Connect with us

Srbija

Srbija četvrta u Evropi po proizvodnji borovnica, cena do 8 evra po kilogramu

Stručnjaci ističu stabilan plasman i rast potražnje za borovnicom, napominjući važnost pravilne analize zemljišta

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Stručnjaci ističu stabilan plasman i rast potražnje za borovnicom, napominjući važnost pravilne analize zemljišta

Srbija se poslednjih godina pozicionirala kao četvrta zemlja u Evropi po proizvodnji borovnica, potvrđeno je u najnovijim izjavama stručnjaka sa Poljoprivrednog fakulteta. Ova voćna kultura beleži kontinuirani rast izvoza, a cena visokokvalitetnih plodova dostiže i do osam evra po kilogramu.

Profesor Zoran Keserović naveo je da je Srbija prepoznata na evropskom i svetskom tržištu zahvaljujući modernoj tehnologiji proizvodnje borovnica i povoljnim agroekološkim uslovima. Istakao je da se berba u Srbiji poklapa sa završetkom sezone u Portugaliji, što dodatno olakšava plasman proizvoda.

„Borovnica je postala značajna u izvozu, uz jabuku, malinu, smrznutu višnju i kupinu. Perspektiva za narednih deset godina je velika, ali je neophodno pažljivo birati uslove za podizanje zasada“, izjavio je profesor Keserović. On je upozorio da su hemijska i mehanička analiza zemljišta i vode ključne za uspeh u proizvodnji.

Prema njegovim rečima, borovnica je jedna od najprofitabilnijih voćnih vrsta, posebno na malim parcelama. Oko 40 odsto gazdinstava u Srbiji ima do dva hektara, a 75 odsto do pet hektara, što omogućava značajne prihode i sa manjih površina.

Profesor Keserović naglašava i važnost izbora lokacije za zasade, izbegavajući ravničarske krajeve podložne većim padavinama. Dodaje da se borovnica može uspešno gajiti i u kontejnerima, što omogućava bolju kontrolu navodnjavanja.

„Borovnica je deficitarna voćna vrsta i Srbija ima šansu da brzo osvoji evropsko i svetsko tržište, ali je potrebno raditi na njenom brendiranju i zaštiti“, zaključio je Keserović. Prema navodima stručnjaka, prošlogodišnji izvoz borovnice postizao je cene između sedam i osam evra po kilogramu, uz mogućnost berbe u dva navrata kod pojedinih sorti.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Srbija

Toplotni talas u Srbiji donosi temperature do 40 stepeni, RHMZ izdao upozorenje

RHMZ upozorava na rastuće temperature i visoki UV indeks, posebno u urbanim sredinama i za osetljive grupe građana.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Toplotni talas u Srbiji donosi temperature do 40 stepeni, RHMZ izdao upozorenje

RHMZ upozorava na rastuće temperature i visoki UV indeks, posebno u urbanim sredinama i za osetljive grupe građana.

Republički hidrometeorološki zavod saopštio je da je toplotni talas u Srbiji dostigao vrhunac, a temperatura se približila 40 stepeni. Prema poslednjim podacima ovog zavoda, u 14 časova je u Somboru zabeleženo 37 stepeni, dok su u Beogradu, Kikindi, Loznici i Novom Sadu izmerena 36 stepeni. Toplotni talas u Srbiji doveo je do toga da su temperature u većini gradova iznad 33 stepena, dok su retki izuzeci poput Kopaonika, Sjenice, Crnog vrha i Zlatibora, gde se temperatura kretala između 21 i 28 stepeni.

Toplotni talas u Srbiji: kritični period i regije pod meteoalarmom

Kako je objavljeno, vreme je na teritoriji cele Srbije vedro i veoma toplo. RHMZ upozorava da će toplotni talas u Srbiji biti najizraženiji od 5. do 8. avgusta, kada se u većini mesta očekuje maksimalna dnevna temperatura oko 40 stepeni. Tokom ovog perioda, posebno u Vojvodini i Beogradu, očekuju se i tropske noći, jer temperatura ni u najhladnijem delu dana neće padati ispod 20 stepeni. U urbanim sredinama, noćne temperature mogu biti i iznad 25 stepeni.

Za regije Bačka, Banat i Pomoravlje proglašen je crveni meteoalarm, dok je za ostali deo Srbije objavljen narandžasti meteoalarm. Ovakve mere ukazuju na potrebu dodatnog opreza stanovništva.

Visok UV indeks i preporuke za građane tokom toplotnog talasa

Osim toga, UV indeks tokom toplotnog talasa u Srbiji veoma je visok. Na Paliću iznosi 7, a u većini gradova 8, dok je u Prištini, Peći, Sjenici, Vranju, na Zlatiboru i Crnom vrhu zabeležen UV indeks 9. Zbog toga stručnjaci savetuju poseban oprez, naročito za hronično obolele i osetljive osobe.

Prema zvaničnom saopštenju, najizraženije tegobe tokom toplotnog talasa mogu osetiti srčani bolesnici. Meteoropatske reakcije kao što su glavobolja i razdražljivost takođe su moguće, pa se savetuje izbegavanje dužeg boravka na otvorenom u najtoplijem delu dana i adekvatna zaštita od sunca. Posebna pažnja preporučuje se i učesnicima u saobraćaju, zbog mogućih posledica visokih temperatura na koncentraciju i opšte stanje vozača.

U zaključku, aktuelni toplotni talas u Srbiji zahteva pojačan oprez i pridržavanje preporuka RHMZ, posebno u narednim danima kada se očekuju najviše temperature i najviši nivo UV zračenja.

Pročitaj još

Srbija

Crkvena zvona u selima: značenje zvuka i svakodnevna uloga u životu zajednice

Zvuk crkvenih zvona nekada je bio glavni način obaveštavanja meštana o važnim događajima i promenama u selu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Crkvena zvona u selima: značenje zvuka i svakodnevna uloga u životu zajednice

Zvuk crkvenih zvona nekada je bio glavni način obaveštavanja meštana o važnim događajima i promenama u selu.

Zvuk crkvenih zvona u selima oduvek ima posebno značenje, a ritam i način zvonjenja nosili su važne poruke za zajednicu. U vreme kada nisu postojali telefoni, radio ili satovi u svakom domaćinstvu, crkvena zvona u selima bila su glavni izvor informacija o dešavanjima. Na taj način su ljudi znali kada počinje liturgija, da li se slavi praznik, obavlja krštenje ili se zajednica suočava sa gubitkom jednog od svojih članova.

Starije generacije su sa lakoćom prepoznavale značenje svakog zvuka, jer su zvona bila neizostavni deo svakodnevnog života. Takođe, u narodu se često govorilo da crkva bez zvona predstavlja čoveka bez usta, što jasno pokazuje koliki značaj su imala crkvena zvona u selima.

Ritam svakodnevnog života uz crkvena zvona u selima

Zvona su se oglašavala svakog jutra i večeri, najavljujući početak bogosluženja. Osim toga, njihovo zvonjenje je pomagalo ljudima da odrede doba dana i bolje organizuju svoje poslove. Poseban način zvonjenja bio je rezervisan za velike praznike, litije, krštenja i druge značajne događaje. Na taj način su meštani odmah mogli da prepoznaju o kakvom događaju je reč.

Ipak, zvuk crkvenih zvona u selima nije bio namenjen samo vernicima. On je okupljao celu zajednicu, podsećao na važnost zajedništva, ali i pružao osećaj sigurnosti. Takođe, različiti ritmovi i dužina zvonjenja slali su jasne poruke svima koji su ih slušali, bez obzira na uzrast ili veroispovest.

Poruke i značenja zvonjenja u svakodnevici

Način na koji su crkvena zvona u selima zvonila nosio je različita značenja. Neki zvuci označavali su radost, poput krštenja ili praznika, dok su drugi ukazivali na tugu zbog smrti člana zajednice. Osim toga, poseban način zvonjenja korišćen je i kada je bilo potrebno okupiti ljude u slučaju vanrednih okolnosti.

Štaviše, iako su se vremena promenila i tehnologija napredovala, zvuk crkvenih zvona u selima i danas ima posebnu simboliku. Pored toga, mnogi i dalje prepoznaju stare poruke koje se prenose generacijama. Na taj način, očuvana je tradicija koja povezuje prošlost i sadašnjost, podsećajući na važnost zajedništva i duhovnosti u životu svakog sela.

Pročitaj još

Srbija

Gužve na graničnim prelazima širom Srbije uz višesatna čekanja putnika

Na prelazima Gradina, Horgoš, Preševo i Gostun formirane su kolone u oba smera, saopšteno je danas.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Gužve na graničnim prelazima širom Srbije uz višesatna čekanja putnika

Na prelazima Gradina, Horgoš, Preševo i Gostun formirane su kolone u oba smera, saopšteno je danas.

Na graničnim prelazima širom Srbije trenutno su prisutne velike gužve, a čeka se satima u oba smera, što potvrđuju i najnoviji snimci zabeleženi na licu mesta. Prema saopštenju nadležnih organa, osnovni razlog za višesatna čekanja putnika na granici jeste smena turista, kao i prvi dani avgusta koji su tradicionalno najopterećeniji tokom letnje sezone.

Najkritičniji prelazi i trenutno stanje

Potpuni kolaps zabeležen je na prelazima Gradina, Horgoš, Preševo i Gostun, gde su kolone automobila vidljive u oba smera. Osim toga, kolone su snimljene i na prelazu Sremska Rača, koji je prethodnih dana bio prohodniji. Putnici čekaju i na ulazu i na izlazu iz Srbije, a gužve su izražene na gotovo svim prelazima prema istoku i zapadu kontinenta.

Pik letnje sezone i preporuke za vozače

Kako navode u AMSS, pred nama je poslednji dan prvog vikenda u avgustu, koji se smatra najintenzivnijim periodom za putovanja u godini. Pik letnje sezone i snažan tranzitni talas posebno su opteretili koridor 10 u oba pravca. Statistika pokazuje da se tokom visokih temperatura automobili češće kvare nego zimi, zbog čega se preporučuje da vozači na svaka dva sata prave pauze.

Gužve na graničnim prelazima i uticaj na saobraćaj

Zbog formiranih kolona i višesatnih čekanja, preporučuje se putnicima da pre polaska prate ažurirane informacije o stanju na graničnim prelazima. Takođe, savetuje se planiranje putovanja van najopterećenijih termina, kako bi se izbegle gužve na graničnim prelazima. Prema poslednjim podacima, ovakva situacija očekuje se tokom čitavog vikenda, dokle god traje pojačani tranzit kroz zemlju.

Pročitaj još

U Trendu