Connect with us

Svet

Savet Evropske unije usvojio 20. paket sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini

EU uvodi nove mere protiv energetskog sektora, kriptovaluta i kompanija iz trećih zemalja, saopšteno iz Saveta

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

EU uvodi nove mere protiv energetskog sektora, kriptovaluta i kompanija iz trećih zemalja, saopšteno iz Saveta

Savet Evropske unije usvojio je danas 20. paket restriktivnih mera protiv Ruske Federacije, saopšteno je iz Brisela. Novi paket, ocenjen kao najobimniji do sada, obuhvata 120 novih imena na listi sankcionisanih i fokusira se na sektore energetike, vojne industrije, finansija i trgovine.

U okviru energetskog sektora, EU je uvela osnovu za zabranu pomorskih usluga za rusku sirovu naftu, a dodatno je 46 brodova uvršteno na listu sankcionisanih, čime je ukupno 632 plovila pod restrikcijama. Ovim brodovima zabranjen je pristup lukama Evropske unije i pružanje usluga, a mere se odnose na tankere koji služe zaobilaženju ograničenja cene nafte, transport vojne opreme i ukradenog ukrajinskog žita. Pored toga, od januara 2027. godine biće potpuno zabranjeno pružanje usluga LNG terminala ruskim subjektima, dok su transakcije sa ključnim lukama poput Murmanska i Tuapsea sada zabranjene.

Kada je reč o finansijama i kriptovalutama, zabranjene su transakcije za 20 ruskih banaka i četiri finansijske institucije iz trećih zemalja, dok je potpuno blokiran rad ruskih kripto-platformi i provajdera usluga. Prema novim merama, zabranjuje se podrška razvoju digitalne rublje i trgovini povezanim kriptovalutama.

Novi paket sankcija obuhvata i 58 kompanija uključenih u proizvodnju dronova i visokotehnološke vojne opreme, a prvi put je aktiviran mehanizam za sprečavanje zaobilaženja sankcija, čime se zabranjuje izvoz CNC mašina i radio-uređaja u Kirgistan, zbog rizika od reeksporta u Rusiju. Pod merama su se našli i entiteti iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Uzbekistana i Kazahstana, zbog isporuke robe dvostruke namene ruskoj vojsci.

U oblasti humanitarne odgovornosti, uvedene su sankcije protiv pet pojedinaca i jednog entiteta direktno povezanih sa prisilnom deportacijom i indoktrinacijom skoro 20.000 ukrajinske dece, kao i protiv osoba odgovornih za krađu ukrajinskog kulturnog blaga i državnih propagandista. Takođe, sankcije su uvedene i protiv beloruskog vojno-industrijskog kompleksa, uključujući jednu kinesku kompaniju koja učestvuje u proizvodnji vojne opreme za vlasti u Minsku.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da je novi paket sankcija, uz zajam od 90 milijardi evra, jasan signal podrške Ukrajini. “Dok Ukrajina dobija značajan podsticaj, ruska ratna ekonomija je pod sve većim pritiskom. Moramo nastaviti sa ovim pritiskom dok Putin ne shvati da njegov rat nema budućnost”, navela je Kalas.

Paket predviđa i nove zabrane uvoza i izvoza robe u vrednosti od preko 930 miliona evra, uključujući laboratorijsko staklo, industrijske traktore i dijamante, čime se dodatno ograničava ruska ekonomija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predsednik Francuske Emanuel Makron najavio povlačenje iz politike nakon isteka mandata 2027. godine

Makron potvrdio odluku studentima tokom posete Nikoziji, ističe da neće tražiti nove političke funkcije posle isteka drugog mandata

Published

on

By

Makron potvrdio odluku studentima tokom posete Nikoziji, ističe da neće tražiti nove političke funkcije posle isteka drugog mandata

Emanuel Makron, predsednik Francuske, saopštio je tokom razgovora sa studentima na Kipru da će se povući iz politike po završetku svog drugog i poslednjeg mandata 2027. godine, kako nalaže ustav te zemlje. Tokom posete Nikoziji, gde je prisustvovao neformalnom sastanku Evropskog saveta, Makron je naglasio da ne planira dalje političko angažovanje nakon isteka mandata.

“Nisam bio političar pre, neću biti ni posle,” izjavio je Makron, dodajući da je njegov ulazak u visoku politiku bio “izlet” koji planira da završi dostojanstveno. Predsednik Francuske istakao je da se neće baviti politikom po odlasku sa funkcije, ostavljajući javnost u nedoumici o svojim budućim planovima.

Govoreći o izazovima tokom devet godina na čelu države, Makron je priznao da mu je najteže bilo da uskladi postignute rezultate sa reformama koje još nisu realizovane, kao i da ispravlja ranije greške dok se suočava sa globalnim izazovima. “Najteže je nakon devet godina to što morate da zadržite ono što ste dobro uradili i pokušate da idete dalje, ali ponekad morate da se vratite stvarima koje niste dobro uradili”, rekao je Makron studentima.

Makronova odluka da se povuče iz politike po isteku mandata 2027. godine otvara pitanje ko će ga naslediti na čelu Francuske i kakav će uticaj to imati na Evropsku uniju, s obzirom na njegovu dosadašnju ulogu jednog od najistaknutijih evropskih lidera.

Pročitaj još

Svet

Vrhovni verski lider Irana Hamnei pozvao na očuvanje nacionalnog jedinstva

Iranski zvaničnici odbacuju navode o podelama, ističući zajedništvo nacije uprkos spoljnim pritiscima

Published

on

By

Iranski zvaničnici odbacuju navode o podelama, ističući zajedništvo nacije uprkos spoljnim pritiscima

Vrhovni verski lider Irana, Sejed Modžtaba Hamnei, poručio je danas da snažno jedinstvo iranske nacije izaziva raskol među neprijateljima i doprinosi jačanju nacionalne kohezije. U poruci objavljenoj na društvenoj mreži, Hamnei je istakao da “neobično jedinstvo” građana destabilizuje planove onih koji žele da oslabe Iran, pozvavši sunarodnike da kroz konkretna dela pokažu zahvalnost tom jedinstvu, čime bi dodatno učvrstili nacionalnu koheziju.

Hamnei je upozorio na, kako je naveo, “psihološki rat” protiv Irana, ocenivši da su neprijateljske medijske operacije usmerene na umove i psihu ljudi sa ciljem da potkopaju nacionalno jedinstvo i bezbednost. “Neka naš nemar ne dozvoli da se ova zloslutna namera ostvari”, naglasio je Hamnei.

U svojoj poruci, Hamnei je naveo i da su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara pokrenuli veliki rat protiv Irana, u kojem su, prema njegovim rečima, ubijeni ajatolah Ali Hamnei i više visokih vojnih komandanata, što je dovelo do iranske odmazde raketama i dronovima tokom više od 40 dana.

Predsednik Irana Masud Pezeškijan i predsednik iranskog parlamenta Mohamad-Bager Kalibaf sinoć su odbacili tvrdnje američkog predsednika Donalda Trampa o unutrašnjim previranjima u Iranu, navodeći da u zemlji nema podele na sledbenike tvrde ili umerene linije. “U Iranu nema sledbenika tvrde ili umerene linije”, stoji u saopštenju, uz naglasak da su svi “Iranci i revolucionari”.

Ministar spoljnih poslova Abas Arakči je na društvenim mrežama naveo da su svi Iranci ujedinjeni više nego ikada ranije. Tramp je ranije izjavio da u Iranu postoje različite frakcije koje se međusobno bore, što mu otežava procenu ko je lider zemlje.

Pročitaj još

Svet

Papa Lav XIV apelovao na prekid sukoba SAD i Irana tokom povratka iz Afrike

Poglavar Rimokatoličke crkve pozvao na hitne mirovne pregovore, ističući patnju civila u sukobu

Published

on

By

Poglavar Rimokatoličke crkve pozvao na hitne mirovne pregovore, ističući patnju civila u sukobu

Papa Lav XIV uputio je 24. aprila 2026. godine snažan apel Sjedinjenim Američkim Državama i Iranu da nastave mirovne pregovore i zaustave oružane sukobe, saopšteno je tokom povratka poglavara Rimokatoličke crkve sa turneje po Africi. Papa je u razgovoru sa novinarima u avionu istakao da su posledice rata najteže za nevine civilne žrtve.

Papa je istakao važnost poštovanja međunarodnog prava i naglasio potrebu za hitnim uklanjanjem pretnje od širenja sukoba. U obraćanju je poručio: “Podstičem nastavak dijaloga i napore svih strana. Moramo promovisati kulturu mira, a ne mržnje i podela.”

Ova izjava dolazi nakon oštrih kritika američkog predsednika Donalda Trampa, koji je prethodno osudio stavove pape o zajedničkoj američko-izraelskoj vojnoj operaciji u Iranu. Dok američka administracija zastupa vojno rešenje, Vatikan upozorava na ozbiljne posledice po civilno stanovništvo.

Tokom obraćanja, papa Lav XIV je pokazao fotografiju muslimanskog deteta iz Libana, koje je izgubilo život u sukobima u regionu. Papa je naveo da ovu sliku stalno nosi sa sobom kao simbol stradanja civila. “Ovo dete je za mene simbol stradanja svih civila. To je ono što rat donosi”, izjavio je papa.

Prema izvorima bliskim Vatikanu, cilj ovog apela je podsticanje međunarodne zajednice na intenziviranje diplomatskih napora kako bi se sprečilo dalje pogoršanje humanitarne situacije u Iranu i širem regionu.

Pročitaj još

U Trendu