Connect with us

Zdravlje

Svakodnevni zvuci koji izazivaju stres: kako prepoznati mizofoniju kod žena

Mizofonija može značajno narušiti kvalitet života žena, naročito zbog reakcija na obične zvuke iz okruženja.

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Monstera production

Mizofonija može značajno narušiti kvalitet života žena, naročito zbog reakcija na obične zvuke iz okruženja.

Za mnoge žene, zvuci poput mljackanja, šmrktanja ili lupkanja olovkom predstavljaju svakodnevni izazov, jer kod osoba sa mizofonijom oni izazivaju jak stres. Mizofonija je poremećaj u kome mozak na obične zvuke reaguje burnim emocijama kao što su bes, gađenje ili anksioznost. Ovaj problem može ozbiljno uticati na svakodnevni život, posebno u porodici i na poslu.

Najčešći okidači su zvuci povezani sa ljudskim navikama – mljackanje, žvakanje, šmrktanje, glasno disanje, ali i ritmično lupkanje prstima ili olovkom. Jačina zvuka nije presudna, jer i tihi zvuci mogu izazvati snažnu neprijatnost. Neke žene posebno teško podnose zvuke članova porodice, dok im isti zvuci od nepoznatih ljudi u javnosti ne smetaju. Važno je naglasiti da mizofonija nije poremećaj sluha, već način na koji mozak tumači određene zvuke.

Simptomi mizofonije kod žena javljaju se iznenada – od naleta besa, iritacije ili snažne nelagodnosti, pa sve do osećaja da moraju istog trenutka da napuste prostor. Česti su i fizički simptomi: ubrzan rad srca, znojenje, napetost mišića, unutrašnji nemir i smetnje sa koncentracijom. U težim slučajevima, svakodnevne situacije poput zajedničkog obroka, rada u kancelariji ili putovanja postaju izuzetno stresne.

Istraživanja pokazuju da je kod žena sa mizofonijom deo mozga zadužen za emocije (prednji insularni korteks) izrazito aktivan kada se pojave okidački zvuci. Na taj način, običan zvuk mozak tumači kao pretnju, što izaziva odgovor sličan stresnim situacijama. Takođe, postoji jača veza između centara za sluh i delova mozga odgovornih za emocije.

Prvi simptomi najčešće se javljaju još u detinjstvu, između devete i trinaeste godine. Mnoge žene navode da su još tada bile osetljive na određene zvuke. Ako se stanje ne prepozna na vreme, može doći do izbegavanja obroka sa porodicom, druženja i timskog rada, što dodatno remeti odnose sa bliskim osobama i kolegama.

Psihijatar dr Snežana Jovanović ističe: “Mizofonija je stvarna i može značajno uticati na svakodnevicu. Žene se često osećaju neshvaćeno ili preosetljivo, ali važno je znati da ovo stanje nije retko.” Savetuje vođenje dnevnika okidača, otvoren razgovor sa porodicom i obraćanje stručnjaku kada simptomi ometaju svakodnevni život. Tehnike relaksacije i terapija mogu pomoći u kontrolisanju reakcija, a u stresnim situacijama korisne su i slušalice sa umirujućom muzikom ili beli šum.

Za tačnu dijagnozu i savet obavezno se obratite lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Mentalna zamućenost kod žena: šta uzrokuje moždanu maglu i kako je prevazići

Stručnjaci otkrivaju zbog čega se moždana magla sve češće javlja kod žena i kako je ublažiti svakodnevnim navikama

Published

on

Stručnjaci otkrivaju zbog čega se moždana magla sve češće javlja kod žena i kako je ublažiti svakodnevnim navikama

Sve veći broj žena primećuje pojavu moždane magle, stanja u kojem misli postaju mutne, teško se koncentrisati, a pamćenje slabi. Ovo stanje posebno pogađa žene koje svakodnevno balansiraju između posla, porodice i ličnih obaveza. Moždana magla nije zvanična medicinska dijagnoza, već opisuje trenutke kada se oseća usporenost u razmišljanju i poteškoća u donošenju odluka ili pamćenju važnih informacija. Najvažniji uzročnik je hronični stres – konstantna izloženost stresu iscrpljuje nervni sistem i brže troši mentalnu energiju.

Pored stresa, loš san igra veliku ulogu u pojavi moždane magle. Kvalitetan i redovan san omogućava mozgu da obnovi pažnju i pamćenje, dok čak i nekoliko noći bez dovoljno sna može značajno oslabiti kognitivne sposobnosti. Neadekvatna ishrana, preterano konzumiranje procesuirane hrane i nedovoljan unos vode, dodatno doprinose osećaju umora i mentalne tromosti. Takođe, fizička neaktivnost i predugo sedenje usporavaju cirkulaciju i smanjuju dotok kiseonika do mozga, što dodatno otežava jasno razmišljanje.

Psihološki faktori poput anksioznosti i depresije često su udruženi sa ovim stanjem. Kada ste pod pritiskom ili brinete, mozak troši energiju na emocije, a manje na produktivno razmišljanje. Zato mnoge žene, iako fizički deluju zdravo, osećaju konfuziju i nemogućnost da se saberu.

Kako biste umanjili simptome moždane magle, važno je da stabilizujete osnovne navike. Preporučuje se dovoljno sna, redovan unos vode i uravnotežena ishrana bogata povrćem i celovitim žitaricama. Lagana fizička aktivnost, poput šetnje, može poboljšati cirkulaciju i osvežiti um. Smanjite multitasking i ograničite vreme pred ekranima, jer previše informacija dodatno opterećuje mozak.

Dr Marija Petrović, neurolog, naglašava: „Moždana magla je čest pratilac savremenog načina života. Važno je prepoznati prve znake i pravovremeno uvesti male, ali značajne promene u svakodnevicu. Redovan san, zdrava ishrana i umerena fizička aktivnost često su dovoljni da se simptomi povuku.“

Ako primetite da simptomi traju duže ili ometaju svakodnevni život, obavezno se obratite lekaru ili stručnjaku za mentalno zdravlje kako biste isključili ozbiljnije uzroke i dobili adekvatnu pomoć. Za tačnu dijagnozu i savet, uvek konsultujte svog lekara.

Pročitaj još

Zdravlje

Ovseni napitak za duži osećaj sitosti: jednostavan jutarnji ritual za žene

Ovsene pahuljice, bogate vlaknima, pomažu ženama da bolje kontrolišu apetit i poboljšaju varenje uz minimalnu pripremu

Published

on

Ovsene pahuljice, bogate vlaknima, pomažu ženama da bolje kontrolišu apetit i poboljšaju varenje uz minimalnu pripremu

Mnoge žene danas žele praktičan način da smanje osećaj gladi i postignu bolju kontrolu telesne težine. Napitak od ovsenih pahuljica postaje sve češći izbor za zdrav početak dana jer pruža dugotrajan osećaj sitosti zahvaljujući obilju vlakana. Ovaj napitak pozitivno utiče i na varenje, što je posebno korisno ženama sa usporenim metabolizmom ili neredovnim obrocima.

Priprema ovsenog napitka je vrlo jednostavna: dve šolje ovsenih pahuljica treba preliti sa pet šolja prokuvane vode. Ova smeša se ostavi da odstoji nekoliko sati, a najbolje tokom noći. Sledećeg jutra se procedi i napitak je spreman. Po želji, možete dodati malo meda ili agavinog sirupa radi prijatnijeg ukusa. Savetuje se da se napitak konzumira ujutru, pre doručka, kako bi pružio osećaj sitosti tokom celog dana.

Ovas je izuzetno bogat vitaminima A i E, kao i biotinom, što doprinosi zdravlju kože, kose i noktiju. Vlakna iz ovsa podstiču rad creva i pomažu balansiranju crevne mikroflore. Pravilno funkcionisanje sistema za varenje može doprineti boljem opštem osećaju i više energije tokom dana. Dodatno, ovsen napitak ne sadrži dodatne šećere i lako se uklapa u uravnoteženu ishranu.

Važno je napomenuti da nijedan napitak samostalno ne dovodi do mršavljenja – najbolje rezultate daje kada se uklopi u zdravu ishranu i fizičku aktivnost. Zato ovaj napitak treba koristiti kao podršku u svakodnevnom meniju, a ne kao zamenu za obrok ili dijetu.

Dijetolog dr Ivana Petrović naglašava: “Ovsene pahuljice su odličan izvor rastvorljivih vlakana. Ta vlakna usporavaju probavu i tako doprinose osećaju sitosti. Preporučujem ovakav napitak kao deo doručka, posebno ženama koje žele da uvedu male, a korisne promene u svakodnevni meni.”

Svaka promena u načinu ishrane treba da bude prilagođena individualnim potrebama, pa je preporučljivo da se pre uvođenja novih navika konsultujete sa lekarom ili nutricionistom, naročito ako imate hronične bolesti ili posebne zdravstvene zahteve.

Na kraju, ovsen napitak je jednostavan korak ka zdravijoj svakodnevici, ne zahteva mnogo vremena, a može obezbediti osećaj sitosti i doprineti boljem radu organa za varenje. Za savet i tačnu dijagnozu uvek se obratite stručnjaku.

Pročitaj još

Zdravlje

Trening na otvorenom: pet načina kako priroda unapređuje žensko zdravlje

Vežbanje na svežem vazduhu smanjuje stres, jača imunitet i doprinosi zdravlju kostiju – stručnjaci preporučuju svakodnevni boravak u prirodi

Published

on

Vežbanje na svežem vazduhu smanjuje stres, jača imunitet i doprinosi zdravlju kostiju – stručnjaci preporučuju svakodnevni boravak u prirodi

Kako dani postaju topliji i duži, žene se često pitaju gde je najbolje trenirati – u teretani ili napolju. Stručnjaci ističu da vežbanje u prirodi donosi brojne benefite, posebno za žensko zdravlje. Aktivnost na otvorenom odličan je način da se smanji stres, ojača imunitet i očuvaju zdrave kosti, što je značajno za žene svih uzrasta.

Prvo, boravak u prirodi u kombinaciji sa fizičkom aktivnošću dokazano snižava nivo stresa kod žena. Istraživanja pokazuju da šetnje ili trčanje u parku ili šumi mogu značajno da umanje osećaj anksioznosti. Žene koje redovno vežbaju napolju često prijavljuju bolju koncentraciju i lakše se opuštaju posle napornog dana, za razliku od onih koje vežbaju u zatvorenom prostoru, gde gradska gužva i buka mogu povećati napetost.

Druga prednost je izlaganje suncu, koje omogućava telu da proizvodi vitamin D. Ovaj vitamin je ključan za jačanje kostiju i zdravlje kože, ali i za snažan imuni sistem. Redovno izlaganje sunčevoj svetlosti smanjuje rizik od osteoporoze. Prema rečima dr Dragane Petrović, specijaliste za žensko zdravlje: “Petnaest minuta dnevno izlaganja suncu dovoljno je da vaše telo proizvede potrebnu količinu vitamina D.”

Prirodni tereni, kao što su parkovi, staze ili brda, zahtevaju dodatni rad mišića, pa se telo prilagođava neravnom tlu, čime se poboljšavaju ravnoteža, koordinacija i izdržljivost. Ovo je posebno važno za žene koje žele da ostanu aktivne tokom svih životnih faza. Ipak, ako imate poteškoća sa zglobovima ili ravnotežom, birajte ravnije staze i konsultujte se sa lekarom.

Osim toga, boravak na zelenim površinama pozitivno utiče na imuni sistem. Redovno vežbanje na otvorenom povećava broj ćelija koje štite od infekcija, pa žene koje više vremena provode napolju ređe obolevaju i lakše se oporavljaju od prehlada. Svež vazduh takođe pomaže u smanjenju upalnih procesa u telu.

Na kraju, fizička aktivnost u prirodi pomaže kod umora, problema sa pažnjom ili stresa. “Samo petnaest minuta u prirodi može poboljšati pažnju i podstaći kreativnost,” navodi dr Dragana Petrović. Žene koje balansiraju brojne obaveze ili imaju zahtevne poslove lakše obnavljaju energiju i motivaciju zahvaljujući boravku na otvorenom.

Stručnjaci savetuju da iskoristite lepo vreme, obujete udobnu obuću i trenirate napolju što češće. Redovan boravak na otvorenom ima brojne benefite i doprinosi kvalitetnijem životu svake žene. Za detaljne savete i tačnu dijagnozu, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

U Trendu