Connect with us

Domaće

Srbija povećava kapacitet vetroelektrana na 824,2 MW, planira rast od 237 MW u 2026.

U izgradnji vetroparkova preko 200 MW, dok je 195,3 MW solarnih elektrana već priključeno na mrežu

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Pexels

U izgradnji vetroparkova preko 200 MW, dok je 195,3 MW solarnih elektrana već priključeno na mrežu

Razvoj sektora obnovljivih izvora energije u Srbiji suočava se sa izazovima u izdavanju dozvola, zbog čega Ministarstvo rudarstva i energetike pokreće izmene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije. Prema najnovijim podacima, operativni kapacitet vetroelektrana dostigao je 824,2 MW, raspoređenih u 13 vetroelektrana, dok su u izgradnji vetroparkovi ukupne snage preko 200 MW. Najveći deo, 789,96 MW, priključen je na prenosni sistem, dok je 34,32 MW integrisano u distributivni sistem.

U postupku priključenja kod Elektromreže Srbije trenutno se nalazi 35 projekata sa ukupno odobrenom snagom od 5.767,75 MW. Na distributivnoj mreži je priključeno i 195,3 MW solarnih elektrana, a instalisana snaga prozjumera iznosi 130,9 MW. Prema Energetskom bilansu za 2026. godinu, predviđena je izgradnja novih 180 MW vetroelektrana i 56,7 MW solarnih kapaciteta, što ukupno donosi dodatnih 237 MW.

Pored rasta kapaciteta, sektor se suočava sa regulatornim promenama koje utiču na tempo razvoja. Izmenama Uredbe o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom, izrada novih studija priključenja za projekte iz varijabilnih obnovljivih izvora (vetra i sunca) odlaže se do poslednjeg kvartala 2029. godine. Ova mera donosi privremeno usporavanje i postavlja pitanje dinamike razvoja budućih projekata.

Takođe, početkom meseca više od 60 elektrana izgubilo je status povlašćenog proizvođača električne energije nakon isteka fid-in tarifa iz 2022. godine. Ukupna instalisana snaga ovih elektrana prelazi 36 MW, od čega su 28 male hidroelektrane sa zbirnom snagom oko 23 MW i 27 solarnih elektrana sa 3,6 MW. Status povlašćenog proizvođača trajao je 12 godina, a nakon prestanka, deo projekata prestao je sa radom, dok su drugi nastavili uprkos tržišnim izazovima.

U dokumentu Ministarstva rudarstva i energetike istaknuta je potreba za bržim, transparentnijim i predvidivijim izdavanjem dozvola za OIE projekte, uključujući izgradnju, revitalizaciju i priključenje na mrežu. Planirane izmene predviđaju osnivanje kontaktnih tačaka za pomoć investitorima, prostorno-energetsko mapiranje pogodnih područja i određivanje zona ubrzanog razvoja. Ove mere, uz poštovanje propisa o zaštiti životne sredine i učešće javnosti, treba da doprinesu većoj transparentnosti i pouzdanosti za krajnje kupce.

Energetski bilans za 2026. godinu predviđa rast proizvodnje električne energije od 5%, na ukupno 39.299 GWh, uz smanjenje uvoza struje za 14% i blagi rast izvoza.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

UniCredit identifikovao četiri ključne tehnologije, AI koristi 88% kompanija do 2025.

Tržište veštačke inteligencije dostiže 813,8 milijardi dolara do 2030. godine, značajan rast sa 244 milijarde dolara iz 2025.

Published

on

By

Tržište veštačke inteligencije dostiže 813,8 milijardi dolara do 2030. godine, značajan rast sa 244 milijarde dolara iz 2025.

UniCredit Grupa je u najnovijem izveštaju Horizons Observatory, pod nazivom „LongevityTech: Technology Enabling Strategy in the Longevity Economy“, objavila da veštačka inteligencija, robotika, kvantne tehnologije i interfejsi nove generacije predstavljaju ključnu infrastrukturu za ekonomiju dugovečnosti. Prema izveštaju, 88% kompanija na globalnom nivou koristi veštačku inteligenciju (AI) makar u jednom segmentu poslovanja, a predviđa se da će tržište AI tehnologija porasti na 813,8 milijardi dolara do 2030. godine, što je više nego trostruko u odnosu na procenjenih 244 milijarde dolara u 2025.

Izveštaj ukazuje da dugovečnost više nije samo demografski trend, već međusektorska ekonomska prilika koja utiče na investicione odluke, strategije, nabavke, regulativu, dizajn proizvoda i korisnička očekivanja. Kompanije koje se pravovremeno prilagode biće u poziciji da iskoriste rast koji donosi starenje stanovništva i ojačaju dugoročnu konkurentnost.

U središtu transformacije, UniCredit identifikuje četiri tehnologije: veštačku inteligenciju, robotiku, kvantne tehnologije i kontrolne sisteme i interfejse čovek-mašina nove generacije. Ove tehnologije unapređuju organizacione kapacitete, podržavaju starenje radne snage i omogućavaju razvoj inkluzivnijih proizvoda i usluga, pri čemu AI postaje kognitivna infrastruktura ekonomije dugovečnosti.

Veštačka inteligencija izlazi iz faze eksperimenta i ulazi u široku primenu. UniCredit ističe značaj AI u predviđanju rizika, podršci starijim zaposlenima, unapređenju korisničkog iskustva i dugoročnom finansijskom planiranju. Navedene su praktične primene poput prediktivnog održavanja, otkrivanja prevara, personalizovanih zdravstvenih preporuka i podrške finansijskim odlukama.

Robotika je prepoznata kao ključni faktor produženja i produktivnosti radnog veka. Očekuje se rast globalnog tržišta robotike sa 74,1 milijarde dolara u 2024. na 476 milijardi dolara do 2035. godine. Takođe, do 2030. godine čak 80% ljudi svakodnevno će komunicirati sa pametnim robotima, dok je danas taj procenat ispod 10%. Pored industrijske automatizacije, robotika se sve više koristi u zdravstvu, logistici i bezbednosti na radu, povećavajući kapacitete i smanjujući fizičko opterećenje zaposlenih.

Kvantne tehnologije, iako još u razvoju, privlače rekordna ulaganja. Tržište kvantnog računarstva može dostići 7,3 milijarde dolara, dok su vlade širom sveta već izdvojile 44,5 milijardi dolara javnih sredstava za razvoj kvantnih tehnologija. Očekuje se rast njihove uloge u finansijskom modeliranju, upravljanju rizicima, planiranju infrastrukture i sajber bezbednosti.

Tehnologije usmerene na čoveka, poput glasovnih komandi, prepoznavanja pokreta, nosivih uređaja i interfejsa mozak–računar, dobijaju na značaju. Tržište interfejsa mozak–računar procenjuje se da će do 2029. godine dostići 506 miliona dolara, gotovo dvostruko u odnosu na 262 miliona dolara iz 2024.

Prema UniCreditu, dugovečnost postaje strateška prilika za svaki sektor – od stanovanja, mobilnosti i proizvodnje, do finansijskih i digitalnih usluga. Organizacije koje dizajniraju proizvode za duže životne faze, održavaju performanse tokom dužih perioda i smanjuju rizike, steći će konkurentsku prednost u novoj ekonomiji dugovečnosti.

Pročitaj još

Domaće

Kaspersky Labs GmbH registrovan kao „veoma važan subjekt“ u Nemačkoj prema NIS 2 direktivi

Ruska kompanija za sajber bezbednost postaje deo EU bezbednosnog zida, uprkos prethodnim zabranama u SAD i pozivima na isključenje iz evropskih institucija

Published

on

By

Ruska kompanija za sajber bezbednost postaje deo EU bezbednosnog zida, uprkos prethodnim zabranama u SAD i pozivima na isključenje iz evropskih institucija

Kompanija Kaspersky Labs GmbH, poznata ruska firma za sajber bezbednost, registrovana je kod nemačkog Saveznog zavoda za informacionu bezbednost (BSI) kao „veoma važan subjekt“ u skladu sa NIS 2 Direktivom, što važi za celu Evropsku uniju. Ova registracija dolazi nakon što su Sjedinjene Američke Države 2017. godine zabranile Kaspersky na federalnim mrežama, a Evropski parlament 2018. godine pozvao institucije EU da prestanu da koriste softver ove kompanije zbog navodnih bezbednosnih rizika.

Prema saopštenju iz Kaspersky Labs GmbH, kompanija je poslednjih godina sprovodila širok spektar mera transparentnosti i sertifikacija od strane nezavisnih trećih strana, što je omogućilo usklađenost sa zahtevima NIS 2 Direktive. Studija „Transparency Review and Accountability in Cyber Security“ organizacije AV-Comparatives dodatno je potvrdila vodeću poziciju firme u transparentnosti i odgovornosti u industriji sajber bezbednosti. Valdemar Bergštraser, generalni direktor kompanije, izjavio je: „Naši dugogodišnji napori u primeni širokog spektra mera transparentnosti i sertifikacija nezavisnih trećih strana predstavljaju čvrst temelj za usklađenost sa zahtevima NIS 2 Direktive i potvrđuju posvećenost kompanije Kaspersky proverljivim bezbednosnim praksama i odgovornosti. Nezavisne procene, poput studije ‘Transparency Review and Accountability in Cyber Security’ organizacije AV-Comparatives, dodatno su istakle vodeću poziciju kompanije u oblasti transparentnosti i odgovornosti u industriji sajber bezbednosti, naglašavajući značaj merljivog poverenja i dobrog korporativnog upravljanja u današnjem digitalnom okruženju.”

NIS 2 Direktiva se primenjuje na subjekte unutar EU, ali može da obuhvati i kompanije van Unije ukoliko su poslovno vezane za EU ili pružaju usluge i infrastrukturu na evropskom tržištu. To uključuje pružaoce digitalne infrastrukture, internet ili domenske servise sa vezom ka EU, kao i subjekte koji posluju u kritičnim sektorima kao što su energetika, transport, zdravstvo, finansije i IKT oprema.

Istorija odnosa Kaspersky-ja sa Zapadom obeležena je nizom restrikcija. Godine 2020. kompanija je premestila servere iz Rusije u Švajcarsku, dok su SAD 2024. najavile zabranu prodaje Kaspersky antivirusnog softvera i uvele sankcije za 12 rukovodilaca, navodeći rizik od ruskog državnog uticaja. Sličnu sudbinu doživeo je i kineski Huawei, koji je takođe označen kao visokorizičan dobavljač zbog mogućeg državnog uticaja.

Uprkos tome, iz kompanije poručuju da je kroz Global Transparency Inicijativu i Transparency Centre u Švajcarskoj i Južnoj Koreji moguće izvršiti nezavisnu proveru izvornog koda, pravila otkrivanja pretnji i ažuriranja. Samo pojedine američke i evropske firme nude slične mogućnosti provere, najčešće sa ograničenijim pristupom. Microsoft, na primer, ima Government Security Program (GSP) od 2003. godine, dok Cisco nudi Transparency Service Center (TSC) za pregled proizvoda u kontrolisanom okruženju.

Registracija Kaspersky-ja kao „veoma važnog subjekta“ u Nemačkoj predstavlja signal da evropske institucije u digitalnom okruženju traže veću transparentnost i diverzifikaciju bezbednosnih rešenja, uzimajući u obzir i dosadašnju dominaciju američkih tehnoloških kompanija.

Pročitaj još

Domaće

RNIDS reagovao na 574 prijave zloupotrebe nacionalnih domena u prvoj polovini 2026. godine

Tokom 2025. registrovano manje od 160.000 domena, prijavljeno 465 zloupotreba, od čega 211 neosnovano

Published

on

By

Tokom 2025. registrovano manje od 160.000 domena, prijavljeno 465 zloupotreba, od čega 211 neosnovano

Fondacija „Registar nacionalnog internet domena Srbije“ (RNIDS) primila je 574 prijave zloupotrebe nacionalnih internet domena tokom prve polovine 2026. godine, od kojih je 480 ocenjeno kao neosnovano. U 2025. godini, broj registrovanih naziva domena bio je nešto manji od 160.000, a ukupno je RNIDS-u prijavljeno 465 slučajeva zloupotrebe, pri čemu je čak 211 prijava odbijeno kao neosnovano.

Nacionalni .rs i .срб domeni, pod upravom RNIDS-a, već godinama spadaju među najbezbednije u Evropi, sa jednim od najnižih nivoa zloupotreba među evropskim domenima najvišeg nivoa. Porast broja prijava u 2026. reflektuje sve veći oprez korisnika i organizacija, koji češće prijavljuju sumnjive aktivnosti na internetu. Iako je broj prijava u prvoj polovini 2026. premašio ukupan broj iz prethodne godine, to i dalje predstavlja manje od 1% u odnosu na ukupan broj registrovanih nacionalnih domena.

Prema podacima RNIDS-a, nacionalni internet domeni imaju viši nivo zaštite od generičkih domena zahvaljujući strožim pravilima registracije i bržoj reakciji na moguće zloupotrebe. Nacionalni registri, uključujući srpski, kontinuirano unapređuju infrastrukturu i procedure zaštite. Krajem 2025. usvojen je „Pravilnik o procedurama i postupanju u slučaju zloupotrebe nacionalnih internet domena“, koji omogućava bržu identifikaciju i efikasnije reagovanje na prijavljene zloupotrebe, uključujući mogućnost privremene suspenzije domena u slučaju fišinga ili širenja malvera.

Zloupotrebe najčešće ciljaju domene poznatih kompanija, organizacija, banaka i finansijskih ustanova, sa posledicama koje mogu uključivati gubitak reputacije, poverenja korisnika i finansijskih sredstava. Mehanizmi zaštite koje RNIDS nudi registrantima .rs i .срб domena omogućavaju dodatnu sigurnost od neovlašćenog preuzimanja kontrole nad domenima i digitalno potpisivanje komunikacije.

Uprkos rastućem broju sajber napada i sve sofisticiranijim prevarama uz pomoć veštačke inteligencije, statistika pokazuje da su nacionalni domeni u Srbiji i dalje među najsigurnijim na evropskom tržištu digitalnih resursa.

Pročitaj još

U Trendu