Connect with us

Lepa&Zdrava

Zašto pred spavanje ponavljamo iste male rituale? Ono što radite u krevetu može mnogo da govori o vašem mozgu

Objavljeno pre

,

woman, asleep, girl, sleep, bed, cozy, tired, rest, resting, sleeping, sleeping woman, dreams, young woman, pillow, blanket, bedroom, sleeping beauty, morning, relax, sleep, sleep, sleep, sleep, sleep, sleeping, sleeping Foto izvor: Pixabay

Mnogi ljudi imaju gotovo isti ritual svake večeri: proveravaju telefon, vraćaju se da provere da li su zaključali vrata, nameštaju jastuk na isti način ili još jednom razmišljaju o događajima iz tog dana. Često to rade potpuno automatski, ne razmišljajući zašto.

Takve navike mogu biti način na koji mozak prelazi iz aktivnog dela dana u stanje odmora. Poznati i ponovljeni postupci stvaraju osećaj predvidljivosti, pa mogu pomoći da se pažnja postepeno udalji od svakodnevnih obaveza.

Posebno je zanimljivo razmišljanje pred spavanje. Kada više nema novih informacija i obaveza koje zahtevaju pažnju, misli mogu početi da se vraćaju na razgovore, događaje i probleme koji su tokom dana ostali po strani.

Zbog toga neki ljudi baš u krevetu počnu da prave planove za sutra, analiziraju šta su rekli tokom dana ili se sete nečega što su zaboravili. Mozak tada konačno dobija prostor da obrađuje ono što tokom dana nije stigao.

Večernji rituali zato nisu samo „čudne navike“. Oni često predstavljaju način na koji pokušavamo da završimo dan, smirimo misli i pripremimo mozak za odmor.

A ako svake večeri radite potpuno istu stvar pre nego što zaspite, moguće je da vaš mozak upravo tako pravi granicu između „još traje dan“ i „vreme je za odmor“.

Pročitaj još

Zdravlje

Ishrana kod dijabetesa: Šta treba izbegavati svakog dana

Pržena hrana, beli hleb i sokovi mogu uticati na nivo šećera kod žena sa dijabetesom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ishrana kod dijabetesa: Šta treba izbegavati svakog dana

Pržena hrana, beli hleb i sokovi mogu uticati na nivo šećera kod žena sa dijabetesom

Dijabetes pogađa sve više žena širom sveta, a pravilna ishrana je ključna za očuvanje zdravlja. Mnoge čitateljke se pitaju šta ishrana kod dijabetesa zaista podrazumeva i koje namirnice treba izbegavati svakog dana. Pre svega, stručnjaci ističu da izbegavanje određenih namirnica može pomoći u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi.

Kako izbegavanje pržene hrane i belog hleba utiče na šećer

Iako su slatkiši prvi na listi zabrinjavajućih namirnica, važno je obratiti pažnju i na beli hleb, peciva, velike porcije pirinča i prženu hranu. Ove namirnice sadrže mnogo rafinisanih ugljenih hidrata i malo vlakana. Kao rezultat, mogu izazvati nagle skokove šećera u krvi, posebno ako ih jedemo bez proteina i povrća. Osim toga, visok unos pržene hrane i suhomesnatih proizvoda povećava rizik od srčanih bolesti. To je naročito važno za žene sa dijabetesom.

Voćni sokovi nisu zamena za celo voće

Mnoge žene biraju voćne sokove misleći da su zdravija opcija. Međutim, ceđenjem voća uklanjaju se vlakna, a šećer iz soka brzo dospeva u krv. Štaviše, jedna čaša soka često sadrži više šećera nego ceo plod. Zbog toga je bolje birati celo voće. Ipak, kod naglog pada šećera u krvi (hipoglikemije), voćni sok može brzo pomoći, ali svakodnevna konzumacija nije preporučljiva.

Praktični saveti za ishranu kod dijabetesa

Pre svega, Američko udruženje za dijabetes savetuje: „Kontrola bolesti ne zavisi od jednog obroka, već od načina ishrane tokom vremena.“ Preporučuju se povrće, mahunarke, integralne žitarice i nemasni proteini. Takođe, treba ograničiti dodate šećere, rafinisane žitarice, zasićene masti i previše soli. Porcije, vreme obroka i fizička aktivnost takođe utiču na nivo šećera kod svake osobe.

Šta žene sa dijabetesom mogu da biraju umesto rizičnih namirnica

Umesto belog hleba i peciva, izaberite integralni hleb sa celim zrnom, ovsene pahuljice ili mahunarke. Ipak, čak i integralni proizvodi sadrže ugljene hidrate, pa ih treba jesti umereno. Kada birate proteine, odlučite se za ribu, piletinu bez kože, jaja ili pasulj. Pržena hrana i suhomesnati proizvodi donose mnogo zasićenih masti i soli, pa ih izbegavajte svakog dana. Za piće birajte vodu, mineralnu vodu bez šećera ili nezaslađeni čaj. Konačno, redovno proveravajte nivo šećera u krvi i konsultujte se sa svojim lekarom o najboljoj ishrani za vas. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Fitnes

Guščija mast i prehlada: Šta zaista olakšava kašalj kod žena

Tradicija korišćenja guščije masti u borbi protiv kašlja opstaje, ali naučna istraživanja donose drugačije zaključke o njenoj efikasnosti.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Guščija mast i prehlada: Šta zaista olakšava kašalj kod žena

Tradicija korišćenja guščije masti u borbi protiv kašlja opstaje, ali naučna istraživanja donose drugačije zaključke o njenoj efikasnosti.

Guščija mast i prehlada su teme koje često zaokupljaju pažnju žena, naročito tokom hladnijih meseci. Na Balkanu mnoge porodice i dalje neguju stare običaje, pa žene često razmatraju korišćenje ovog tradicionalnog sredstva kod pojave kašlja. Ipak, kada se simptomi jave, postavlja se pitanje da li guščija mast može zaista olakšati disanje ili je njen efekat isključivo vezan za tradiciju.

Naime, žene širom Srbije i regiona neretko se odlučuju da kod prvih znakova prehlade namažu guščiju mast na grudi ili leđa svojih najmilijih. Ova praksa prenosi se iz generacije u generaciju. Međutim, prema rečima dr Jelene Petrović, specijaliste opšte medicine, „koža je zaštitna barijera i hranljive materije iz masti ne mogu dopreti do pluća kada se nanesu spolja“. Zbog toga, efekat masti na sam uzrok kašlja nije potvrđen.

Guščija mast i prehlada: tradicija i osećaj utehe

S druge strane, žene često navode da topli oblog i nežna masaža guščijom mašću pružaju osećaj nege i topline. Kao rezultat toga, deca i odrasli mogu osetiti psihološku utehu, što može olakšati uobičajene simptome prehlade. Pored toga, ovakva rutina jača emotivnu vezu između majki i dece, što u periodu bolesti ima poseban značaj.

Ipak, važno je naglasiti da guščija mast i prehlada kao kombinacija ne garantuju izlečenje. Kao što navodi dr Petrović, mast može biti deo rituala nege, ali ne može zameniti medicinsku terapiju. Kada se simptomi pogoršavaju ili se jave visoka temperatura i otežano disanje, žene treba da se obrate lekaru.

Nutritivna vrednost i ograničenja u svakodnevnoj upotrebi

Guščija mast je bogata mononezasićenim masnim kiselinama, poput oleinske, ali ima i visok kalorijski sadržaj. Zbog toga, kada je uključujete u ishranu, važno je koristiti je umereno i kao deo šarenolikih obroka. Međutim, ono što je korisno na trpezi ne mora imati isti efekat na koži.

Na taj način, žene koje brinu o zdravlju porodice treba da razlikuju nutritivne vrednosti od tradicionalnih običaja. „To što je nešto korisno u ishrani, ne znači da će imati isti efekat na koži“, naglašava dr Petrović. Štaviše, preterana upotreba životinjske masti može dovesti do drugih zdravstvenih problema.

Guščija mast i prehlada: mitovi o imunitetu

Mnoge žene veruju da guščija mast jača imunitet. Ipak, imunitet zavisi od celokupnog načina života, uključujući ishranu, san i fizičku aktivnost. Zbog toga, nijedna pojedinačna namirnica ili mazanje tela ne mogu značajno pojačati odbrambene sposobnosti organizma. Kao rezultat, tokom prehlade najvažnije je odmarati, unositi dovoljno tečnosti i po potrebi koristiti lekove koje preporuči lekar.

Na kraju, guščija mast i prehlada ostaju deo našeg nasleđa, ali žene treba da budu informisane o stvarnim efektima ovog tradicionalnog sredstva. Tradicija može doneti utehu, ali za efikasno lečenje treba se osloniti na proverene medicinske savete.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Imate osećaj da je neko upravo prošao pored vas? Mozak možda registruje nešto što niste svesno primetili

Objavljeno pre

,

Objavio:

golden hour, nature, portrait, park, orange, leaves, tree, nature, nature, nature, nature, nature

Da li vam se nekada dogodilo da iznenada osetite kao da je neko upravo prošao pored vas, iako kada se okrenete nema nikoga? Ovaj neobičan osećaj može biti iznenađujuće ubedljiv, ali za njega uglavnom postoji sasvim prirodno objašnjenje.

Naš mozak ne obrađuje samo ono što direktno gledamo. Dok hodamo ili sedimo, on istovremeno prikuplja informacije iz perifernog vida, sluha i drugih čula. Dovoljni su sitan pokret, promena svetla, zvuk koraka ili strujanje vazduha da mozak registruje da se nešto promenilo u okolini.

Problem je što toga često nismo svesni. Možemo osetiti da se nešto dogodilo, a da ne znamo koji je signal pokrenuo tu reakciju. Tada mozak pokušava da pronađe najlogičnije objašnjenje i može stvoriti utisak da je neko upravo prošao pored nas.

Umor, stres i pojačana pažnja prema okolini mogu dodatno uticati na ovakve procene. Kada smo posebno oprezni, mnogo lakše primećujemo i najmanje promene oko sebe.

Zato osećaj nije nužno „umišljanje“. Moguće je da je mozak zaista registrovao neki detalj koji svesno nismo primetili – samo što ga je naš um protumačio na svoj način.

Sledeći put kada se okrenete jer imate osećaj da je neko upravo prošao pored vas, možda nije vaša mašta. Moguće je da je vaš mozak samo bio nekoliko koraka ispred vaše svesne pažnje.

Pročitaj još

U Trendu