dužine oko 1.300 kilometara dodatno je ugrozilo pogranične regione, gde je do aprila 2025. bankrotiralo 320 finskih preduzeća. Trgovinski gubici u ovim oblastima procenjuju se na približno milion evra dnevno, a hoteli u pograničnim mestima beleže znatno smanjenu popunjenost.

Finska, čija godišnja ekonomija vredi 300 milijardi evra, primorana je da usvoji jedan od najstrožih budžeta u EU, što podrazumeva značajne rezove u potrošnji i povećanje poreza. Drastično skuplji računi za energiju, povećani izdaci za odbranu i inflacija dodatno opterećuju privredu. Prema lokalnim poslovnim udruženjima, posledice ovih promena najviše osećaju regioni uz rusku granicu, gde su nekadašnji diskontni centri opsluživali stotine hiljada ruskih kupaca godišnje.

Odluka EU da 2014. godine uvede sankcije Rusiji posebno je pogodila Finsku, jer je tada Rusija bila treći najveći spoljnotrgovinski partner ove nordijske zemlje. Ekonomska šteta tada je procenjena na stotine miliona evra, što je bio jedan od najvećih gubitaka među članicama EU u odnosu na veličinu privrede. Nakon ulaska u NATO u proleće 2023. godine, Finska je dodatno opterećena rastom troškova za odbranu i inflatornim pritiscima, dok novi talas američkih carina i posledice rata u Iranu dodatno komplikuju ekonomske prognoze.

Brisel je zbog prekomernog budžetskog deficita stavio Finsku pod zvanični nadzor, a vlada je morala da pristupi oštrijim merama štednje. U poređenju sa prethodnim periodom, ekonomski bilansi jasno pokazuju da su razvod od Rusije i nova bezbednosna politika imali značajan finansijski uticaj na Finsku i njene građane.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Sitigrupa povećala prognozu za S&P 500 na 8.100 poena do kraja 2026

Prosečna zarada kompanija iz indeksa za 2026. podignuta na 350 dolara po akciji, AI sektor pokretač rasta

Published

on

By

Prosečna zarada kompanija iz indeksa za 2026. podignuta na 350 dolara po akciji, AI sektor pokretač rasta

Američka investiciona banka Sitigrupa revidirala je na više svoju procenu za američki berzanski indeks S&P 500, podigavši očekivanu vrednost sa 7.700 na 8.100 poena do kraja 2026. godine. Ova izmena rezultat je snažnih korporativnih zarada i očekivanog nastavka rasta zahvaljujući ulaganjima u veštačku inteligenciju, navodi se u ekonomskim analizama.

Prema izveštaju, Sitigrupa takođe povećava prognozu prosečne zarade kompanija koje čine indeks S&P 500 u 2026. godini na 350 dolara po akciji. Tržišni optimizam je u velikoj meri zasnovan na tzv. AI superciklusu, odnosno dugoročnom investicionom talasu u oblasti veštačke inteligencije. Analitičari ističu da je moguća korekcija ulaganja u AI sektor posle 2027, što bi moglo uticati na dinamiku tržišta akcija.

Vrednost indeksa S&P 500 od početka godine već je porasla za oko osam odsto, uprkos kratkoročnim oscilacijama usled promena makroekonomskih pokazatelja i inflatornih pritisaka. Nova projekcija Sitigrupa usklađena je sa prognozom banke Goldman Saks, koja je krajem maja takođe revidirala svoju procenu za indeks S&P 500, podigavši je sa 7.600 na 8.000 poena do kraja 2026. godine.

Goldman Saks je istovremeno podigao i procenu prosečne zarade po akciji za kompanije iz indeksa S&P 500. Za 2026. godinu očekuje zaradu od 340 dolara po akciji, što je rast od 24 odsto na godišnjem nivou, dok za 2027. godinu predviđa dodatni rast od 13 procenata, na 385 dolara po akciji.

Analitičari upozoravaju da bi usporavanje investicija u AI tehnologije nakon 2027. godine moglo da utiče na tržišne trendove, te će dalji razvoj ovog sektora biti ključan za kretanja na Volstritu.

Pročitaj još

Domaće

McDonald’s uvodi FIFA World Cup 26™ obrok sa šest kolekcionarskih čaša od 9. juna

Limitirana ponuda traje šest nedelja, uključuje i 12 Squishmallows igračaka i posebne Loyalty nagrade

Published

on

By

Limitirana ponuda traje šest nedelja, uključuje i 12 Squishmallows igračaka i posebne Loyalty nagrade

Kompanija McDonald’s lansira specijalnu ponudu povodom FIFA World Cup 26™, omogućavajući fanovima širom sveta da od 9. juna, tokom narednih šest nedelja, uživaju u ograničenoj seriji obroka sa posebno pakovanim Big Mac Sauce izdanjem i jednom od šest kolekcionarskih čaša sa likovima Dejvida Bekama, Ronaldinja, Tjerija Anrija, Hung-Min Sona, Lamina Jamala i Grimisa. Ponuda uključuje i Happy Meal sa 12 Squishmallows plišanih igračaka, obučenih u dresove inspirisane turnirom.

U Srbiji će u okviru ove kampanje biti dostupan BigMac obrok ili Chicken McNuggets 6 obrok, uz specijalno zlatno pakovanje Big Mac sosa. Ljubitelji fudbala, uključujući porodice i najmlađe navijače, mogu da sakupljaju jednu od 12 Squishmallows igračaka, među kojima su Lindzi, Beni, Kam, Maui, Gordon, Debra i drugi, a svaka igračka dolazi u posebnom pakovanju sa QR kodom za ekskluzivnu digitalnu igru na adresi www.happymeal.com.

Globalna kampanja, kako navode iz McDonald’s-a, ima za cilj da tokom celog turnira i nakon njega, omogući navijačima da budu deo uzbuđenja, bilo da slave sa porodicom ili prijateljima, na stadionu ili kod kuće. „U McDonald’s-u se dešava magija kada se porodice, prijatelji i navijači okupljaju i zajedno slave sa ljudima koje vole. Partnerstvo sa FIFA World Cup 26™ omogućava nam da tu zajedničku radost prenesemo na globalni nivo kroz našu hranu, iskustva i načine na koje se navijači povezuju sa fudbalom“, izjavila je Morgan Flatli, globalna direktorka marketinga i šefica odeljenja za nove poslovne poduhvate u McDonald’s-u. „Dok fudbalske ikone izlaze na teren da ujedine navijače širom kontinenata, McDonald’s će biti tu od prvog sudijskog zvižduka do poslednjeg minuta, sa posebnim obrocima i suvenirima, kako bi navijači svih uzrasta mogli da budu deo uzbuđenja tokom celog turnira i nakon njega.”

Pored ponude u restoranima, navijačima će putem McDonald’s aplikacije biti dostupne Loyalty nagrade tokom turnira, kao što su mini lopte, cegeri i majice, kao i digitalne igre sa novim dnevnim izazovima, McNugget Drugari i kuponi za proizvode. FIFA World Cup obrok biće dostupan i putem dostave (McDelivery), kako bi gledaoci kod kuće mogli da uživaju bez propuštanja utakmica. Lamin Jamal, jedan od ambasadora promocije, izjavio je: „Samo u McDonald’s-u imam priliku da igram u timu sa Grimisom – i moram da priznam da odlično prati ritam. Saradnja sa McDonald’s-om znači da Svetsko prvenstvo slavimo na zabavan i opušten način – uz dobru hranu, pozitivnu energiju i zajedničke trenutke sa porodicom, prijateljima i navijačima.“

Pročitaj još

Domaće

EPS pokreće projekat Đerdap 3, investicija od više milijardi evra uz američko učešće

Američke kompanije pozvane da do 25. juna iskažu interes, rumunski deo sistema godišnje proizvodi 6,5 TWh

Published

on

By

Američke kompanije pozvane da do 25. juna iskažu interes, rumunski deo sistema godišnje proizvodi 6,5 TWh

Elektroprivreda Srbije (EPS) i Vlada Srbije pokrenule su postupak za izgradnju reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država koje su raspisale javni poziv tehničkim i finansijskim kompanijama iz SAD da iskažu interes za učešće u projektu do 25. juna. Projekat, čija se vrednost procenjuje na više milijardi evra, predstavlja najveću planiranu energetsku investiciju na istoku Balkana i ima strateški značaj za elektroenergetski sistem Srbije.

Prema sporazumu o strateškoj saradnji između Srbije i SAD, koji je Skupština Srbije odobrila u proleće 2025. godine, američka kompanija Bechtel ovlašćena je za izradu tehničke dokumentacije. Generalni direktor EPS-a Dušan Živković izjavio je da Đerdap 3 treba da odgovori na zahteve dekarbonizacije, razvoja obnovljivih izvora i stabilnosti sistema: “Upravo ovaj projekat treba da nadomesti sve ove navedene aktivnosti i da doprinese da se u narednom periodu, posebno kroz razvoj obnovljivih izvora električne energije i sigurnost kada je u pitanju balansiranje na regionalnom nivou, obezbedi dodatna stabilnost sistema”, rekao je Živković.

Za razliku od ranijih projekata Đerdap I i II, koji su zajednički građeni sa Rumunijom, Đerdap 3 bi bio izgrađen isključivo od strane EPS-a, dok Rumunija, čiji deo sistema pod nazivom Porțile de Fier I i II godišnje proizvodi oko 6,5 TWh električne energije (5,24 TWh iz Porțile de Fier I i 1,24–1,25 TWh iz Porțile de Fier II), ne bi imala vlasničke koristi. Taj iznos čini oko 13% ukupne rumunske potrošnje struje, a u kišnim godinama i do 15%, što je više od pojedinačnih rumunskih nuklearnih blokova ili solarnih elektrana.

Rumunija je više puta istakla da neće prihvatiti rešenje koje bi smanjilo proizvodnju njihovih postojećih elektrana, a saglasnost Bukurešta za izgradnju treće hidroelektrane još nije dobijena. Tokom 2025. nije potpisan Memorandum o saradnji, iako je bilo najava, a pitanje Đerdap 3 nije bilo tema na poslednjem, 104. zasedanju mešovite komisije dve zemlje krajem novembra 2025. godine u Bukureštu.

RHE Đerdap 3 je reverzibilna hidroelektrana koja omogućava skladištenje i proizvodnju energije u zavisnosti od potreba sistema, što je ključno u uslovima rasta obnovljivih izvora i nestabilnosti tržišta električne energije. Projekat je do sada dobio hidrološku studiju, preliminarnu studiju izvodljivosti i određene tržišne i finansijske analize. EPS je saopštio da će objekat biti namenjen prvenstveno skladištenju energije, dok Rumunija izražava zabrinutost zbog mogućeg uticaja na sopstvenu proizvodnju i plovnost Dunava kao evropske trgovinske rute.

Ukupna planirana investicija svrstava Đerdap 3 među najveće infrastrukturne projekte u istoriji Srbije, dok ostaje otvoreno pitanje međudržavne saradnje i dalje procedure za realizaciju projekta.

Pročitaj još

U Trendu