Connect with us

Svet

Evropska komisija isplatila 1,86 milijardi evra za četiri članice EU

Danska prva u Evropskoj uniji povukla sva sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, dok Bugarska prednjači po pojedinačnom iznosu

Objavljeno pre

,

Evropska komisija isplatila 1,86 milijardi evra za četiri članice EU – isplata sredstava Evropska komisija Foto Izvor: Pixabay.com

Danska prva u Evropskoj uniji povukla sva sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, dok Bugarska prednjači po pojedinačnom iznosu

Evropska komisija isplatila je više od 1,86 milijardi evra Belgiji, Bugarskoj, Danskoj i Sloveniji u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), što predstavlja centralni stub evropskog paketa za oporavak NextGenerationEU. Danska je postala prva članica Evropske unije koja je u potpunosti povukla svih 100 odsto svojih sredstava iz ovog fonda, ukupno 1,63 milijarde evra, prema najnovijem saopštenju. Ova isplata usledila je nakon što su države uspešno ispunile ključne reforme i investicione ciljeve predviđene svojim nacionalnim planovima oporavka.

Detalji isplate sredstava članicama Evropske unije

Među državama korisnicama, Bugarska je primila najveći pojedinačni iznos od 896 miliona evra, što je deo četvrtog zahteva za isplatu. Time je Bugarska dosegla 68 odsto ukupno dodeljenih sredstava iz fonda RRF, koji za ovu zemlju iznosi 6,17 milijardi evra. Sredstva su usmerena na jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije kroz formiranje nezavisne Komisije za borbu protiv korupcije i regulisanje lobiranja. Takođe, Bugarska ulaže u obnovljive izvore energije, uključujući ugradnju solarnih sistema u domaćinstvima i razvoj održivog železničkog transporta. Komisija je deo sredstava isplatila odmah, dok će preostali deo biti uplaćen nakon ispunjenja dodatnih uslova vezanih za zakonodavstvo u javnom prevozu, vodovodu i sektoru kulture.

Danska prva iskoristila sva sredstva iz fonda RRF

Najznačajniji korak napravila je Danska, kojoj je isplaćeno 359 miliona evra na osnovu petog i poslednjeg zahteva. Na taj način, Danska je povukla celokupni iznos iz Mehanizma za oporavak i otpornost, čime je postala prva članica koja je u potpunosti realizovala svoj nacionalni plan. Danski plan uključuje ulaganja u smanjenje emisije ugljen-dioksida u poljoprivredi, subvencionisanje više od 250.000 vozila sa nultom emisijom, zamenu fosilnih goriva toplotnim pumpama u hiljadama domaćinstava, kao i jačanje stručnog obrazovanja.

Reforme i ulaganja u Belgiji i Sloveniji

Belgiji je isplaćeno 567 miliona evra kroz četvrti zahtev, čime je povučeno 69 odsto od ukupno predviđenih 5,26 milijardi evra. Belgijske reforme obuhvataju izgradnju ekodukta radi očuvanja biodiverziteta, pojednostavljivanje procedura za vetroparkove, digitalizaciju pravosudnog sistema i jačanje socijalne inkluzije kroz minimalne penzije i obuke radnika. Slovenija je dobila 41 milion evra u okviru šestog zahteva, što ukupnu realizaciju njenog plana od 2,08 milijardi evra podiže na 87 odsto. Sredstva su namenjena modernizaciji zdravstvenog sistema, energetsku obnovu i klimatizaciju u 22 opštinska objekta, kao i merama za smanjenje dugotrajne nezaposlenosti.

Rokovi za završetak programa NextGenerationEU

Prema saopštenju, finansijski mehanizam NextGenerationEU ulazi u završnu fazu. Sve države članice moraju okončati planirane reforme i investicije do 31. avgusta 2026. godine. Krajnji rok za podnošenje zahteva za isplatu je 30. septembar 2026. godine, dok se završetak svih preostalih transakcija i isplata očekuje do kraja 2026. godine. Ove informacije naglašavaju značaj pravovremenog ispunjenja obaveza za sve članice Evropske unije.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija ulaže više od 30 milijardi evra u gigafabrike veštačke inteligencije

Planom se predviđa izgradnja do sedam novih postrojenja, uz kombinaciju javnih i privatnih investicija širom Evrope

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska unija ulaže više od 30 milijardi evra u gigafabrike veštačke inteligencije

Planom se predviđa izgradnja do sedam novih postrojenja, uz kombinaciju javnih i privatnih investicija širom Evrope

Evropska unija je pokrenula projekat izgradnje do sedam novih gigafabrika veštačke inteligencije širom kontinenta, sa ciljem jačanja tehnološke suverenosti i strateške autonomije. Prema zvaničnom saopštenju, ukupna vrednost plana premašuje 30 milijardi evra, a Evropska komisija je raspisala tender za izbor partnera.

Javni i privatni kapital za razvoj gigafabrika veštačke inteligencije

Ovaj projekat predviđa ulaganje do 10 milijardi evra javnih sredstava iz budžeta Evropske unije i država članica, dok se očekuje da će privatni sektor obezbediti najmanje 20 milijardi evra. Na taj način, ukupna investicija u gigafabrike veštačke inteligencije prelazi 30 milijardi evra.

Glavni cilj inicijative jeste stvaranje snažne infrastrukture koja će omogućiti startapovima, malim i srednjim preduzećima, industriji, naučnoj zajednici i javnim institucijama pristup najsavremenijoj opremi. Oprema će biti namenjena za treniranje, fino podešavanje i primenu naprednih modela veštačke inteligencije, što predstavlja jedan od ključnih koraka ka pozicioniranju Evrope kao globalnog lidera u ovoj oblasti.

Tehničke karakteristike i uloga novih postrojenja

Nove gigafabrike veštačke inteligencije kombinuju najnovije AI procesore, softverska i klaud rešenja, brzu mrežnu povezanost i energetski efikasne centre za obradu podataka. Ova postrojenja biće integrisana sa već postojećom mrežom od 19 evropskih fabrika, čime će se obezbediti razvoj novih tehnologija na infrastrukturi koja je u potpunosti u skladu sa standardima Unije u pogledu zaštite podataka, bezbednosti i etike.

Pored toga, projekat ima za cilj da evropskim akterima pruži konkurentsku prednost i omogući im pristup resursima koji su do sada bili dostupni samo na globalnom nivou. Na ovaj način, Evropska unija želi da smanji zavisnost od eksternih tehnoloških centara i unapredi sopstvenu infrastrukturu za razvoj veštačke inteligencije.

Perspektiva i važnost za evropski tehnološki sektor

Prema najavama, javni poziv za izgradnju gigafabrika veštačke inteligencije predstavlja jedan od najvažnijih koraka u strategiji jačanja evropske tehnološke baze. Projekat ima potencijal da značajno utiče na dostupnost resursa za inovacije i povećanje konkurentnosti evropskih kompanija i institucija.

Na kraju, Evropska unija očekuje da će realizacija ovog plana stvoriti temelje za budući razvoj veštačke inteligencije na kontinentu, uz punu usklađenost sa visokim standardima zaštite podataka i etičke odgovornosti.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države uvode sankcije subjektima iz četiri zemlje zbog podrške Iranu

Nove mere obuhvataju fizička i pravna lica iz Kine, Indije, Rusije i Irana, uz upozorenje međunarodnoj zajednici

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sjedinjene Američke Države uvode sankcije subjektima iz četiri zemlje zbog podrške Iranu

Nove mere obuhvataju fizička i pravna lica iz Kine, Indije, Rusije i Irana, uz upozorenje međunarodnoj zajednici

Sjedinjene Američke Države uvele su nove sankcije subjektima iz četiri zemlje zbog podrške iranskoj avio-kompaniji i gardi IRGC. Prema zvaničnom saopštenju, na crnu listu stavljeno je šest fizičkih i pravnih lica sa sedištem u Kini, Indiji, Rusiji i Iranu. Ove mere usmerene su na one koji, kako je navedeno, omogućavaju aktivnosti Islamske revolucionarne garde i pomažu iranskom režimu u transportu vojne opreme i obaveštajnih podataka.

Među sankcionisanim subjektima nalaze se kompanije koje su pružale podršku avio-kompaniji Mahan Air. Vašington ovu kompaniju označava kao ključnog prevoznika kojeg IRGC koristi za prevoz oružja, vojnog osoblja i opreme širom regiona. Takođe, iranska kompanija DadeNegar Startup Studio uključena je u sankcije, jer se opisuje kao paravan-organizacija povezana sa gardom, čija je uloga prikupljanje tačnih lokacija američke i izraelske opreme na Bliskom istoku radi pripreme vojnih napada.

Objašnjenje odluke i međunarodni okvir

Oficijelni izvor navodi da je Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) sprovela ove mere. Odluka je doneta na osnovu Izvršne naredbe 13224, koja je usmerena protiv terorističkih grupa i njihovih pomagača. Pored toga, mere su u skladu sa predsedničkim memorandumom o nacionalnoj bezbednosti NSPM-2, koji ima cilj da ograniči pristup finansijskim sredstvima za destabilizujuće aktivnosti iranske garde.

Sjedinjene Države podsećaju da je IRGC pod američkim sankcijama još od 2007. godine, zbog širenja oružja. Dodatno, avio-kompanija Mahan Air pod sankcijama je od oktobra 2011. godine, zbog navodne finansijske, materijalne i tehnološke pomoći snagama Kuds, koje deluju u okviru IRGC-a. IRGC je 2017. godine označen i kao teroristička organizacija.

Upozorenje međunarodnoj zajednici i nastavak politike

Zvanični Vašington ovom prilikom upućuje poziv međunarodnoj zajednici, kao i privatnim kompanijama i pojedincima, na oprez. Oni koji nastavljaju da posluju sa Mahan Air ili drugim sankcionisanim iranskim prevoznicima upozoreni su na rizike ulaska u takve poslovne odnose. Prema saopštenju, američke vlasti ističu da će nastaviti sa razotkrivanjem i blokiranjem svih mreža koje pružaju sredstva i informacije iranskim snagama za ugrožavanje bezbednosti američkog osoblja i stabilnosti regiona.

Ove sankcije deo su šire strategije Sjedinjenih Američkih Država u borbi protiv širenja oružja i podrške terorističkim grupama. Istovremeno, mere imaju za cilj da ograniče sposobnost iranske garde za sprovođenje vojnih operacija i prikupljanje obaveštajnih podataka u regionu.

Pročitaj još

Svet

Preminuo Vinsent Pastore, poznat po ulozi u seriji ‘Sopranosi’

Glumac Vinsent Pastore, zvezda serije ‘Sopranosi’, preminuo je u 80. godini

Objavljeno pre

,

Objavio:

Preminuo Vinsent Pastore, poznat po ulozi u seriji 'Sopranosi' – smrt Vinsenta Pastorea

Glumac Vinsent Pastore, zvezda serije ‘Sopranosi’, preminuo je u 80. godini

Vinsent Pastore, najpoznatiji po ulozi Salvatorea ‘Big Pussy’ Bonpensiera u kultnoj televizijskoj seriji ‘Sopranosi’, preminuo je u svojoj kući u Bronksu, potvrdio je njegov menadžer. Bio je star 80 godina. Robert Attermann, dugogodišnji menadžer Pastorea, izjavio je da je imao čast da predstavlja Vinsenta više od tri decenije, mnogo pre nego što je serija ‘Sopranosi’ postala popularna.

Karijera i doprinos

Pastore se proslavio ulogom u ‘Sopranosima’, gde je njegov lik bio ključan uprkos ranoj smrti u seriji. Pored ‘Sopranosa’, Pastore je imao zapažene uloge u filmovima kao što su ‘Goodfellas’ i ‘Carlito’s Way’. Takođe je gostovao u brojnim televizijskim serijama, uključujući ‘Law & Order’ i ‘General Hospital’. Njegov poslednji značajan angažman bio je u seriji ‘Gravesend’ 2022. godine i gostovanje u seriji ‘Yellowjackets’ 2025. godine.

Ostavština i priznanja

Pastore i njegovi kolege iz ‘Sopranosa’ osvojili su nagradu Udruženja filmskih glumaca za izuzetan ansambl u dramskoj seriji 2000. godine. Rođen i odrastao u Bronksu, Pastore je služio u Vijetnamskom ratu pre nego što je diplomirao dramu na Univerzitetu Pace. Njegova smrt označava kraj jedne ere za fanove ‘Sopranosa’, ali njegovo nasleđe će živeti kroz njegove nezaboravne uloge.

Pročitaj još

U Trendu