Connect with us

Zdravlje

San kao saveznik mozga: kako kvalitetno spavanje može smanjiti rizik od demencije

Redovan san od sedam do osam sati pomaže ženama da sačuvaju mentalno zdravlje i zaštite mozak od neurodegenerativnih bolesti.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Katrin bolovtsova

Redovan san od sedam do osam sati pomaže ženama da sačuvaju mentalno zdravlje i zaštite mozak od neurodegenerativnih bolesti.

Nedostatak sna ne utiče samo na svakodnevnu energiju, već ima i dugoročne posledice na zdravlje mozga, posebno kod žena u srednjem i starijem dobu. Najnovija istraživanja potvrđuju da dobar i kvalitetan san pomaže u sprečavanju nakupljanja štetnih materija u mozgu, koje su povezane sa razvojem demencije i drugih neurodegenerativnih bolesti.

Studija Univerzitetskog medicinskog centra u Ročesteru otkriva da tokom dubokih faza sna mozak aktivira glimfatički sistem, koji funkcioniše poput ‘perionice’ – uklanja otpadne proteine i metaboličke produkte nakupljene tokom dana. Starenje, poremećaji sna i hronični stres mogu narušiti ovaj ritam, smanjujući moć čišćenja mozga.

Posebno je značajno što su žene, prema nekim istraživanjima, izloženije riziku od razvoja demencije. Zato je očuvanje dobrih navika spavanja ključno za mentalno zdravlje. Ne-REM faze sna, odnosno dubok san, omogućavaju širenje i skupljanje krvnih sudova, što pomaže cerebrospinalnoj tečnosti da ‘ispere’ štetne proteine poput beta-amiloida i tau proteina – supstanci povezanih sa Alchajmerovom bolešću.

Neurolog dr Majken Nedergard naglašava: „Kada je san isprekidan ili prekratak, mozak nema dovoljno vremena da se očisti. To može dovesti do nakupljanja toksina i povećanog rizika od neurodegenerativnih bolesti.”

Žene koje se suočavaju sa čestim problemima sa snom treba da obrate pažnju jer rani poremećaji spavanja mogu ukazivati na promene u mozgu. Loš san može ubrzati upalne procese i otežati oporavak moždanih ćelija, dok redovan i kvalitetan san doprinosi boljem pamćenju, koncentraciji i raspoloženju.

Praktični saveti za poboljšanje sna uključuju odlazak na spavanje u isto vreme svake večeri, izbegavanje kofeina i korišćenja elektronskih uređaja pred spavanje, kao i boravak na dnevnom svetlu. Kod dugotrajnih poremećaja sna, preporučuje se konsultacija sa lekarom radi utvrđivanja uzroka i pronalaženja adekvatnog rešenja.

Za tačnu dijagnozu i savet uvek se obratite svom lekaru.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Zdravlje

Kako preskakanje doručka utiče na energiju i zdravlje žena

Pravilne navike u vezi sa doručkom mogu pomoći ženama da održe stabilnu energiju i spreče zdravstvene probleme.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako preskakanje doručka utiče na energiju i zdravlje žena

Pravilne navike u vezi sa doručkom mogu pomoći ženama da održe stabilnu energiju i spreče zdravstvene probleme.

Sve više žena u Srbiji preskače doručak zbog užurbanog tempa i popularnosti novih režima ishrane. Međutim, preskakanje doručka može imati različite efekte na žensko zdravlje i energiju. Ova navika posebno pogađa žene koje ujutru osećaju pad energije, pojačanu glad ili slabu koncentraciju. Takođe, preskakanje doručka može uticati na izbor hrane kasnije tokom dana i povećati unos visokokaloričnih grickalica.

Kao rezultat, žene često pojedu više hrane za ručak ili večeru, što može dovesti do neredovnog unosa hranljivih materija i povećanja telesne mase. S druge strane, neke žene ne primećuju negativne efekte ako im je ishrana tokom dana uravnotežena. Pored toga, stručnjaci ističu da je kvalitet celokupne ishrane važniji od tačnog vremena prvog obroka.

Preskakanje doručka i energija u svakodnevnom životu

Pored toga, navike vezane za preskakanje doručka utiču na svakodnevno funkcionisanje žena. Ipak, kod žena koje su sklone neredovnom uzimanju obroka, može se javiti izražen osećaj gladi i umora. Na taj način, organizam može tražiti brze izvore energije, što često vodi ka izboru manje zdravih namirnica. Međutim, žene koje uspevaju da održe stabilan nivo energije i nemaju problema sa koncentracijom, ne moraju nužno uvoditi doručak ako im odgovara takav režim.

Štaviše, važno je pratiti signale sopstvenog tela i prilagoditi navike ličnim potrebama. Takođe, žene koje boluju od hroničnih bolesti, poput dijabetesa (bolest u kojoj telo ne koristi insulin pravilno), moraju biti posebno oprezne. Duži periodi bez hrane mogu kod njih izazvati pad energije, vrtoglavicu ili pogoršanje zdravstvenog stanja.

Posebne preporuke za žene sa hroničnim bolestima

Osim toga, žene sa poremećajem regulacije šećera u krvi treba da obrate pažnju na preskakanje doručka. Pre svega, redovan unos obroka pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera i smanjuje rizik od naglih promena raspoloženja. Konačno, svaku promenu u ishrani treba konsultovati sa lekarom ili nutricionistom.

Nutricionistkinja dr Ana Petrović navodi: „Nije svaka osoba ista. Žene koje se osećaju dobro bez doručka i imaju stabilan nivo energije mogu nastaviti tako, ali ako primećuju čestu glad, razdražljivost ili pad koncentracije, savetujem da doručak postane deo svakodnevne rutine.”

Na kraju, ni najzdravija ishrana ne može zameniti stručni savet. Individualni pristup je ključan za svaku ženu, posebno ako postoje specifične potrebe ili hronične bolesti.

Praktični saveti za zdrav doručak i energiju tokom dana

Ako želite da doručak bude deo vaše svakodnevice, birajte obroke bogate vlaknima, proteinima i zdravim mastima. Na primer, ovsena kaša sa voćem, integralni tost sa sirom ili jogurt sa semenkama mogu biti dobar izbor. Pored toga, trudite se da doručkujete u slično vreme svakog dana kako bi telo razvilo stabilan ritam.

Međutim, ako nemate apetit ujutru, nemojte se siliti. Važno je da slušate potrebe svog tela i birate ono što vam najviše odgovara. Ako primetite da se simptomi poput umora, vrtoglavice, pojačane gladi ili slabe koncentracije ponavljaju, obavezno se obratite svom lekaru radi saveta i provere zdravstvenog stanja.

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Koliko vode zaista treba piti dnevno? Stručnjaci razbijaju jedan od najčešćih mitova

Objavljeno pre

,

Objavio:

bottle, mineral water, glass, pour, pouring, pouring water, bottle of water, drinking water, plastic bottle, liquid, blue, drink, bottleneck, transparent, drinking water, drinking water, drinking water, drinking water, drinking water

Godinama slušamo isto pravilo – osam čaša vode dnevno. Mnogi ljudi pokušavaju da ga se pridržavaju, dok drugi priznaju da jedva popiju nekoliko čaša tokom celog dana. Ali da li zaista postoji tačna količina vode koja je potrebna svakom čoveku?

Stručnjaci objašnjavaju da univerzalno pravilo ne postoji. Potrebe za vodom razlikuju se od osobe do osobe i zavise od brojnih faktora – telesne težine, fizičke aktivnosti, vremenskih uslova, ishrane i zdravstvenog stanja.

Čuvenih „osam čaša dnevno“ više je smernica nego strogo pravilo. Na količinu tečnosti koju organizam dobija ne utiče samo voda koju pijemo, već i voda iz hrane. Voće, povrće, supe i drugi namirnice takođe doprinose ukupnom unosu tečnosti.

Kako znati da li pijemo dovoljno vode?

Jedan od najjednostavnijih pokazatelja jeste boja urina. Svetla boja uglavnom ukazuje na dobru hidriranost, dok tamnija može biti znak da organizmu nedostaje tečnosti.

Žeđ je takođe prirodni signal tela. Iako mnogi pokušavaju da piju vodu pre nego što osete žeđ, organizam uglavnom ima veoma dobar mehanizam kojim upozorava kada mu je potrebna dodatna tečnost.

Kada nam treba više vode?

Tokom toplih dana, intenzivnog treninga ili fizičkog rada, potrebe za vodom mogu biti veće. Isto važi i kada osoba ima povišenu temperaturu, gubi tečnost znojenjem ili se nalazi u veoma suvoj prostoriji.

Sportisti i ljudi koji se mnogo kreću moraju posebno obratiti pažnju na nadoknadu tečnosti, jer čak i blaga dehidracija može uticati na energiju, koncentraciju i fizičke sposobnosti.

Može li se preterati sa vodom?

Iako se o dehidraciji mnogo govori, stručnjaci upozoravaju da ni preterano unošenje vode nije dobro. Pijenje ogromnih količina vode za kratko vreme može poremetiti ravnotežu minerala u organizmu.

Zato savet nije da se voda pije na silu, već da se prati osećaj žeđi i potrebe organizma.

Najvažnije pravilo, prema stručnjacima, jeste jednostavno: pijte dovoljno da budete hidrirani, ali ne pokušavajte da ispunite tuđi broj čaša kao obavezu.

Voda jeste jedan od najvažnijih elemenata za normalno funkcionisanje organizma, ali prava količina nije ista za svakoga. Telo često najbolje pokazuje koliko mu je potrebno – samo treba obratiti pažnju na njegove signale.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto se ljudi bude umorniji nego što su legli? Stručnjaci objašnjavaju najčešće greške

Objavljeno pre

,

Objavio:

woman, asleep, girl, sleep, bed, cozy, tired, rest, resting, sleeping, sleeping woman, dreams, young woman, pillow, blanket, bedroom, sleeping beauty, morning, relax, sleep, sleep, sleep, sleep, sleep, sleeping, sleeping

Mnogi ljudi svakog jutra imaju isti osećaj – legli su na vreme, spavali nekoliko sati, ali se bude umorniji nego kada su otišli u krevet. Iako se često misli da je problem samo u nedostatku sna, stručnjaci upozoravaju da kvalitet odmora zavisi od mnogo više faktora.

Jedna od najčešćih grešaka jeste korišćenje telefona neposredno pre spavanja. Gledanje društvenih mreža, gledanje videa ili odgovaranje na poruke može da zadrži mozak u stanju aktivnosti i oteža prelazak u duboke faze sna.

Problem može biti i neredovan raspored spavanja. Ako se jednog dana ide u krevet u 22 časa, a drugog posle ponoći, telo teško održava svoj prirodni ritam. Stručnjaci savetuju da vreme odlaska na spavanje i buđenja bude približno isto svakog dana, čak i vikendom.

Mnogi ljudi prave grešku i tako što spavaju u pretoploj sobi. Idealna temperatura za kvalitetan san je uglavnom nešto niža nego što većina očekuje, jer se telo tokom noći prirodno hladi.

Na kvalitet sna utiču i kasni obroci, previše kafe tokom dana, nedostatak fizičke aktivnosti i stres. Iako osoba može provesti osam sati u krevetu, to ne znači da je organizam zaista imao dovoljno dubokog odmora.

Još jedan čest razlog jutarnjeg umora jeste često buđenje tokom noći, koje ljudi ponekad ni ne primete. Kratka buđenja mogu prekinuti cikluse sna i učiniti da se osoba ujutru oseća iscrpljeno.

Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih navika: izbegavanje ekrana pred spavanje, provetravanje prostorije, laganu fizičku aktivnost tokom dana i stvaranje mirne rutine pred odlazak u krevet.

Kvalitetan san nije samo pitanje broja sati – važno je kako se ti sati provode. Male promene u svakodnevnim navikama mogu napraviti veliku razliku i pomoći da se čovek probudi odmorniji i sa više energije.

Pročitaj još

U Trendu