Connect with us

Svet

Novi slučajevi ebole u provinciji Ituri, potvrđene žrtve prema afričkom CDC

Afrika CDC potvrdila epidemiju ebole u Kongu, registrovano više desetina smrtnih slučajeva i stotine sumnjivih obolelih

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Helena jankovičová kováčová

Afrika CDC potvrdila epidemiju ebole u Kongu, registrovano više desetina smrtnih slučajeva i stotine sumnjivih obolelih

Javnozdravstvene vlasti Afrike, tačnije Afrika CDC, saopštile su 15. maja 2026. godine da je u udaljenoj provinciji Ituri u Demokratskoj Republici Kongo potvrđen novi talas epidemije ebole. Prema podacima te organizacije, do sada je zabeleženo 246 sumnjivih slučajeva, dok je potvrđeno 65 smrtnih ishoda, uglavnom u zdravstvenim zonama Mongwalu i Rwampara.

U zvaničnom izveštaju navedeno je da je četiri smrtna slučaja registrovano kod laboratorijski potvrđenih pacijenata, dok se dodatni sumnjivi slučajevi ispituju u gradu Bunia. Afrika CDC je najavila hitan sastanak sa predstavnicima Konga, Ugande, Južnog Sudana i drugih susednih država sa ciljem jačanja nadzora na granicama i unapređenja mera odgovora na širenje virusa.

Ebola je zarazna bolest koja se prenosi kontaktom sa telesnim tečnostima zaraženih osoba, kao što su krv, povraćaj ili sperma. Bolest je retka, ali često ima ozbiljne i fatalne posledice. Prethodni talas ebole u Kongu registrovan je pre otprilike pet meseci, kada je potvrđeno 43 smrtnih slučajeva.

Trenutni talas je sedamnaesti od 1976. godine, kada je ebola prvi put identifikovana u Kongu. Najveća epidemija u toj zemlji zabeležena je između 2018. i 2020. godine, kada je u istočnim regionima preminulo više od 1.000 ljudi.

Provincija Ituri nalazi se u teško pristupačnom delu Konga, udaljena više od 1.000 kilometara od glavnog grada Kinšase. Otežana putna infrastruktura i udaljenost predstavljaju dodatni izazov za odgovor zdravstvenih službi.

Pored zdravstvenih izazova, region Ituri i šire istočne oblasti Konga suočavaju se sa kontinuiranim nasiljem i prisustvom naoružanih grupa, uključujući M23 i organizacije povezane sa ISIS-om. Prema navodima međunarodnih organizacija, sukobi u ovom regionu dodatno komplikuju sprovođenje javnozdravstvenih intervencija i evakuaciju stanovništva iz pogođenih zona.

Kongo, kao druga po veličini država u Africi, često se suočava sa logističkim teškoćama u borbi protiv zaraznih bolesti, naročito u udaljenim i nestabilnim oblastima. Afrika CDC i partnerske organizacije uputile su apel za dodatnu podršku i koordinaciju regionalnih napora u cilju suzbijanja daljeg širenja ebole.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Kina izvela probno lansiranje balističke rakete iz podmornice u južnom Pacifiku

Kinesko Ministarstvo odbrane potvrdilo vežbu, regionalne zemlje izrazile zabrinutost zbog lansiranja unutar nuklearno-neaktivne zone

Published

on

By

Kinesko Ministarstvo odbrane potvrdilo vežbu, regionalne zemlje izrazile zabrinutost zbog lansiranja unutar nuklearno-neaktivne zone

Kineske oružane snage izvele su probno lansiranje dugometne balističke rakete sa nuklearne podmornice u južnom Pacifiku u ponedeljak, saopštila je zvanična novinska agencija te zemlje. Lansiranje je obavljeno u 12:01 čas, a raketa je nosila simuliranu bojevu glavu, navodi se u saopštenju koje je prenelo Ministarstvo odbrane Kine. Prethodno poslednje testiranje rakete u Pacifiku kineska vojska je sprovela pre dve godine, tada takođe koristeći simuliranu bojevu glavu.

Prema saopštenju, probno lansiranje je deo redovne godišnje obuke i realizovano je u skladu sa međunarodnim pravom i standardima, bez namere da se usmeri na bilo koju državu ili cilj. Zvaničnici su naveli da je aktivnost bila unapred planirana i nije predstavljala pretnju za zemlje u regionu.

Vlasti Australije, Novog Zelanda i Japana izrazile su zabrinutost povodom ovog događaja. Novozelandska vlada saopštila je da je o planiranom lansiranju obaveštena nekoliko sati unapred i istakla da je raketa ispaljena u zonu južnog Pacifika koja je proglašena za nuklearno-neaktivnu. Ova zona osnovana je 1986. godine na osnovu Ugovora iz Rarotonge, kojim je zabranjena upotreba i testiranje nuklearnog oružja na širem području regiona.

Kina je 1987. godine ratifikovala protokole tog ugovora i obavezala se da neće testirati nuklearno oružje niti pretnjama ugroziti države potpisnice koje imaju teritorije u toj zoni. “I pored naših dugogodišnjih zabrinutosti zbog ovakvih aktivnosti, Kina je sprovela test u vrlo kratkom roku nakon što nas je obavestila”, izjavio je ministar spoljnih poslova Novog Zelanda, Vinston Piters, u pisanom saopštenju.

Australija je takođe reagovala na lansiranje. Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje navelo je da ovu aktivnost smatra destabilizujućom za region. “Australija je jasno stavila do znanja Kini da ovakve aktivnosti posmatramo kao faktor destabilizacije regionalnog ambijenta”, izjavila je ministarka spoljnih poslova Australije, Peni Vong, tokom posete Fidžiju.

Lansiranje je izvedeno istog dana kada su Australija i Fidži potpisale novi međusobni odbrambeni sporazum, koji prema navodima zvaničnika ima za cilj jačanje saradnje i stabilnosti u Pacifičkom regionu.

Japanske vlasti su, prema izveštajima, takođe izrazile zabrinutost, navodeći potrebu za dodatnim konsultacijama i analizom uticaja ovakvih aktivnosti na regionalnu sigurnost.

Kontekstualno, Ugovor iz Rarotonge ustanovio je južni Pacifik kao zonu bez nuklearnog oružja i testiranja, a Kina je među državama koje su podržale ove protokole. Međutim, u saopštenju kineskog Ministarstva odbrane naglašeno je da lansiranje nije uključivalo upotrebu nuklearne bojeve glave i da je ispunilo sve međunarodne obaveze.

Nezavisni izvori nisu mogli da potvrde dodatne detalje u vezi sa tipom rakete ili dometom probnog lansiranja. Regionalne reakcije uglavnom su usmerene na poštovanje postojećih međunarodnih ugovora i očuvanje stabilnosti u južnom Pacifiku.

Pročitaj još

Svet

Avion sa deset putnika pao u Istočnu reku u Njujorku tokom pokušaja sletanja

Policija istražuje uzrok nesreće, svi putnici i članovi posade evakuisani nakon poziva u pomoć

Published

on

By

Policija istražuje uzrok nesreće, svi putnici i članovi posade evakuisani nakon poziva u pomoć

Hidroavion sa deset osoba, uključujući osam putnika i dva pilota, srušio se u nedelju oko podneva u Istočnu reku u Njujorku tokom pokušaja sletanja, potvrđeno je iz policijskih izvora. Letelica je pre incidenta prevozila porodicu koja se vraćala sa rođendanske proslave u Hemptonsu.

Prema dostupnim informacijama, među putnicima su bile i šesnaestogodišnja devojka i njena 75-godišnja baka, koje su prisustvovale rođendanu u Hemptonsu. Avion je poleteo nešto posle 10:38, a neposredno pre podneva piloti su uputili poziv u pomoć uz signal “Mejdej”. U blizini trajektnog pristaništa na Menhetnu, tokom pokušaja sletanja, došlo je do kvara na plovku letelice, nakon čega je avion pao u reku i počeo da tone.

Na snimcima iz kabine zabeleženi su momenti panike među putnicima, dok su piloti naredili putnicima da obuku prsluke za spasavanje. Svi putnici i članovi posade su evakuisani iz letelice i prebačeni na bezbedno mesto. Za sada nema informacija o ozbiljno povređenima.

Policija je potvrdila da je istraga o uzrocima nesreće u toku. “Istraga je u toku”, naveli su iz policije.

Prema rečima putnice, nakon udara letelice u vodu, članovi posade su brzo reagovali i izdali jasne instrukcije za evakuaciju. Na lice mesta brzo su stigle spasilačke ekipe koje su pomogle u izvlačenju putnika na sigurno. Dalje informacije o uzroku nesreće biće poznate nakon okončanja uviđaja.

Pročitaj još

Svet

Najmanje sedam poginulih u napadu na Kijev dan pre početka NATO samita

Lokalne vlasti u Kijevu saopštile su da je u raketnom i dronskom napadu stradalo najmanje sedam osoba, dok su spasilačke operacije još u toku

Published

on

By

Lokalne vlasti u Kijevu saopštile su da je u raketnom i dronskom napadu stradalo najmanje sedam osoba, dok su spasilačke operacije još u toku

Najmanje sedam osoba poginulo je u napadu na Kijev tokom noći između 5. i 6. jula 2026. godine, saopštile su lokalne vlasti. Prema rečima Timura Tkačenka, šefa vojne administracije grada, u napadu su upotrebljene rakete i dronovi, a eksplozije su odjekivale širom ukrajinske prestonice. Napad se dogodio svega jedan dan pre početka NATO samita u Turskoj.

Zvanične informacije navode da je još 24 osobe ranjeno. U četvrti Podilskij došlo je do delimičnog urušavanja stambene zgrade, dok je u Darnickom rejonu oštećeno više višespratnica. Prema navodima lokalnih zvaničnika, pojedini građani su ostali zatrpani ispod ruševina stambenih objekata, a spasilačke ekipe su na terenu i tragaju za preživelima.

„Ovo su stambene zgrade. Mesta gde ljudi spavaju i žive svoje svakodnevne živote“, izjavio je Tkačenko u objavi na društvenim mrežama. Tokom napada, veliki broj stanovnika Kijeva potražio je sklonište u stanicama metroa i podzemnim prolazima.

Napad je usledio nekoliko sati nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio na mogućnost novog napada velikih razmera na grad. On je naveo da su prethodnih dana zabeleženi intenzivni napadi, podsećajući da je u jednom od njih, pre nekoliko dana, poginula najmanje 31 osoba. Zelenski je takođe uputio apel zapadnim partnerima da obezbede dodatne sisteme protivvazdušne odbrane, posebno rakete tipa „Patriot“, tvrdeći da bi njihovo nedostatak mogao doprineti produženju sukoba.

Prethodni napad na Kijev naveden je kao najveći od početka sukoba, prema izjavama ukrajinskih zvaničnika. Tokom poslednjih meseci, grad je više puta bio meta raketnih i dronskih napada, u kojima su stradali civilni objekti i infrastruktura.

Za sada nije objavljen zvaničan komentar druge strane u vezi sa ovim događajem. Nezavisno nije moguće potvrditi sve navode iznesene od strane lokalnih vlasti. Spasilačke službe nastavljaju rad na terenu, dok su vlasti upozorile stanovništvo na mogućnost daljih napada.

Sukob između Rusije i Ukrajine traje više od četiri godine, a Kijev je više puta bio izložen napadima. NATO samit, koji počinje dan nakon ovog događaja, planiran je u Turskoj, gde se očekuje rasprava o daljoj podršci Ukrajini. Broj žrtava u dosadašnjem toku sukoba nastavlja da raste, dok se međunarodna zajednica poziva na uzdržanost i humanitarni pristup u rešavanju posledica oružanih dejstava.

Pročitaj još

U Trendu