Connect with us

Svet

Senat SAD produžio važenje FISA zakona do 30. aprila nakon odluke Predstavničkog doma

Američki Kongres potvrdio kratkoročno produženje zakona o nadzoru, dodatno vreme za dogovor o dugoročnom rešenju

Published

on

pexels-photo-32177182

Američki Kongres potvrdio kratkoročno produženje zakona o nadzoru, dodatno vreme za dogovor o dugoročnom rešenju

Senat Sjedinjenih Američkih Država usvojio je 17. aprila 2026. godine kratkoročno produženje važenja dela Zakona o nadzoru stranih obaveštajnih aktivnosti (FISA), nekoliko sati nakon što je istu meru izglasao i Predstavnički dom. Odlukom Senata omogućeno je da odeljak 702 ovog zakona ostane na snazi do 30. aprila, čime je postojeći rok produžen za deset dana. Zakon je prvobitno trebalo da istekne 20. aprila.

Prema izveštajima sa lica mesta, cilj produženja je da zakonodavcima obezbedi dodatno vreme za postizanje dogovora oko dugoročnog rešenja o budućnosti ovog zakona. Administracija bivšeg predsednika Donalda Trampa zalaže se za osamnaestomesečno produženje bez izmena, dok među članovima Kongresa postoje različita mišljenja o daljim koracima.

Odeljak 702 FISA omogućava američkim obaveštajnim agencijama prikupljanje informacija o stranim subjektima bez naloga suda, čak i kada komunikacija uključuje američke državljane koji ostvaruju kontakt sa nadziranim strancima. Zakon je predmet rasprava zbog zabrinutosti u vezi sa privatnošću i zaštitom prava građana. Kritičari iz obe političke partije navode da postoje rizici da federalne vlasti dobiju pristup komunikacijama američkih građana bez prethodnog sudskog nadzora.

Zvaničnici američkog Kongresa izrazili su nadu da će dodatnih deset dana biti dovoljno za pronalaženje kompromisnog rešenja koje bi dugoročno uredilo pitanje nadzora i zaštite prava građana. Predlozi o kojima se raspravlja, prema izveštajima, uključuju mogućnost uvođenja dodatnih ograničenja i kontrole pristupa prikupljenim podacima.

U trenutku usvajanja kratkoročnog produženja, nije postignut konsenzus o trajnom rešenju. Razmatranja uključuju balansiranje između potrebe za nacionalnom bezbednošću i očuvanja građanskih sloboda, što je izazvalo podeljena mišljenja u zakonodavnom telu.

Predstavnici obe strane najavili su nastavak dijaloga u predstojećim danima, uz napomenu da će javnost biti blagovremeno obaveštavana o svim novim odlukama. Očekuje se da će dalji razvoj situacije zavisiti od mogućnosti postizanja kompromisa između različitih političkih stavova u Kongresu.

Ova tema ostaje u fokusu javnosti i zakonodavaca, a dalji razgovori i eventualne izmene zakona očekuju se pre isteka produženog roka 30. aprila.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Cene nafte pale posle izjave Irana o otvorenom moreuzu Hormuz

Iranski ministar spoljnih poslova saopštio da je prolaz kroz Hormuz otvoren, što je uticalo na pad cena na svetskim tržištima

Published

on

By

Iranski ministar spoljnih poslova saopštio da je prolaz kroz Hormuz otvoren, što je uticalo na pad cena na svetskim tržištima

Cene nafte zabeležile su značajan pad u petak, nakon što je Iran saopštio da je Moreuz Hormuz „potpuno otvoren“ za komercijalni saobraćaj. Izjava iranskog ministra spoljnih poslova usledila je tokom aktuelnog prekida vatre između Izraela i Libana, što je, prema navodima izvora sa terena, umanjilo zabrinutost oko blokade jednog od najvažnijih svetskih naftnih puteva.

Prema podacima sa tržišta, američki referentni WTI pao je za 10,33 dolara, odnosno 10,91%, na 84,36 dolara po barelu. Brent, međunarodni standard, zabeležio je pad od 8,89 dolara ili 8,94%, i iznosio je 90,05 dolara po barelu. Ove promene došle su nakon što su cene nafte prethodno dostizale gotovo 120 dolara po barelu u periodu pojačanih napetosti na Bliskom istoku.

Pad cena nafte reflektovao se i na tržište goriva u Sjedinjenim Američkim Državama, gde su prema podacima udruženja vozača prosečne cene benzina pale na 4,08 dolara po galonu za običan benzin, što je manje u odnosu na 4,17 dolara koliko je iznosila najviša cena tokom godine. Cena goriva, prema istim izvorima, usko je povezana sa cenom sirove nafte, koja čini više od polovine ukupne cene po galonu.

Zvaničnici navode da je Moreuz Hormuz od izuzetnog strateškog značaja, jer kroz taj prolaz prolazi oko petine svetskih isporuka nafte. Tokom prethodnih nedelja, zbog sukoba na Bliskom istoku, došlo je do usporavanja saobraćaja u ovom području, što je direktno uticalo na rast cena sirove nafte na globalnom tržištu.

Iranski ministar spoljnih poslova, Sajed Abas Aragči, izjavio je na društvenoj mreži da je, u skladu sa aktuelnim prekidom vatre u Libanu, prolaz za sve komercijalne brodove kroz Moreuz Hormuz otvoren i bezbedan. Ova izjava je, prema izveštajima međunarodnih medija, rezultirala brzim padom cena nafte na svetskim berzama.

Prema dostupnim podacima, na dan 17. aprila 2026. godine, prosečna cena benzina u Sjedinjenim Državama bila je 4,08 dolara po galonu, što je za 0,02 dolara manje nego prethodnog dana, ali i dalje više u odnosu na isti period prošle godine. Cena dizela iznosila je 5,59 dolara po galonu.

Prethodni rast cena nafte i goriva bio je uslovljen izbijanjem sukoba na Bliskom istoku krajem februara, kada je došlo do poremećaja u transportu sirove nafte kroz Hormuz. Današnji pad cena tumači se kao rezultat smanjenog rizika za međunarodni naftni saobraćaj nakon potvrde iranskih vlasti o stabilnosti prolaza.

Nezavisne organizacije nisu iznele dodatne procene ili upozorenja povodom novih okolnosti u regionu, dok međunarodne berze i dalje prate razvoj situacije u vezi sa transportom energenata kroz Hormuz.

Pročitaj još

Svet

Bela kuća prati navode o etičkim pitanjima u Juti dok republikanci reaguju na gubitak distrikta

Zvaničnici prate situaciju u vezi sa navodnim etičkim pitanjima u procesu redistrictinga u Juti, dok je sudska odluka promenila političku ravnotežu, potvrđuju izvori

Published

on

By

Zvaničnici prate situaciju u vezi sa navodnim etičkim pitanjima u procesu redistrictinga u Juti, dok je sudska odluka promenila političku ravnotežu, potvrđuju izvori

Zvaničnici Bele kuće pažljivo prate navode o mogućem etičkom pitanju u saveznoj državi Juta, gde se fokus usmerava na odnos između dvoje ključnih aktera u aktuelnom procesu redistrictinga, saopštili su izvori. Ovaj razvoj dolazi u trenutku kada se politička borba oko sudski naloženih promena kongresnih distrikata intenzivirala, što je rezultiralo promenom političke ravnoteže u korist demokrata.

Prema dostupnim informacijama, zakonodavci u državnoj skupštini Jute postavljaju pitanja o odnosu između sudije Vrhovnog suda Jute Dijane Hagen i Dejvida Rejmana, glavnog pravnog savetnika Lige birača žena Jute. Rejman je bio jedan od advokata koji su osporavali legalnost predloga republikanaca za novu mapu kongresnih distrikata.

Sudija Hagen je autorka mišljenja iz 2024. godine kojim je utvrđeno da su republički članovi zakonodavstva prekršili pravila izmenom Propozicije 4, mere koja zabranjuje izborno manipulisanje granicama (gerrymandering). Ova odluka doneta je jednoglasno i dovela je do toga da tradicionalno republikanski većinski distrikt postane povoljniji za demokrate.

U državnom zakonodavnom telu, poslanici su pokrenuli dodatna pitanja o mogućim sukobima interesa i etičkim aspektima navedenog odnosa, ali do sada nisu donete nove odluke ili zaključci. Predstavnici republikanaca izražavaju zabrinutost zbog gubitka kontrole nad distriktom, dok izvor iz Bele kuće navodi da administracija prati situaciju i podržava potpuno razjašnjenje svih etičkih pitanja.

Ovo je deo šireg procesa političkih promena i sudskih sporova povodom redistrictinga u Juti, koji traju više meseci. Tokom ovog procesa, sudovi su razmatrali tvrdnje o nezakonitom uticaju na političku ravnotežu kroz promene granica distrikta. Do trenutka izveštavanja nije doneta nova sudska odluka povodom navoda o etičkim pitanjima, a sve strane pozivaju na transparentnost i poštovanje pravnih procedura.

Prema izvorima, očekuje se da će rasprava o ovom slučaju imati uticaj na dalje političke odnose u državi i potencijalno uticati na sastav Predstavničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država.

Pročitaj još

Svet

Visoki američki zvaničnici mogli bi uskoro ponovo posetiti Pakistan radi razgovora o Iranu

Prema izvorima iz diplomatskih krugova, postoji mogućnost nastavka američko-pakistanskih konsultacija o iranskoj krizi u narednim danima

Published

on

By

Prema izvorima iz diplomatskih krugova, postoji mogućnost nastavka američko-pakistanskih konsultacija o iranskoj krizi u narednim danima

Prema navodima iz diplomatskih izvora, visoki američki zvaničnici mogli bi se vratiti u Pakistan u bliskoj budućnosti kako bi nastavili razgovore vezane za situaciju oko Irana. Informacije ukazuju na to da su u toku pripreme za moguće susrete, ali zvanične potvrde ili detalja o tačnom datumu još nema.

Razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Pakistana deo su šireg diplomatskog napora za rešavanje tenzija u vezi sa Iranom. Prethodne konsultacije održane su sa ciljem razmene stavova i informacija o razvoju krize, kao i procene mogućih posledica za region.

Izvori bliski pregovorima navode da je tema sastanaka vezana za bezbednosnu situaciju na Bliskom istoku, pri čemu se posebno razmatra uticaj iranskih aktivnosti i odgovori međunarodne zajednice. Iako detalji nisu javno saopšteni, pretpostavlja se da će u fokusu biti mogućnosti za smanjenje napetosti i sprečavanje eskalacije.

Američki i pakistanski zvaničnici do sada nisu davali zvanične izjave u vezi sa predstojećim susretima. Raniji diplomatski kontakti između dve zemlje obuhvatali su konsultacije o regionalnoj bezbednosti, kao i razmenu informacija o situaciji u Iranu i njegovom okruženju.

Iran je poslednjih meseci predmet međunarodne pažnje zbog regionalnih napetosti i odnosa sa zapadnim državama. Pakistan, kao susedna zemlja, ima značajnu ulogu u razgovorima o stabilnosti u regionu, a američka diplomatija redovno konsultuje vlasti u Islamabadu u vezi sa pitanjima koja se odnose na bezbednost i regionalnu saradnju.

Ukoliko dođe do novih razgovora, to bi moglo predstavljati nastavak napora da se kroz dijalog pronađu rešenja za otvorena pitanja i spreči dalje pogoršanje situacije. Međunarodni posmatrači ocenjuju da konsultacije između Sjedinjenih Država i Pakistana imaju važnost za širu bezbednosnu dinamiku na Bliskom istoku.

Za sada nije poznato da li će sastanci biti otvoreni za javnost niti koji zvaničnici bi mogli učestvovati. Kako se situacija razvija, očekuje se više informacija iz zvaničnih izvora u narednim danima.

Pročitaj još

U Trendu