Connect with us

Svet

Hronologija ključnih događaja u odnosima SAD i Irana tokom 2025. godine

Stručnjaci analiziraju tok pregovora, diplomatske inicijative i eskalaciju napetosti između Vašingtona i Teherana

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Stručnjaci analiziraju tok pregovora, diplomatske inicijative i eskalaciju napetosti između Vašingtona i Teherana

Tokom 2025. godine, odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Irana obeleženi su nizom važnih događaja i promena u pristupu, što je uticalo na bezbednosnu i političku situaciju u regionu. Hronologija ovih događaja pruža uvid u uzroke i posledice koji oblikuju trenutne tenzije.

Nakon što je Donald Tramp 20. januara 2025. godine preuzeo predsedničku funkciju, njegova administracija obnovila je politiku “maksimalnog pritiska” s ciljem da primora Iran na novi nuklearni sporazum i ograniči njegov regionalni uticaj. Tramp je naglasio da neće tolerisati razvoj nuklearnog oružja u Iranu i istakao da su moguće sve opcije, uključujući vojnu akciju, ukoliko diplomatija ne bude uspešna.

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, 7. februara 2025. godine, ocenio je predložene pregovore sa Sjedinjenim Državama kao “neinteligentne, nemudre i nečasne”. Sledećeg meseca, savetnik vrhovnog vođe, Ali Larijani, izjavio je da će Iran biti prinuđen da razvija nuklearno naoružanje u slučaju napada od strane SAD ili Izraela. Predsednik Tramp je 7. marta 2025. godine poslao pismo Hamneiju sa predlogom za novi nuklearni sporazum, na šta je iranski vrhovni vođa odgovorio da pojedine vlade pregovaraju kako bi nametnule svoja očekivanja.

Situacija je dodatno eskalirala 15. marta 2025. godine, kada su Sjedinjene Države pokrenule intenzivne vazdušne napade na Hute u Jemenu, članove takozvane “Osovine otpora” povezane sa Iranom. U aprilu iste godine, direktor Organizacije za atomsku energiju Irana, Mohammad Eslami, najavio je planove za izgradnju dodatnih nuklearnih elektrana, dok je Iran predložio korake za deeskalaciju, uključujući ograničavanje aktivnosti određenih savezničkih grupa.

Početkom aprila 2025. godine najavljeni su direktni pregovori između SAD i Irana u Omanu, ali je Teheran potvrdio da će razgovori biti indirektni. Prva runda održana je 12. aprila, uz posredovanje omanskog ministra spoljnih poslova, dok je druga runda 19. aprila organizovana u Italiji, gde su delegacije imale i kratki direktni susret. Treća runda pregovora održana je 26. aprila, zajedno sa razgovorima na ekspertskom nivou. U isto vreme, Francuska je upozorila na mogućnost pokretanja “snapback” mehanizma za vraćanje sankcija Iranu ukoliko ne dođe do sporazuma.

U maju 2025. godine, istraživanje javnog mnjenja u Sjedinjenim Državama pokazalo je da većina Amerikanaca podržava bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja. Prvog maja, američki sekretar odbrane Pit Hegset izjavio je da će Iran snositi posledice zbog podrške napadima Huta na trgovačke brodove, dok je predsednik Tramp najavio moguće sekundarne sankcije za subjekte koji sarađuju sa Iranom.

Analitičari ističu da precizno praćenje hronologije pomaže u razumevanju uzroka i logike događaja, kao i identifikaciji ključnih trenutaka koji su uticali na razvoj situacije. “Hronologija nije samo beleženje prošlosti, već način da se sagleda čitava priča, od uzroka do posledica koje se osećaju i danas”, navodi se u stručnoj analizi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Modžtaba Hamnei ranjen i izolovan, bez javnih pojavljivanja od imenovanja

Međunarodne obaveštajne službe sprovode potragu, zvaničnici navode da Hamnei ne odgovara na poruke

Published

on

By

Međunarodne obaveštajne službe sprovode potragu, zvaničnici navode da Hamnei ne odgovara na poruke

Modžtaba Hamnei, koji je 8. marta imenovan za novog vrhovnog vođu Irana, prema izjavama američkih i izraelskih bezbednosnih zvaničnika, ranjen je, izolovan i ne odgovara na poruke koje mu se prenose. Ove informacije su potvrđene iz bezbednosnih izvora, a Hamnei se od imenovanja nije pojavljivao u javnosti.

Kako navode izraelski zvaničnici, kontrolu nad Iranom u međuvremenu su dodatno pojačali Korpus islamske revolucionarne garde i pojedini verski lideri. Prema dostupnim podacima, od trenutka proglašenja za vrhovnog vođu, Hamnei je ostao “nevidljiv” za javnost, dok su međunarodne obaveštajne službe, uključujući američku i izraelsku, intenzivirale napore da ga lociraju.

Američki ministar odbrane je 13. marta izjavio da je Hamnei ranjen i “verovatno unakažen”. Jedina zvanična komunikacija Modžtabe Hamneija od imenovanja zabeležena je 12. marta, kada je posredstvom državnih medija uputio pisanu poruku kojom je najavio nastavak blokade Ormuskog moreuza.

“Na osnovu dostupnih informacija, Modžtaba Hamnei nije odgovorio ni na jednu direktnu poruku od trenutka imenovanja”, navode bezbednosni izvori.

Istraga i potraga za Hamneijem i dalje traje, dok međunarodne obaveštajne službe prate razvoj situacije u Iranu i razmenjuju relevantne informacije.

Pročitaj još

Svet

Iran navodi da je SAD odložila vojne udare posle upozorenja iz Teherana

Američki predsednik naredio petodnevno odlaganje napada, iranska strana tvrdi da nije bilo direktne komunikacije

Published

on

By

Američki predsednik naredio petodnevno odlaganje napada, iranska strana tvrdi da nije bilo direktne komunikacije

Iran je saopštio da je predsednik Sjedinjenih Američkih Država naložio odlaganje vojnih udara na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu na period od pet dana, nakon, kako tvrde iz Teherana, ‘čvrstog upozorenja’. Do ovog razvoja događaja došlo je posle najave američkog predsednika da su Sjedinjene Američke Države i Iran poslednjih dana vodili konstruktivne pregovore o rešavanju sukoba na Bliskom istoku.

Iranska ambasada u Kabulu objavila je na društvenim mrežama da je američki predsednik doneo odluku o povlačenju nakon što je Iran zapretio odgovorom na napad, uključujući potencijalne udare na energetsku infrastrukturu celog regiona. Iranska novinska agencija je, pozivajući se na izvor, navela da nakon izjave američkog predsednika nije bilo direktne komunikacije sa SAD, niti preko posrednika.

Zvanična izjava američkog predsednika, objavljena na društvenim mrežama, potvrđuje da su SAD i Iran vodili ‘veoma dobre i produktivne razgovore’ poslednja dva dana, na osnovu kojih je doneta odluka o privremenom odlaganju vojnih udara. Predsednik je naveo da će se razgovori nastaviti tokom nedelje i da je odlaganje uslovljeno uspehom daljih sastanaka.

Ova odluka usledila je nakon što je američki predsednik prethodno izdao ultimatum Iranu da u roku od 48 sati ponovo otvori Ormuski moreuz. Prema navodima iranskih izvora, Teheran je odgovorio snažnim upozorenjem, što je, kako tvrde, uticalo na promenu američkog stava.

“Na osnovu tona i sadržaja dubinskih i konstruktivnih razgovora, naložio sam Ministarstvu rata da odloži sve vojne udare na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu na period od pet dana, u zavisnosti od uspeha tekućih sastanaka i rasprava”, navodi se u izjavi američkog predsednika.

Iz iranskih izvora dodaje se da, uprkos tvrdnjama o pregovorima, nije bilo direktnog kontakta između dve strane. Situacija na Bliskom istoku ostaje napeta, dok se očekuju dalji koraci obe strane u narednim danima.

Pročitaj još

Svet

Vlada Grčke uvodi ekonomske mere zbog energetske krize, izdvojeno 300 miliona evra

Premijer Kirjakos Micotakis najavio subvencije za gorivo i pomoć poljoprivrednicima u cilju suzbijanja rasta cena

Published

on

By

Premijer Kirjakos Micotakis najavio subvencije za gorivo i pomoć poljoprivrednicima u cilju suzbijanja rasta cena

Vlada Grčke objavila je novi paket ekonomskih mera u vrednosti od 300 miliona evra sa ciljem ublažavanja posledica rasta cena energenata i inflacije izazvanih globalnom krizom, saopštio je premijer Kirjakos Micotakis. Paket uključuje direktnu subvenciju za dizel gorivo u distributivnoj mreži od 16 centi po litru, što uz PDV donosi ukupno smanjenje od oko 20 centi po litru.

U okviru mera, uvodi se i digitalna kartica za gorivo, koja omogućava domaćinstvima i prevoznicima ostvarivanje popusta pri kupovini goriva. Prosečna podrška iznosi oko 36 centi po litru, što za tipičnu mesečnu potrošnju od 70 litara znači uštedu od 50 evra na kopnenom delu Grčke i 60 evra na ostrvima tokom dva meseca.

Pored toga, vlada će subvencionisati 15 odsto iznosa na računima za kupovinu đubriva za poljoprivrednike, sa ciljem smanjenja pritiska na proizvodne troškove i očuvanja profitabilnosti poljoprivrednih gazdinstava. Brodarske kompanije koje prevoze putnike i robu takođe će dobiti posebne nadoknade, pod uslovom da primenjuju obavezne popuste na cene karata, kako bi cene brodskih karata ostale blizu nivoa iz prethodne godine.

Kako je istakao premijer Micotakis, deo troškova paketa biće pokriven iz javnih sredstava, dok će značajan deo biti finansiran iz sektora sa povećanom profitabilnošću, poput industrije igara na sreću. Promenom oporezivanja onlajn kazina, država očekuje prihod od 100 miliona evra koji će biti usmeren na pokriće ovih mera.

“Cilj paketa je jačanje otpornosti grčkih domaćinstava i preduzeća u trenucima globalne ekonomske nestabilnosti, posebno u energetskom sektoru”, naglasio je Micotakis u zvaničnom obraćanju.

Pročitaj još

U Trendu