Connect with us

Svet

Vladimir Putin u zvaničnoj poseti Kini 19. i 20. maja na poziv Si Đinpinga

Kremlj saopštio da će ruski i kineski predsednik razgovarati o bilateralnim odnosima i potpisati zajedničku izjavu

Published

on

Foto Izvor:

Kremlj saopštio da će ruski i kineski predsednik razgovarati o bilateralnim odnosima i potpisati zajedničku izjavu

Ruski predsednik Vladimir Putin će 19. i 20. maja boraviti u zvaničnoj poseti Narodnoj Republici Kini, saopštila je pres-služba Kremlja. Poseta se realizuje na poziv kineskog predsednika Si Đinpinga.

Tokom boravka u Kini, Putin i Si će razgovarati o odnosima između Moskve i Pekinga, kao i o aktuelnim međunarodnim pitanjima. Planirano je potpisivanje zajedničke izjave i paketa dokumenata koji se odnose na saradnju dve zemlje. Nakon razgovora, dvojica lidera će prisustvovati ceremoniji otvaranja Godina obrazovanja u Rusiji i Kini.

U okviru posete, predsednik Putin će se sastati i sa premijerom Državnog saveta Narodne Republike Kine Li Ćijangom. Prema zvaničnoj izjavi, teme razgovora uključuju dalje produbljivanje političkih i ekonomskih veza, kao i zajedničke međunarodne inicijative.

Poseta ruskog predsednika dolazi nakon nedavne zvanične posete Kini američkog predsednika Donalda Trampa, što ukazuje na nastavak intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Pekingu. Zvaničnici iz Kremlja ističu da je cilj posete jačanje strateškog partnerstva između dve države.

“Lideri Rusije i Kine razmotriće ključne aspekte saradnje i potpisati dokumente od zajedničkog interesa”, navodi se u saopštenju pres-službe Kremlja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Osumnjičeni za ubistvo Čarlija Kirka izjavio da žali zbog događaja, navodi policijski izveštaj

Tokom saslušanja pred sudom potvrđeno da je osumnjičeni priznao postupke svom cimeru; istraga i dalje u toku

Published

on

By

Tokom saslušanja pred sudom potvrđeno da je osumnjičeni priznao postupke svom cimeru; istraga i dalje u toku

Student Tajler Robinson, koji je optužen za ubistvo konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka tokom događaja na Univerzitetu Juta Veli u septembru 2025. godine, prema navodima iz policijskog izveštaja izneo je svom cimeru da žali zbog učinjenog, saopšteno je tokom sudskog postupka održanog 9. jula 2026. godine.

Robinson je optužen za teško ubistvo, a prema navodima tužilaštva, još uvek nije izjasnio o krivici. Tokom saslušanja, predstavljeni su dokazi koji uključuju belešku navodno ostavljenu za bivšeg cimera i partnera Lensa Twigsa, u kojoj Robinson navodi da je „imao priliku da ukloni Čarlija Kirka i da će to učiniti”. Takođe je, prema navodima tužilaca, Robinson poslao poruku Twiggsu u kojoj navodi da je Kirka izabrao za metu jer je „imao dovoljno njegove mržnje”.

Twiggs je u snimljenom razgovoru sa tužiocem izjavio da nije ranije čuo Robinsona da govori o Kirku i da su političke diskusije među njima uglavnom bile usmerene na tadašnjeg predsednika Donalda Trampa i aktuelne događaje. Twiggs je naveo da je nakon događaja, 12. septembra, video Robinsona koji je pokazivao znake nervoze, šetao po stanu i na Twiggsovo pitanje potvrdio prethodne navode.

Prema Twiggsovim rečima, Robinson je tada „počeo da plače i rekao da žali što je to uradio”, nakon čega se nastavio kretati po stanu, očigledno pokušavajući da se okupira drugim aktivnostima. Twiggs je naveo da je napustio stan kratko nakon toga, jer mu je Robinson rekao da planira da se preda policiji. Robinson se kasnije istog dana sam predao nadležnim organima.

Tokom sudskog postupka nisu iznete nove informacije o motivima ili detaljima incidenta, a istraga se nastavlja. Zvanične izjave nadležnih organa potvrđuju da je optuženom određeno zadržavanje do daljeg toka postupka. Nema informacija o dodatnim osumnjičenima niti o drugim povezanim događajima.

Pročitaj još

Svet

Milioni poreskih obveznika u SAD mogu podneti zahtev za povraćaj poreza do 10. jula 2026.

Nacionalni poreski advokat SAD potvrdio novu mogućnost zbog sudske odluke, zahtevi se ne obrađuju automatski

Published

on

By

Nacionalni poreski advokat SAD potvrdio novu mogućnost zbog sudske odluke, zahtevi se ne obrađuju automatski

Milioni poreskih obveznika u Sjedinjenim Američkim Državama imaju rok do 10. jula 2026. godine da podnesu zahtev za povraćaj poreza, prema podacima Nacionalnog poreskog advokata, tela nadležnog za zaštitu prava poreskih obveznika. Ova mogućnost proizilazi iz odluke saveznog suda iz novembra, kojom je utvrđeno da su rokovi za podnošenje poreskih prijava i plaćanje poreza tokom vanrednog stanja zbog pandemije COVID-19 morali biti suspendovani. Vanredno stanje je trajalo od 20. januara 2020. do 11. maja 2023. godine.

Na osnovu pravila Poreske službe SAD (IRS), poreskim obveznicima se nakon završetka vanrednog stanja dodeljuje dodatnih 60 dana za podnošenje prijava ili plaćanje poreskih obaveza, čime je prethodni krajnji rok bio 10. jul 2023. godine. Obično, poreski obveznici mogu zatražiti povraćaj poreza do tri godine od podnošenja prijave, ili dve godine nakon plaćanja poreza, kazni ili kamata. Zbog sudske odluke, rok za podnošenje zahteva za povraćaj poreza je proširen do 10. jula 2026. godine, navela je nacionalni poreski advokat Erin Kolins u zvaničnom saopštenju.

Kolins je ukazala da ova olakšica nije automatska, te da većina poreskih obveznika mora samostalno podneti zahtev za povraćaj — najkasnije do 10. jula 2026. godine. „Da bi zaštitili svoja prava, poreski obveznici treba da podnesu zahtev za povraćaj u predviđenom roku“, navodi se u njenom saopštenju.

Poreski obveznici mogu biti opravdani za povraćaj ako su:
– Podneli poresku prijavu tokom perioda vanrednog stanja i dobili kazne ili kamate;
– Platili ili još duguju kazne ili kamate zbog kašnjenja u toku COVID perioda;
– Kasnili sa podnošenjem međunarodnih informativnih prijava;
– Propustili da traže povraćaj, povraćajnu olakšicu, kredit na osnovu zadržanog poreza, kredit na osnovu akontacija ili drugu poresku pogodnost tokom vanrednog stanja.

Nacionalni poreski advokat preporučuje da svi potencijalno pogođeni poreski obveznici provere svoju dokumentaciju i razmotre da li je potrebno podneti zahtev za povraćaj, izmenjenu ili originalnu prijavu, zahtev za ukidanje kazni ili zaštitni zahtev. Zaštitni zahtev omogućava poreskom obvezniku da sačuva pravo na povraćaj dok se pravno pitanje još rešava.

Podnošenje zahteva za povraćaj zahteva odgovarajuće popunjavanje obrazaca prema instrukcijama IRS-a. Dodatne informacije i smernice dostupne su na zvaničnim izvorima poreske službe.

Pročitaj još

Svet

Cene nekretnina u Sjedinjenim Državama dostigle najviši nivo do sada

Nacionalno udruženje agenata za nekretnine potvrdilo rast cena, pristupačnost stambenog prostora i dalje problem za kupce

Published

on

By

Nacionalno udruženje agenata za nekretnine potvrdilo rast cena, pristupačnost stambenog prostora i dalje problem za kupce

Cene stambenih nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama nastavile su da rastu, dostigavši najviši zabeleženi nivo u junu 2026. godine, navodi se u najnovijim podacima Nacionalnog udruženja agenata za nekretnine (NAR). Prema izveštaju, prosečna cena postojećih kuća iznosila je 440.660 dolara, što je rast od 1,8% u odnosu na isti period prethodne godine. Ovaj trend rasta traje već 36 uzastopnih meseci.

Izveštaj NAR-a detaljiše da je prosečna cena postojećih porodičnih kuća iznosila 446.400 dolara, dok su cene stanova i kooperativa dostigle 380.000 dolara. Regionalne razlike su značajne: na severoistoku prosečna cena porodičnih kuća iznosi 564.800 dolara, na zapadu 633.600 dolara, u jugozapadnom delu zemlje 377.700 dolara, dok je na srednjem zapadu prosečna cena 346.600 dolara.

Ekonomista PNC Economics Research, Ershang Liang, naveo je u izveštaju da „pristupačnost stambenog prostora ostaje niska usled usporavanja rasta plata i snažnijeg rasta cena nekretnina“. Ova situacija predstavlja izazov za mnoge potencijalne kupce, posebno za one koji prvi put ulaze na tržište.

Dugoročno posmatrano, cene nekretnina su rasle tokom decenija, uz značajniji pad samo tokom finansijske krize 2008-2009. godine. Međutim, tokom pandemije, troškovi su dodatno porasli, što se povezuje sa niskim kamatnim stopama koje su tada uvedene radi podrške privredi.

Prema podacima iz izveštaja LendingTree, manje od četiri od deset domaćinstava koja nisu vlasnici nekretnine može da priušti prosečnu početnu kuću koja se prodaje po ceni od oko 200.000 dolara. Takođe, analiza firme Redfin navodi da je za kupovinu prosečne kuće u SAD potrebno godišnje primanje od oko 117.000 dolara.

U ovom kontekstu, Kongres SAD je prošlog meseca usvojio „Zakon o savremenom putu do stanovanja u 21. veku“ (21st Century ROAD to Housing Act), koji bi trebalo da omogući smanjenje cena kroz uklanjanje regulatornih barijera u gradnji, ograničenja institucionalnog otkupa porodičnih kuća i podsticanje reforme urbanističkog planiranja. Iako je zakon usvojen dvopartijskom većinom, još uvek čeka na potpis predsednika.

Trenutna situacija ukazuje na nastavak trenda rasta cena i otežanu dostupnost stambenih prostora za veliki broj građana. Prema analitičarima, u narednom periodu će efekti zakonodavnih predloga i tržišnih kretanja biti odlučujući za dalji razvoj situacije na američkom tržištu nekretnina.

Pročitaj još

U Trendu