Connect with us

Svet

PRESS.RS ISTRAŽUJE! SVET NA IVICI SEIZMIČKE KATASTROFE: Da li se istorijski pakao sa desetinama hiljada mrtvih ponavlja u ruševinama Venecuele?

Published

on

Foto izvor: Tanjug AP/Pedro Mattey

Svet svedoči nezapamćenoj tragediji u Južnoj Americi nakon što je Venecuelu pogodio stravičan „seizmički dublet“ – dva razorna i uzastopna zemljotresa jačine 7,2 i 7,5 stepeni po Rihterovoj skali.

Zvanični podaci humanitarnih organizacija i lokalnih vlasti već sada potvrđuju više od 2.590 smrtnih slučajeva, dok se pod ruševinama u Karakasu i La Gvairiji i dalje traga za više od 50.000 nestalih ljudi. Patolozi i spasioci na terenu upozoravaju da bi konačni bilans žrtava mogao biti višestruko veći, što ovu prirodnu katastrofu svrstava među najteže u modernoj istoriji.

Ova humanitarna kriza surovo nas podseća na činjenicu da ljudska civilizacija, uprkos svim tehnološkim dostignućima, ostaje potpuno nemoćna pred unutrašnjim silama planete. Pogled na istorijske podatke otkriva zastrašujuće razmere seizmičkih katastrofa koje su kroz vekove menjale izgled mapa i odnosile stotine hiljada života u trenu.

Foto Izvor: Tanjug AP/Pedro Mattey

Kina kao poprište najsmrtonosnijih zemljotresa u istoriji

Kada se analiziraju najcrnji rekordi, istorija ne pamti veću tragediju od one koja se dogodila 1556. godine u kineskoj provinciji Šansi (Shanxi). Ovaj potres zvanično se smatra najsmrtonosnijim zemljotresom u pisanoj istoriji čovečanstva, sa procenjenih 830.000 žrtava. Glavni razlog za ovako katastrofalan bilans bio je način života tadašnjeg stanovništva, koje je masovno živelo u veštačkim pećinama (loes). Kada se tlo pokrenulo, ove pećine su se urušile u sekundi, pretvorivši se u masovne grobnice za čitave gradove i sela.

Kina je, nažalost, zabeležila najteži bilans i u novijoj istoriji. Grad Tangšan je 1976. godine pogodio zemljotres koji je, prema zvaničnim državnim podacima, odneo preko 240.000 ljudskih života. Ipak, nezavisne procene međunarodnih organizacija govore o jezivoj brojki koja premašuje 655.000 stradalih. Sličan scenario katastrofalnog uništenja infrastrukture i opšteg društvenog kolapsa viđen je i u Haitiju 2010. godine, kada je potres odneo više od 220.000 života i trajno osakatio ekonomiju te karipske države.

Foto Izvor: Tanjug AP/Pedro Mattey

Fenomen „seizmičkog dubleta“ i lekcije za budućnost

Ono što aktuelnu tragediju u Venecueli čini specifičnom i izuzetno opasnom jeste pojava koju seizmolozi nazivaju „seizmički dublet“. U razmaku od svega 39 sekundi, severni i centralni deo zemlje pretrpeli su dva ekstremno jaka udara na malim dubinama (između 10 i 20 kilometara). Upravo ta plitka žarišta oslobodila su energiju koja je zbrisala stambene četvrti i infrastrukturu građenu bez adekvatnih seizmičkih standarda.

Istorijske katastrofe iz Šansija, Tangšana i Haitija, kao i današnje ruševine Karakasa, dele zajednički imenitelj: uvek strada najranjiviji sloj društva koji naseljava objekte neotporne na potrese. Venecuelanska tragedija je još jedna opomena čovečanstvu da se priroda ne može pobediti, već se njene ćudi moraju anticipirati kroz strogu gradnju i stalnu spremnost sistema za reagovanje u vanrednim situacijama. Dok vreme za preživele pod ruševinama u Venecueli neumitno ističe, svet po ko zna koji put ispisuje hronologiju nemoći pred silama koje vrebaju duboko ispod naših nogu.

Svet

Zemljotres u Venecueli usmrtio gotovo sve zvaničnike savezne države La Gvaira

Privremena predsednica Venecuele saopštila posledice, istraga u toku, oštećeno više od 180 zgrada

Published

on

By

Privremena predsednica Venecuele saopštila posledice, istraga u toku, oštećeno više od 180 zgrada

Dvostruki zemljotres pogodio je saveznu državu La Gvaira u Venecueli 24.06., pri čemu je, prema rečima privremene predsednice Delsi Rodrigez, poginula većina zvaničnika tog regiona. Prema zvaničnim podacima, širom zemlje srušeno je ukupno 189 zgrada, dok je oko 800 objekata potpuno uništeno.

Rodrigez je na konferenciji za novinare navela da su posledice zemljotresa najteže u La Gvaiari, ali je značajna materijalna šteta zabeležena i u drugim delovima zemlje, uključujući gradove Čakao, Karakas i Tukakas. Uništeni objekti obuhvataju i stambene i javne zgrade.

“Istraga o uzrocima i posledicama zemljotresa je u toku, a spasilačke službe nastavljaju potragu za preživelima i procenu bezbednosti preostalih objekata”, izjavila je Delsi Rodrigez.

Prema zvaničnoj izjavi, prioritet je pružanje pomoći preživelima i obezbeđivanje privremenog smeštaja za one koji su ostali bez domova. Nije preciziran tačan broj poginulih, ali je potvrđeno da je među stradalima veći deo zvaničnika iz La Gvaire.

Nadležne službe apelovale su na građane da prate zvanična uputstva i izbegavaju ugrožena područja dok se nastavlja procena štete.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD najavio moguću promenu nivoa podrške NATO savezu

Američki predsednik izjavio da trenutni nivo američke podrške NATO-u nije održiv, pred samit u Ankari

Published

on

By

Američki predsednik izjavio da trenutni nivo američke podrške NATO-u nije održiv, pred samit u Ankari

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država izjavio je 2. jula 2026. godine da smatra da je trenutna podrška SAD prema NATO savezu “neodrživa” i da odnos nije recipročan. Ova izjava dolazi nekoliko dana pre održavanja samita NATO-a, koji će okupiti predstavnike 32 države članice u Ankari, glavnom gradu Turske.

Američki predsednik je putem zvanične objave na društvenim mrežama naveo da je, prema njegovom mišljenju, odnos između Vašingtona i NATO-a “jednostran” i da evropske članice treba da preuzmu veću odgovornost za sopstvenu bezbednost. On je ukazao na razliku u iznosima koji se izdvajaju za odbranu, ističući da Sjedinjene Države ulažu više sredstava u poređenju sa ostalim članicama alijanse.

U svojoj poruci predsednik je prikazao i grafikon sa iznosima izdvajanja za odbranu, uz napomenu da je američko finansiranje „znatno veće u odnosu na druge države članice“. On je takođe podsetio da su lideri NATO-a prošle godine postigli dogovor da povećaju izdvajanja za odbranu na pet procenata bruto domaćeg proizvoda do 2035. godine.

Predsednik je kritikovao određene evropske saveznike zbog reakcije na rat u Iranu, navodeći da su neke države ograničile upotrebu vojnih baza za američke snage bez prethodnih konsultacija. On je takođe najavio mogućnost da će pokušati da povuče Sjedinjene Države iz NATO-a, ali je istakao da bi za takvu odluku bila potrebna saglasnost Kongresa.

Ove izjave dolaze u trenutku kada Vašington postepeno smanjuje deo svojih obaveza u okviru NATO-a, a predsednik SAD ponavlja apel da Evropa preuzme vodeću ulogu u bezbednosnim pitanjima kontinenta.

Naredni samit NATO-a u Ankari biće održan u utorak i sredu i okupiće sve članice saveza. NATO je osnovan 1949. godine i tokom decenija se razvijao u ključni odbrambeni savez, a uloga Sjedinjenih Država u savezu ostaje tema rasprava među članicama.

Pročitaj još

Svet

Vladimir Putin čestitao Aleksandru Lukašenku Dan nezavisnosti Belorusije

Predsednik Rusije poručio da će Moskva i Minsk nastaviti saradnju i zajednički prevazilaziti izazove

Published

on

By

Predsednik Rusije poručio da će Moskva i Minsk nastaviti saradnju i zajednički prevazilaziti izazove

Predsednik Rusije Vladimir Putin uputio je čestitku predsedniku Belorusije Aleksandru Lukašenku povodom Dana nezavisnosti Belorusije, naglasivši važnost zajedničkog delovanja dve države u suočavanju sa aktuelnim izazovima. U poruci je istakao da će Rusija i Belorusija, nastavljajući da jačaju međusobne veze i institucije Savezne države, moći da prevaziđu sve spoljne pretnje i odbrane svoje legitimne interese na međunarodnoj sceni.

Putin je u telegramu naglasio da Moskva i Minsk produktivno sarađuju na svim poljima i koordiniraju napore kako bi odgovorili na izazove iz okruženja. “Rusija i Belorusija produktivno sarađuju na svim poljima i koordinišu svoje napore u suprotstavljanju spoljnim pretnjama i izazovima. Jačajući partnerstvo uspećemo da savladamo sve izazove i odbranimo legitimne interese na međunarodnoj sceni”, naveo je ruski predsednik.

U obraćanju je podsetio da Dan nezavisnosti Belorusije ima poseban značaj za oba naroda, jer je vezan za oslobođenje Minska 1944. godine od nemačko-fašističkih snaga, što je bio jedan od ključnih događaja zajedničke istorije.

Zvaničnici ističu da će se saradnja nastaviti u okviru Savezne države, sa ciljem daljeg jačanja odnosa i očuvanja stabilnosti. “Ovaj praznik od velikog je značaja ne samo za Beloruse, već i za Ruse jer je povezan sa slavnim događajem iz zajedničke istorije”, navodi se u zvaničnoj poruci.

Pročitaj još

U Trendu