Connect with us

Lepa&Zdrava

Imate osećaj da je neko upravo prošao pored vas? Mozak možda registruje nešto što niste svesno primetili

Objavljeno pre

,

golden hour, nature, portrait, park, orange, leaves, tree, nature, nature, nature, nature, nature

Da li vam se nekada dogodilo da iznenada osetite kao da je neko upravo prošao pored vas, iako kada se okrenete nema nikoga? Ovaj neobičan osećaj može biti iznenađujuće ubedljiv, ali za njega uglavnom postoji sasvim prirodno objašnjenje.

Naš mozak ne obrađuje samo ono što direktno gledamo. Dok hodamo ili sedimo, on istovremeno prikuplja informacije iz perifernog vida, sluha i drugih čula. Dovoljni su sitan pokret, promena svetla, zvuk koraka ili strujanje vazduha da mozak registruje da se nešto promenilo u okolini.

Problem je što toga često nismo svesni. Možemo osetiti da se nešto dogodilo, a da ne znamo koji je signal pokrenuo tu reakciju. Tada mozak pokušava da pronađe najlogičnije objašnjenje i može stvoriti utisak da je neko upravo prošao pored nas.

Umor, stres i pojačana pažnja prema okolini mogu dodatno uticati na ovakve procene. Kada smo posebno oprezni, mnogo lakše primećujemo i najmanje promene oko sebe.

Zato osećaj nije nužno „umišljanje“. Moguće je da je mozak zaista registrovao neki detalj koji svesno nismo primetili – samo što ga je naš um protumačio na svoj način.

Sledeći put kada se okrenete jer imate osećaj da je neko upravo prošao pored vas, možda nije vaša mašta. Moguće je da je vaš mozak samo bio nekoliko koraka ispred vaše svesne pažnje.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto vam se raspoloženje promeni čim uđete u neku prostoriju? Mozak primećuje više nego što mislimo

Objavljeno pre

,

Objavio:

Jutarnja glavobolja: uzroci, simptomi i kada posetiti lekara

Da li ste nekada ušli u određenu prostoriju i bez posebnog razloga odmah osetili mir, nelagodu ili nervozu? Iako ne možemo uvek da objasnimo zbog čega se to događa, naš mozak u nekoliko sekundi registruje veliki broj detalja iz okruženja.

Na raspoloženje mogu da utiču svetlo, temperatura, mirisi, nivo buke, boje i raspored predmeta. Čak i prostorija koja izgleda potpuno obično može imati određenu atmosferu koju naš mozak povezuje sa prijatnim ili neprijatnim iskustvima.

Veliku ulogu imaju i ranija sećanja. Ako smo u nekoj prostoriji doživeli nešto lepo, njen miris, izgled ili čak određeni zvuk mogu kasnije pokrenuti sličan osećaj. Isto važi i za neprijatna iskustva – ponekad telo reaguje pre nego što svesno shvatimo šta nas je podsetilo na njih.

Važna je i količina stimulacije. Previše buke, ljudi, jakog svetla ili vizuelnog nereda može biti zamorno, dok miran i poznat prostor može pomoći da se osećamo opuštenije.

Zato promena raspoloženja nakon ulaska u prostoriju nije nužno „u našoj glavi“ u smislu umišljanja. Mozak neprestano procenjuje okolinu i koristi ono što vidi, čuje i miriše kako bi procenio da li je prostor poznat, prijatan ili potencijalno stresan.

Ponekad zato ne znamo zašto nam se neka prostorija dopada, dok nam druga odmah stvara nelagodu. Naš mozak je možda odgovor pronašao nekoliko sekundi pre nas.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto pred spavanje ponavljamo iste male rituale? Ono što radite u krevetu može mnogo da govori o vašem mozgu

Objavljeno pre

,

Objavio:

woman, asleep, girl, sleep, bed, cozy, tired, rest, resting, sleeping, sleeping woman, dreams, young woman, pillow, blanket, bedroom, sleeping beauty, morning, relax, sleep, sleep, sleep, sleep, sleep, sleeping, sleeping

Mnogi ljudi imaju gotovo isti ritual svake večeri: proveravaju telefon, vraćaju se da provere da li su zaključali vrata, nameštaju jastuk na isti način ili još jednom razmišljaju o događajima iz tog dana. Često to rade potpuno automatski, ne razmišljajući zašto.

Takve navike mogu biti način na koji mozak prelazi iz aktivnog dela dana u stanje odmora. Poznati i ponovljeni postupci stvaraju osećaj predvidljivosti, pa mogu pomoći da se pažnja postepeno udalji od svakodnevnih obaveza.

Posebno je zanimljivo razmišljanje pred spavanje. Kada više nema novih informacija i obaveza koje zahtevaju pažnju, misli mogu početi da se vraćaju na razgovore, događaje i probleme koji su tokom dana ostali po strani.

Zbog toga neki ljudi baš u krevetu počnu da prave planove za sutra, analiziraju šta su rekli tokom dana ili se sete nečega što su zaboravili. Mozak tada konačno dobija prostor da obrađuje ono što tokom dana nije stigao.

Večernji rituali zato nisu samo „čudne navike“. Oni često predstavljaju način na koji pokušavamo da završimo dan, smirimo misli i pripremimo mozak za odmor.

A ako svake večeri radite potpuno istu stvar pre nego što zaspite, moguće je da vaš mozak upravo tako pravi granicu između „još traje dan“ i „vreme je za odmor“.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Sedite ceo dan, a uveče ste potpuno iscrpljeni? Evo zašto telo ipak „oseća“ napor

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stalni umor kod žena: Najčešći uzroci i rešenja

Možda zvuči paradoksalno, ali dan proveden uglavnom sedeći može da se završi osećajem velike iscrpljenosti. Iako nismo imali naporan fizički trening ili prešli kilometre pešice, uveče često imamo utisak da nam je potrebna pauza od svega.

Jedan od razloga je dugotrajno mirovanje. Kada satima sedimo, mišići nogu i leđa ostaju u gotovo istom položaju, dok se telo neprestano prilagođava tom položaju. To može doprineti osećaju ukočenosti i fizičke nelagodnosti.

Tu je i mentalni umor. Dug rad za računarom, koncentracija, brojni zadaci i stalno prebacivanje pažnje troše mentalnu energiju, čak i kada telo gotovo miruje. Zbog toga se psihička iscrpljenost na kraju dana može osećati veoma fizički.

Dugo sedenje često znači i manje kretanja, manje promena položaja i manje spontanih aktivnosti tokom dana. Kada se sve to spoji sa stresom i nedovoljno kvalitetnim odmorom, nije neobično da se uveče osećamo „preumorno“.

Zato osećaj iscrpljenosti ne zavisi samo od toga koliko smo kilometara prešli ili koliko smo fizički radili. I telo koje je satima mirovalo može biti umorno, posebno kada je mozak tokom celog dana bio pod opterećenjem.

Ponekad najbolji odgovor na takav dan nije još jedno dugo sedenje, već kratko ustajanje, razgibavanje i promena položaja. Telo možda nije dobilo mnogo fizičkog napora, ali mu je promena svakako potrebna.

Pročitaj još

U Trendu