Connect with us

Svet

Predsednik SAD najavio moguću promenu nivoa podrške NATO savezu

Američki predsednik izjavio da trenutni nivo američke podrške NATO-u nije održiv, pred samit u Ankari

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Nuno Magalhães

Američki predsednik izjavio da trenutni nivo američke podrške NATO-u nije održiv, pred samit u Ankari

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država izjavio je 2. jula 2026. godine da smatra da je trenutna podrška SAD prema NATO savezu “neodrživa” i da odnos nije recipročan. Ova izjava dolazi nekoliko dana pre održavanja samita NATO-a, koji će okupiti predstavnike 32 države članice u Ankari, glavnom gradu Turske.

Američki predsednik je putem zvanične objave na društvenim mrežama naveo da je, prema njegovom mišljenju, odnos između Vašingtona i NATO-a “jednostran” i da evropske članice treba da preuzmu veću odgovornost za sopstvenu bezbednost. On je ukazao na razliku u iznosima koji se izdvajaju za odbranu, ističući da Sjedinjene Države ulažu više sredstava u poređenju sa ostalim članicama alijanse.

U svojoj poruci predsednik je prikazao i grafikon sa iznosima izdvajanja za odbranu, uz napomenu da je američko finansiranje „znatno veće u odnosu na druge države članice“. On je takođe podsetio da su lideri NATO-a prošle godine postigli dogovor da povećaju izdvajanja za odbranu na pet procenata bruto domaćeg proizvoda do 2035. godine.

Predsednik je kritikovao određene evropske saveznike zbog reakcije na rat u Iranu, navodeći da su neke države ograničile upotrebu vojnih baza za američke snage bez prethodnih konsultacija. On je takođe najavio mogućnost da će pokušati da povuče Sjedinjene Države iz NATO-a, ali je istakao da bi za takvu odluku bila potrebna saglasnost Kongresa.

Ove izjave dolaze u trenutku kada Vašington postepeno smanjuje deo svojih obaveza u okviru NATO-a, a predsednik SAD ponavlja apel da Evropa preuzme vodeću ulogu u bezbednosnim pitanjima kontinenta.

Naredni samit NATO-a u Ankari biće održan u utorak i sredu i okupiće sve članice saveza. NATO je osnovan 1949. godine i tokom decenija se razvijao u ključni odbrambeni savez, a uloga Sjedinjenih Država u savezu ostaje tema rasprava među članicama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Retka kopija Deklaracije nezavisnosti pronađena u britanskom nacionalnom arhivu

Britanski Nacionalni arhiv potvrdio otkriće, dokument datira iz 1776. godine i nalazi se van Sjedinjenih Američkih Država

Published

on

By

Britanski Nacionalni arhiv potvrdio otkriće, dokument datira iz 1776. godine i nalazi se van Sjedinjenih Američkih Država

Retka kopija Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država iz 1776. godine pronađena je u Nacionalnom arhivu Ujedinjenog Kraljevstva, saopštili su zvaničnici arhiva. Dokument, poznat kao “Exeter Declaration”, pronašao je volonter tokom katalogizacije arhivskog materijala u Londonu.

Prema informacijama iz Nacionalnog arhiva, ovo je jedna od 11 poznatih kopija tog izdanja koje su preživele do danas, a veruje se da je jedina koja se nalazi van teritorije Sjedinjenih Država. Kopija je originalno odštampana u Exeteru, savezna država Nju Hempšir, 1776. godine, sa ciljem širenja vesti o proglašenju nezavisnosti. Ovakvi dokumenti su često transportovani brodovima tokom američke borbe za nezavisnost.

Zvaničnici arhiva navode da je pronađena kopija zaplenjena od strane britanske Kraljevske mornarice 24. decembra 1776. godine. Prema istom izvoru, brod pod imenom Dalton, na kojem je nađena Deklaracija, bio je zaustavljen nakon sedmočasovne potere kod obale Portugala, a dokument je među papirima koji su prebačeni u Britaniju i potom smešteni u arhivu pod oznakom “još jedan papir”.

Generalni direktor Nacionalnog arhiva Saul Nassé izjavio je da je reč o izuzetno retkom i značajnom otkriću. “Ovo je izuzetno retka preživela kopija Deklaracije nezavisnosti, pronađena ne u Americi, već ovde u Ujedinjenom Kraljevstvu”, naveo je Nassé.

Volonter koji je pronašao dokument, Majkl Skari, rekao je da je tokom rada na katalogizaciji kutije sa prepiskom naišao na dokument i odmah obavestio nadređene. “Pozvao sam šefa i rekao da mislim da ovo treba da pogleda”, izjavio je Skari, prenose izvori iz arhiva.

Pored Deklaracije, među zaplenjenim dokumentima sa broda Dalton nalazila su se i druga akta, uključujući privatersku dozvolu i štampana uputstva iz Kontinentalnog kongresa. Nakon gotovo 250 godina, otkriće ove kopije pruža dodatni uvid u istorijske tokove i cirkulaciju važnih dokumenata tokom američke borbe za nezavisnost.

Nacionalni arhiv nije naveo planove vezane za izlaganje ili digitalizaciju dokumenta, ali ističe istorijski značaj pronalaska, s obzirom da je reč o jedinom poznatom primerku izvan Sjedinjenih Država.

Pročitaj još

Svet

Turska podnela zahtev za priključenje SEPA sistemu radi olakšanja finansijskih transakcija

Ministar finansija Mehmet Šimšek najavio ekonomske reforme tokom sastanka sa predstavnicima Evropske unije

Published

on

By

Ministar finansija Mehmet Šimšek najavio ekonomske reforme tokom sastanka sa predstavnicima Evropske unije

Turska je zvanično podnela zahtev za pridruživanje Jedinstvenom platnom području u evrima (SEPA), saopštio je ministar finansija Mehmet Šimšek tokom ekonomskog dijaloga sa Evropskom unijom održanog u palati Dolmabahče. Ova inicijativa deo je šireg paketa ekonomskih reformi kojima Turska nastoji da poboljša integraciju sa evropskim finansijskim sistemima.

Prema rečima Šimšeka, Turska je Evropskom platnom savetu uputila pismo o nameri pristupa SEPA sistemu, što omogućava standardizovana i efikasna plaćanja u evrima između država članica i povezanih zemalja. On je istakao da bi priključenje SEPA sistemu smanjilo troškove međunarodnih transakcija za građane i kompanije u Turskoj, jer bi slanje evra inostranstvo postalo znatno jeftinije ili čak besplatno, za razliku od trenutnih visokih provizija.

Pored finansijske integracije, Šimšek je najavio i promene u zakonodavstvu javnih nabavki, koje bi omogućile kompanijama iz Evropske unije učešće na turskim javnim tenderima, uz uslov reciprociteta, odnosno jednakog pristupa turskim kompanijama na tržištima EU zemalja.

Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis ocenio je da postoji značajan potencijal za jaču ekonomsku saradnju između EU i Turske, naročito u oblastima trgovine, infrastrukture i logistike. On je posebno izdvojio infrastrukturne projekte, poput železničkih koridora u Istanbulu, kao ključne za razvoj regionalne povezanosti i trgovinskih tokova u širem području Crnog mora i Južnog Kavkaza.

“Priključenje SEPA sistemu bi donelo konkretne koristi privredi i građanima kroz niže troškove i veću bezbednost transakcija”, izjavio je Šimšek na konferenciji za medije. Dombrovskis je dodao kako je jačanje ekonomske saradnje posebno važno u trenutnom globalnom okruženju, koje je sve fragmentiranije.

Pročitaj još

Svet

Majka i partner uhapšeni zbog napada na četvoromesečnu bebu u Dumitreštiju

Tužilaštvo pokrenulo istragu, dete u bezbednom okruženju pod nadzorom socijalne zaštite

Published

on

By

Tužilaštvo pokrenulo istragu, dete u bezbednom okruženju pod nadzorom socijalne zaštite

Četvoromesečna beba povređena je u porodičnoj kući u selu Lăstuni, opština Dumitrešti, okrug Vranča u Rumuniji, u noći između 23. i 24. juna, kada ju je, prema navodima tužilaštva, napala njena rođena majka. Prema zvaničnim informacijama, žena je dete udarala po licu i stiskala za vrat, dok je njen vanbračni partner prisustvovao događaju, ali nije reagovao.

Dete je nakon incidenta pregledano u Urgentnom centru okružne bolnice ‘Sveti Pantelimon’ u Fokšaniju. Lekari su utvrdili da nije potrebno bolničko zadržavanje, nakon čega je bebu preuzeo mobilni tim Direkcije za socijalnu zaštitu i zaštitu dece okruga Vranča. Dete je hitno smešteno kod profesionalnog hranitelja, gde trenutno dobija negu, nadzor i stručnu podršku u bezbednom okruženju.

“U trenutku kada se incident dogodio, Direkcija za socijalnu zaštitu i zaštitu dece okruga Vranča obaveštena je od strane policije iz opštine Dumitrešti. Putem Službe za hitne intervencije institucija je odmah preduzela sve zakonom propisane mere radi zaštite maloletnika. Trenutno dete dobija negu, nadzor, stručnu podršku i odgovarajuću zaštitu u bezbednom okruženju”, izjavio je portparol Direkcije, Danuc Štefan.

Vojno tužilaštvo nadležno za slučaj pokrenulo je krivični postupak protiv majke zbog pokušaja teškog ubistva u okviru porodičnog nasilja, dok je njen vanbračni partner osumnjičen za saučesništvo. Prema navodima tužilaštva, partner je bio prisutan tokom napada i nije preduzeo ništa da spreči nasilje. Oboje su uhapšeni i određen im je pritvor u trajanju od 30 dana, a sudija je izdao i meru zaštite.

Kako je saopšteno, očinstvo nad detetom nije priznato. Istraga je u toku, a svi dalji koraci preduzimaju se u skladu sa zakonom radi zaštite deteta.

Pročitaj još

U Trendu