Connect with us

Zdravlje

San kao saveznik mozga: kako kvalitetno spavanje može smanjiti rizik od demencije

Redovan san od sedam do osam sati pomaže ženama da sačuvaju mentalno zdravlje i zaštite mozak od neurodegenerativnih bolesti.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Katrin bolovtsova

Redovan san od sedam do osam sati pomaže ženama da sačuvaju mentalno zdravlje i zaštite mozak od neurodegenerativnih bolesti.

Nedostatak sna ne utiče samo na svakodnevnu energiju, već ima i dugoročne posledice na zdravlje mozga, posebno kod žena u srednjem i starijem dobu. Najnovija istraživanja potvrđuju da dobar i kvalitetan san pomaže u sprečavanju nakupljanja štetnih materija u mozgu, koje su povezane sa razvojem demencije i drugih neurodegenerativnih bolesti.

Studija Univerzitetskog medicinskog centra u Ročesteru otkriva da tokom dubokih faza sna mozak aktivira glimfatički sistem, koji funkcioniše poput ‘perionice’ – uklanja otpadne proteine i metaboličke produkte nakupljene tokom dana. Starenje, poremećaji sna i hronični stres mogu narušiti ovaj ritam, smanjujući moć čišćenja mozga.

Posebno je značajno što su žene, prema nekim istraživanjima, izloženije riziku od razvoja demencije. Zato je očuvanje dobrih navika spavanja ključno za mentalno zdravlje. Ne-REM faze sna, odnosno dubok san, omogućavaju širenje i skupljanje krvnih sudova, što pomaže cerebrospinalnoj tečnosti da ‘ispere’ štetne proteine poput beta-amiloida i tau proteina – supstanci povezanih sa Alchajmerovom bolešću.

Neurolog dr Majken Nedergard naglašava: „Kada je san isprekidan ili prekratak, mozak nema dovoljno vremena da se očisti. To može dovesti do nakupljanja toksina i povećanog rizika od neurodegenerativnih bolesti.”

Žene koje se suočavaju sa čestim problemima sa snom treba da obrate pažnju jer rani poremećaji spavanja mogu ukazivati na promene u mozgu. Loš san može ubrzati upalne procese i otežati oporavak moždanih ćelija, dok redovan i kvalitetan san doprinosi boljem pamćenju, koncentraciji i raspoloženju.

Praktični saveti za poboljšanje sna uključuju odlazak na spavanje u isto vreme svake večeri, izbegavanje kofeina i korišćenja elektronskih uređaja pred spavanje, kao i boravak na dnevnom svetlu. Kod dugotrajnih poremećaja sna, preporučuje se konsultacija sa lekarom radi utvrđivanja uzroka i pronalaženja adekvatnog rešenja.

Za tačnu dijagnozu i savet uvek se obratite svom lekaru.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Selen u ishrani žena: Ključ za energiju i zdrav imunitet

Nedostatak selena pogađa žene svih uzrasta, a pravilna ishrana može smanjiti rizik od umora i problema sa štitastom žlezdom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Selen u ishrani žena: Ključ za energiju i zdrav imunitet

Nedostatak selena pogađa žene svih uzrasta, a pravilna ishrana može smanjiti rizik od umora i problema sa štitastom žlezdom

Mnoge žene u Srbiji suočavaju se sa problemom koji može uticati na svakodnevnu energiju, imunitet i opšte zdravlje. Selen u ishrani žena postaje važna tema, jer manjak ovog minerala posebno pogađa žene tokom jeseni i zime. Nedovoljno selena može izazvati hronični umor, češće prehlade i smanjenje otpornosti, dok žene starije od 50 godina, trudnice, dojilje i one sa hroničnim bolestima creva imaju dodatni rizik.

Srbija se izdvaja po tome što većina zemljišta sadrži malo selena, zbog čega lokalno povrće i žitarice ne mogu potpuno zadovoljiti potrebe organizma. Kao rezultat, čak i žene koje vode računa o zdravoj ishrani često ne unose dovoljno ovog minerala. Zbog toga je važno znati kako prepoznati simptome manjka, ali i koji su izvori selena najpristupačniji u svakodnevnoj ishrani.

Selen u ishrani žena: simptomi manjka i najvažniji izvori

Najčešći simptomi manjka selena u ishrani žena su dugotrajan umor, pad energije i učestale infekcije. Osim toga, kod žena sa problemima štitaste žlezde (organ koji reguliše metabolizam), manjak selena može dodatno pogoršati simptome. Pored toga, selen pomaže organizmu da pravilno koristi jod, što je ključno za zdravu funkciju štitaste žlezde.

Na našem tržištu najviše selena ima u brazilskim orasima, ribi, jajima, mesu i pečurkama. Ipak, brazilski orasi su često skupi i teško dostupni. Zbog toga stručnjaci preporučuju jaja, domaće pečurke i ribu kao praktične izbore. S druge strane, osobe koje žive na selu i koriste namirnice iz svoje bašte mogu imati nešto više selena u ishrani. Međutim, dugotrajno kuvanje hrane značajno smanjuje nivo selena, pa je preporučljivo birati pečenje ili kratko dinstanje.

Kako prepoznati rizik i kada se javiti lekaru

Žene koje se osećaju stalno iscrpljeno, često su prehlađene ili imaju probleme sa štitastom žlezdom, treba posebno da obrate pažnju na unos selena. Takođe, pušači, osobe na dijalizi i žene sa bolestima creva spadaju u rizične grupe. Nakon pedesete godine, potreba za ovim mineralom dodatno raste.

Dr Marina Petrović, endokrinolog, objašnjava: „Selen je neophodan za dobar imunitet i pravilnu funkciju štitaste žlezde. Kod žena u Srbiji često vidimo blagi manjak selena, što može uticati na energiju i opšte zdravlje.”

Praktični saveti za unos selena i preporuke stručnjaka

Kada ishrana ne može da zadovolji potrebe, suplementi selena mogu biti korisni. Preporučena dnevna doza za odrasle žene iznosi oko 55 mikrograma. Trudnicama i dojiljama savetuje se nešto viši unos. Ipak, ne treba uzimati dodatke selena bez konsultacije sa lekarom. „Važno je da svaka žena pre upotrebe suplemenata selena razgovara sa lekarom. Prevelik unos selena može biti štetan, kao i manjak”, naglašava dr Petrović. Za decu i trudnice, preporučuje se posebna pažnja i redovan nadzor stručnjaka.

Na kraju, kombinacija uravnotežene ishrane i, po potrebi, dodataka može pomoći da žene obezbede optimalan nivo selena. Takođe, uvrstite što više jaja, ribe i pečuraka u redovni jelovnik. Na taj način, žene mogu smanjiti rizik od infekcija, povećati energiju i doprineti zdravlju štitaste žlezde. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Rast klađenja kod žena povezan sa sve većim mentalnim tegobama

Nova studija pokazuje da žene češće razvijaju depresiju i anksioznost uz poremećaj kockanja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rast klađenja kod žena povezan sa sve većim mentalnim tegobama

Nova studija pokazuje da žene češće razvijaju depresiju i anksioznost uz poremećaj kockanja

Sve više žena se susreće sa ozbiljnim posledicama koje donosi rast klađenja kod žena, pokazuje nedavno američko istraživanje. Naučnici su analizirali podatke više od 13.000 ljudi sa dijagnozom poremećaja kockanja (poremećaj u kome osoba ne može da prestane da se kladi ili igra igre na sreću, bez obzira na posledice po život) između 2017. i 2026. godine. Rezultati otkrivaju zabrinjavajući trend: žene sa ovim poremećajem mnogo češće razvijaju dodatne mentalne probleme poput depresije, anksioznosti i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).

Zapravo, istraživači su uporedili podatke sa više od 54.000 osoba koje su istog dana posetile lekara ali nisu imale dijagnozu poremećaja kockanja. Pokazalo se da je kod žena sa ovim problemom prisutna češća pojava osećaja gubitka kontrole, niskog samopouzdanja i povlačenja iz društva. Osim toga, digitalizacija i lako dostupne aplikacije za klađenje dodatno su olakšale ulazak u svet kockanja, što je povećalo broj žena koje se suočavaju sa ovim izazovom.

Simptomi i posledice rasta klađenja kod žena

Najveći izazov za žene sa poremećajem kockanja jeste što se poremećaj često ne prepoznaje na vreme. Zbog toga mnoge žene razvijaju mentalne probleme paralelno sa razvojem zavisnosti. Među najčešćim simptomima su stalna potreba za klađenjem, povlačenje od porodice i prijatelja, zanemarivanje svakodnevnih obaveza i osećaj stida. Takođe, mnoge žene pokušavaju da prikriju problem, pa je podrška okoline veoma važna.

Pre svega, stručnjaci ističu da je važno obratiti pažnju na razloge zbog kojih žene počinju da se klade. Kako navodi Sanam Hafeez, PsyD, neuropsiholog: „Žene sa poremećajem kockanja češće pate i od depresije ili anksioznosti. Mnoge od njih koriste klađenje kao način da se izbore sa stresom ili negativnim emocijama.“

Zašto rast klađenja kod žena nosi posebne rizike

Poremećaj kockanja može se razviti brzo, naročito kod onih koje se suočavaju sa emotivnim izazovima ili stresom. Štaviše, s obzirom na to da klađenje više nije tabu tema među ženama, mnogo njih se upušta u ovaj vid zabave bez svesti o rizicima. S druge strane, žene su često izložene dodatnim izazovima kao što su osećaj krivice i stida, što može otežati traženje pomoći. „Treba pratiti razloge zbog kojih osoba kocka, jer su oni često povezani sa emocionalnim potrebama“, ističe Kersten Bartelt, RN, koautor studije.

Praktični saveti i podrška za žene

Ukoliko primetite kod sebe ili bliske osobe simptome poremećaja kockanja, važno je reagovati na vreme. Pokušajte da pronađete zdravije načine za opuštanje, poput razgovora sa prijateljicama, fizičke aktivnosti ili hobija. Osim toga, centri za mentalno zdravlje nude besplatne savete i podršku. Na kraju, prepoznavanje problema i traženje stručne pomoći može sprečiti ozbiljnije posledice po mentalno zdravlje. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Retka genetska veza između gubitka sluha i sede kose kod dece

Novo istraživanje otkriva kako mutacija FMN1 gena utiče na sluh i pigmentaciju kose u porodicama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Retka genetska veza između gubitka sluha i sede kose kod dece

Novo istraživanje otkriva kako mutacija FMN1 gena utiče na sluh i pigmentaciju kose u porodicama

Gubitak sluha i sede vlasi kod dece povezani su sa retkom genetskom promenom, pokazalo je istraživanje tima iz Izraela, Palestine i Sjedinjenih Država. Naučnici su kod četvoro dece iz jedne šire palestinske porodice otkrili mutaciju na FMN1 genu. Kao rezultat, ova deca imaju umereno oštećenje sluha na oba uha i srebrnosedu kosu od rođenja. Ipak, deca su inače potpuno zdrava, što dodatno zbunjuje roditelje i stručnjake.

Kako mutacija FMN1 gena utiče na decu

Tokom istraživanja, tim je analizirao genome dece i pronašao dve kopije retke varijante FMN1 gena. Ova mutacija utiče na protein formin-1, koji je važan za razvoj strukture unutrašnjeg uha. Kada formin-1 nedostaje, ćelije u Kortijevom organu (deo unutrašnjeg uha koji pretvara zvuk u nervne impulse) nemaju adekvatnu potporu. Zbog toga dolazi do gubitka sluha još u najranijem uzrastu. Takođe, formin-1 ima ključnu ulogu u prenosu pigmenta do vlasi kose. Kao rezultat, kod dece se javlja karakteristična srebrnoseda kosa.

Šta retka genetska veza između gubitka sluha i sede kose znači za žene

S obzirom na to da se genetske promene često nasleđuju, važno je da svaka žena obrati pažnju na simptome kod svog deteta. Ako primetite da dete ima iznenadan gubitak sluha ili promene boje kose, obavezno se konsultujte sa lekarom. Osim toga, rana dijagnostika može pomoći porodicama da bolje razumeju zdravstvene izazove i preduzmu odgovarajuće korake.

Stručnjaci objašnjavaju značaj otkrića

Profesor Moien Kanaan ističe: „Ovo je prvi put da smo povezali gen FMN1 sa urođenim gubitkom sluha kod ljudi.“ Prema rečima profesorke Karen B. Avraham, „Otkriće proširuje naše razumevanje naslednog gubitka sluha i daje nadu za precizniju dijagnostiku u budućnosti.“ Naučnici su koristili i modele miševa bez ovog gena. Tako su pokazali da ista mutacija uzrokuje i slična oštećenja sluha i promene na unutrašnjem uhu kod životinja.

Saveti za žene i porodice: kada potražiti pomoć

Na kraju, važno je napomenuti da genetsko savetovanje može pomoći porodicama da shvate rizike i planiraju budućnost. Ako u porodici postoji istorija gubitka sluha ili neobične boje kose kod dece, preporučuje se analiza gena i razgovor sa stručnjakom za nasledne bolesti. Pored toga, redovna kontrola sluha kod dece i praćenje promena na kosi mogu biti od ključnog značaja. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu