Connect with us

Svet

Milioni poreskih obveznika u SAD mogu podneti zahtev za povraćaj poreza do 10. jula 2026.

Nacionalni poreski advokat SAD potvrdio novu mogućnost zbog sudske odluke, zahtevi se ne obrađuju automatski

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Leeloo The First

Nacionalni poreski advokat SAD potvrdio novu mogućnost zbog sudske odluke, zahtevi se ne obrađuju automatski

Milioni poreskih obveznika u Sjedinjenim Američkim Državama imaju rok do 10. jula 2026. godine da podnesu zahtev za povraćaj poreza, prema podacima Nacionalnog poreskog advokata, tela nadležnog za zaštitu prava poreskih obveznika. Ova mogućnost proizilazi iz odluke saveznog suda iz novembra, kojom je utvrđeno da su rokovi za podnošenje poreskih prijava i plaćanje poreza tokom vanrednog stanja zbog pandemije COVID-19 morali biti suspendovani. Vanredno stanje je trajalo od 20. januara 2020. do 11. maja 2023. godine.

Na osnovu pravila Poreske službe SAD (IRS), poreskim obveznicima se nakon završetka vanrednog stanja dodeljuje dodatnih 60 dana za podnošenje prijava ili plaćanje poreskih obaveza, čime je prethodni krajnji rok bio 10. jul 2023. godine. Obično, poreski obveznici mogu zatražiti povraćaj poreza do tri godine od podnošenja prijave, ili dve godine nakon plaćanja poreza, kazni ili kamata. Zbog sudske odluke, rok za podnošenje zahteva za povraćaj poreza je proširen do 10. jula 2026. godine, navela je nacionalni poreski advokat Erin Kolins u zvaničnom saopštenju.

Kolins je ukazala da ova olakšica nije automatska, te da većina poreskih obveznika mora samostalno podneti zahtev za povraćaj — najkasnije do 10. jula 2026. godine. „Da bi zaštitili svoja prava, poreski obveznici treba da podnesu zahtev za povraćaj u predviđenom roku“, navodi se u njenom saopštenju.

Poreski obveznici mogu biti opravdani za povraćaj ako su:
– Podneli poresku prijavu tokom perioda vanrednog stanja i dobili kazne ili kamate;
– Platili ili još duguju kazne ili kamate zbog kašnjenja u toku COVID perioda;
– Kasnili sa podnošenjem međunarodnih informativnih prijava;
– Propustili da traže povraćaj, povraćajnu olakšicu, kredit na osnovu zadržanog poreza, kredit na osnovu akontacija ili drugu poresku pogodnost tokom vanrednog stanja.

Nacionalni poreski advokat preporučuje da svi potencijalno pogođeni poreski obveznici provere svoju dokumentaciju i razmotre da li je potrebno podneti zahtev za povraćaj, izmenjenu ili originalnu prijavu, zahtev za ukidanje kazni ili zaštitni zahtev. Zaštitni zahtev omogućava poreskom obvezniku da sačuva pravo na povraćaj dok se pravno pitanje još rešava.

Podnošenje zahteva za povraćaj zahteva odgovarajuće popunjavanje obrazaca prema instrukcijama IRS-a. Dodatne informacije i smernice dostupne su na zvaničnim izvorima poreske službe.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Svet

Koordinisani napadi pogodili ruske energetske i vojne ciljeve u više regiona

Rafinerije i vojni sistemi oštećeni tokom intenzivnog napada, dok su potpisani tajni dekreti u Moskvi

Objavljeno pre

,

Objavio:

Koordinisani napadi pogodili ruske energetske i vojne ciljeve u više regiona – napad na rusku energetsku infrastrukturu

Rafinerije i vojni sistemi oštećeni tokom intenzivnog napada, dok su potpisani tajni dekreti u Moskvi

Tokom poslednja 24 sata zabeležen je jedan od najintenzivnijih talasa napad na rusku energetsku infrastrukturu i vojne ciljeve. Prema zvaničnim informacijama, pogođena su ključna postrojenja naftne i gasne industrije, kao i napredni vojni sistemi, a napad je obuhvatio više regiona Ruske Federacije i okupiranih teritorija.

Serija eksplozija i požara zahvatila je vitalne energetske objekte. U Krasnodarskom kraju izbila je vatra u rafineriji nafte Afipski, dok su u Amurskoj oblasti zabeležene višestruke eksplozije na gasnom kompleksu. Prema saopštenju, dve ključne jedinice za separaciju gasa u Astrahanskom zavodu pretrpele su štetu, a njihovi derivati koriste se za snabdevanje oružanih snaga i proizvodnju eksploziva. Takođe, napad na rafineriju u Permu onemogućio je rad više od 80 odsto kapaciteta primarne prerade nafte. U međuvremenu, zabeležen je i novi napad dronovima na postrojenje u Novošahtinsku u Rostovskoj oblasti.

Napad na vojne sisteme i elektronsku infrastrukturu

Pored napad na rusku energetsku infrastrukturu, mete su bili i napredni vojni kapaciteti. U Lugansku je onesposobljen kompleks za elektronsko ratovanje „Peresvet-M“, dok je u mestu Mirni na Krimu pogođena stanica za ometanje satelitskih komunikacija „Starlink“. Štaviše, tokom udara 24. avgusta na aerodromu Milerovo u Rostovskoj oblasti oštećen je višenamenski lovac MiG-29, što je potvrđeno zvanično.

U isto vreme, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski objavio je da je u Kijev stigla nova isporuka zapadne vojne pomoći. Paket uključuje manju seriju raketa za PVO sisteme Patriot, vazduhoplovne rakete AIM-120 AMRAAM i sisteme kratkog dometa Crotale. Ova pomoć dolazi u trenutku pojačane napetosti na terenu.

Tajni dekreti i diplomatske spekulacije

Značajan deo pažnje izazvala je informacija da je ruski predsednik Vladimir Putin potpisao tri tajna dekreta. To se dogodilo istog dana kada je direktor američke CIA nenajavljeno posetio Moskvu. Ova dešavanja podstakla su brojne spekulacije u diplomatskim krugovima o mogućim pregovorima i procenama bezbednosnih rizika.

Kao rezultat napad na rusku energetsku infrastrukturu i vojne ciljeve, situacija na terenu ostaje napeta. Zvanične potvrde o šteti i dalje pristižu, a međunarodna pažnja usmerena je na dalji razvoj događaja. Prema dosadašnjim informacijama, oštećenja na energetskim i vojnim objektima mogu uticati na operativne kapacitete u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

Nemačka najavljuje mere protiv organizatora napada dronovima na aerodromu u Lajpcigu

Kancelar Fridrih Merc istakao da će organizatori napada dronovima biti javno imenovani i kažnjeni ako budu identifikovani

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nemačka najavljuje mere protiv organizatora napada dronovima na aerodromu u Lajpcigu – napad dronovima u Lajpcigu

Kancelar Fridrih Merc istakao da će organizatori napada dronovima biti javno imenovani i kažnjeni ako budu identifikovani

Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da će Nemačka preduzeti odlučne mere protiv organizatora napada dronovima u Lajpcigu ukoliko nadležne službe uspešno identifikuju odgovorne osobe. Incidenti su započeli 4. avgusta, kada je u blizini ukrajinskog vojnog transportnog aviona na aerodromu u Lajpcigu otkrivena bespilotna letelica napunjena eksplozivom. Zahvaljujući tehničkoj grešci, detonator na napravi nije aktiviran, čime su izbegnute žrtve i materijalna šteta.

Detalji napada dronovima u Lajpcigu

Prema dostupnim informacijama, tokom dalje istrage zabeleženi su dodatni incidenti koji ukazuju na koordinisanu akciju. Sumnja se da se drugi dron u vazdušnom prostoru aerodroma u Lajpcigu sudario sa teretnim avionom kompanije DHL, dok je treći dron, takođe opremljen eksplozivom, lociran nešto kasnije. Ovi događaji izazvali su zabrinutost među nadležnim organima i javnošću zbog mogućnosti ozbiljnih posledica po bezbednost putnika i avio-saobraćaja.

Reakcija nemačkih vlasti i najavljene mere

Fridrih Merc je saopštio da odgovorni za napad dronovima u Lajpcigu neće ostati anonimni niti nekažnjeni, ako se dokaže njihova umešanost. Iako nije precizirao koje će tačno diplomatske, pravne ili bezbednosne mere biti preduzete, kancelar je naglasio odlučnost Vlade da javno imenuje i sankcioniše organizatore ovih napada. „Nemačka će javno imenovati i kazniti odgovorne, ukoliko istraga potvrdi njihovu krivicu“, izjavio je on u obraćanju javnosti.

Istraga i dalji koraci

Nadležne nemačke bezbednosne službe i dalje intenzivno istražuju poreklo bespilotnih letelica i strukture koje stoje iza napada dronovima u Lajpcigu. Fokus istrage je na identifikaciji nalogodavaca i prikupljanju materijalnih dokaza koji bi omogućili njihovo procesuiranje i sankcionisanje. Takođe, analiziraju se svi dostupni snimci i komunikacije iz perioda kada su incidenti zabeleženi, kako bi se utvrdila eventualna povezanost između pojedinačnih slučajeva.

Osim toga, nemačke vlasti razmatraju mogućnost uvođenja dodatnih bezbednosnih protokola na aerodromima širom zemlje, sa ciljem sprečavanja sličnih incidenata u budućnosti. Istraga je u toku i javnost će biti obaveštena o svim novim saznanjima, kako je najavljeno u zvaničnom saopštenju.

Pročitaj još

Svet

Američka vojska napala sumnjiv brod krijumčara droge u Karibima, četiri osobe poginule

Napad je deo kampanje protiv narko-terorizma koju sprovodi administracija predsednika Trumpa.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američka vojska napala sumnjiv brod krijumčara droge u Karibima, četiri osobe poginule – napad na brod u Karibima

Napad je deo kampanje protiv narko-terorizma koju sprovodi administracija predsednika Trumpa.

U utorak, američka vojska izvela je napad na brod za koji se sumnja da se koristi za krijumčarenje droge u Karipskom moru, pri čemu su poginule četiri osobe. Ovo je najnoviji u nizu napada koji se odvijaju u okviru kampanje protiv onih koje administracija naziva ‘narko-teroristima’, koja traje već skoro godinu dana.

Detalji napada

Prema izjavama U.S. Southern Command, ciljani su krijumčari droge koji koriste poznate rute za svoje nelegalne aktivnosti. Iako nije pružen dokaz da je brod prenosio drogu, objavljeno je da ‘potvrđena obaveštajna saznanja otkrivaju aktivno učešće plovila u narko-trafikingu’. Napad je usledio samo dva dana nakon slične akcije u istočnom Pacifiku, gde su dve osobe optužene za krijumčarenje droge takođe izgubile živote.

Širi kontekst i međunarodna saradnja

Administracija predsednika Trumpa nastoji da proširi svoju ofanzivu na kopno kroz sporazume sa savezničkim državama Latinske Amerike. Ministar odbrane Pete Hegseth je tokom posete Panami ovog meseca naveo da su Kolumbija, Gvatemala i Honduras pristali da omoguće SAD da izvode zajedničke vojne operacije na svojim teritorijama protiv kriminalnih grupa, iako je Gvatemala demantovala postizanje takvog sporazuma.

Pročitaj još

U Trendu