U izgradnji vetroparkova preko 200 MW, dok je 195,3 MW solarnih elektrana već priključeno na mrežu
Razvoj sektora obnovljivih izvora energije u Srbiji suočava se sa izazovima u izdavanju dozvola, zbog čega Ministarstvo rudarstva i energetike pokreće izmene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije. Prema najnovijim podacima, operativni kapacitet vetroelektrana dostigao je 824,2 MW, raspoređenih u 13 vetroelektrana, dok su u izgradnji vetroparkovi ukupne snage preko 200 MW. Najveći deo, 789,96 MW, priključen je na prenosni sistem, dok je 34,32 MW integrisano u distributivni sistem.
U postupku priključenja kod Elektromreže Srbije trenutno se nalazi 35 projekata sa ukupno odobrenom snagom od 5.767,75 MW. Na distributivnoj mreži je priključeno i 195,3 MW solarnih elektrana, a instalisana snaga prozjumera iznosi 130,9 MW. Prema Energetskom bilansu za 2026. godinu, predviđena je izgradnja novih 180 MW vetroelektrana i 56,7 MW solarnih kapaciteta, što ukupno donosi dodatnih 237 MW.
Pored rasta kapaciteta, sektor se suočava sa regulatornim promenama koje utiču na tempo razvoja. Izmenama Uredbe o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom, izrada novih studija priključenja za projekte iz varijabilnih obnovljivih izvora (vetra i sunca) odlaže se do poslednjeg kvartala 2029. godine. Ova mera donosi privremeno usporavanje i postavlja pitanje dinamike razvoja budućih projekata.
Takođe, početkom meseca više od 60 elektrana izgubilo je status povlašćenog proizvođača električne energije nakon isteka fid-in tarifa iz 2022. godine. Ukupna instalisana snaga ovih elektrana prelazi 36 MW, od čega su 28 male hidroelektrane sa zbirnom snagom oko 23 MW i 27 solarnih elektrana sa 3,6 MW. Status povlašćenog proizvođača trajao je 12 godina, a nakon prestanka, deo projekata prestao je sa radom, dok su drugi nastavili uprkos tržišnim izazovima.
U dokumentu Ministarstva rudarstva i energetike istaknuta je potreba za bržim, transparentnijim i predvidivijim izdavanjem dozvola za OIE projekte, uključujući izgradnju, revitalizaciju i priključenje na mrežu. Planirane izmene predviđaju osnivanje kontaktnih tačaka za pomoć investitorima, prostorno-energetsko mapiranje pogodnih područja i određivanje zona ubrzanog razvoja. Ove mere, uz poštovanje propisa o zaštiti životne sredine i učešće javnosti, treba da doprinesu većoj transparentnosti i pouzdanosti za krajnje kupce.
Energetski bilans za 2026. godinu predviđa rast proizvodnje električne energije od 5%, na ukupno 39.299 GWh, uz smanjenje uvoza struje za 14% i blagi rast izvoza.
