Connect with us

Domaće

SAD produžile licencu NIS-u i MOL-u do 1. jula, Saks ocenjuje sankcije nezakonitim

Američka kancelarija OFAC omogućila nastavak rada NIS-u do 1. jula, dok Džefri Saks ističe da sankcije nemaju osnovu u međunarodnom pravu

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Satyaprem

Američka kancelarija OFAC omogućila nastavak rada NIS-u do 1. jula, dok Džefri Saks ističe da sankcije nemaju osnovu u međunarodnom pravu

Naftna industrija Srbije (NIS), kompanija sa većinskim ruskim vlasništvom, dobila je produženje operativne licence od strane Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) do 1. jula, omogućivši nastavak prerade sirove nafte i redovne poslovne aktivnosti. Pored toga, mađarskoj kompaniji MOL produžena je licenca za pregovore o kupovini ruskog udela u NIS-u takođe do 1. jula, dok su prethodne licence važile do 16. juna.

Džefri Saks, ekonomista i profesor sa Kolumbija univerziteta, izjavio je da su američke sankcije protiv NIS-a nezakonite i jednostrane, naglašavajući da Sjedinjene Američke Države ne bi trebalo da određuju Srbiji sa kim će sarađivati. „Ja smatram da su američke sankcije naprosto nezakonite. Zakonite sankcije znače da su se u Savetu bezbednosti UN složili oko paketa sankcija. Ali rekao bih da jedna zemlja ne može ili ne bi trebalo da maltretira druge zemlje. SAD ne bi trebalo da budu u poziciji da kažu Srbiji da ne može da sarađuje sa Rusijom. To je suludo“, rekao je Saks.

Saks je istakao da SAD, koristeći ulogu dolara u međunarodnom finansijskom sistemu, vrše pritisak na druge države, uključujući blokadu banaka i otežavanje ekonomskih aktivnosti zemljama koje pokušavaju da zaobiđu sankcije. “SAD imaju izvesnu praktičnu moć nad drugim zemljama da sprovode ono što je inače nezakonito sa međunarodne tačke gledišta”, naveo je Saks.

Povodom navoda da američka administracija smatra kako bi izlazak ruskog kapitala iz vlasničke strukture NIS-a mogao biti rešenje, Saks je naglasio da nijedna država ne treba da diktira uslove sporazuma između drugih zemalja. “Ponoviću još jednom – ne verujem u jednostrane sankcije SAD. Kad god mogu, govorim svojoj zemlji da je kontraproduktivno za SAD da pokušavaju da naređuju ostatku sveta. To nisu američka posla. Amerika treba da se bavi svojim poslovima, a ne odnosima između Srbije i Rusije, i tačka”, poručio je.

Na pitanje da li Srbija ima izbora u aktuelnoj situaciji, Saks je odgovorio da ima i da bi trebalo da insistira na poštovanju međunarodnog prava kroz institucije Ujedinjenih nacija. “Važno je da preko Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ili Saveta bezbednosti i u praktičnom smislu kaže svakoj zemlji da se ponaša u skladu sa međunarodnim pravilima i da ne naređuje drugim zemljama. To je osnovni princip multipolarnog sveta. Zbog njega bismo bili bezbedniji, a sasvim sigurno i razvijeniji”, rekao je.

Saks je dodao da trgovina između država treba da bude obostrano korisna i ne sme se koristiti kao sredstvo političkog pritiska. “Kao ekonomista, znam da je trgovina između Srbije i Rusije, ili trgovina između Srbije i Kine, obostrano korisna aktivnost. Ali u mojoj zemlji, nažalost, trgovački portfelj su preuzeli vojni stratezi, a ne ekonomisti. Tako se odjednom trgovina posmatra kao oružje, kao neka vrsta pretnje, kao neka vrsta poluge, ne kao korisna razmena, već kao nešto što se nameće drugoj zemlji”, zaključio je Saks.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Heineken menja direktora, akcije porasle 3 odsto na najviši nivo od marta

Kompanija sprovodi plan ukidanja 6.000 radnih mesta, novo rukovodstvo preuzima funkciju 1. oktobra

Published

on

By

Kompanija sprovodi plan ukidanja 6.000 radnih mesta, novo rukovodstvo preuzima funkciju 1. oktobra

Drugi najveći proizvođač piva na svetu, Heineken, imenovao je Brazilca Rafaela Oliveiru za predsednika uprave i glavnog izvršnog direktora, čime je prvi put u istoriji kompanije direktor izabran van njenih redova. Oliveira, koji trenutno vodi JDE Peet’s, preuzeće novu funkciju 1. oktobra sa četvorogodišnjim mandatom. Nakon objave ove odluke, akcije kompanije porasle su oko tri odsto, dostigavši najviši nivo od marta.

Kako je saopštio upravni odbor, izbor Oliveire usledio je nakon rigorozne međunarodne potrage. „Posle rigorozne globalne potrage, nadzorni odbor je jednoglasno izabrao Rafu zbog njegove jedinstvene kombinacije strateške vizije, operativnog iskustva i finansijskog znanja“, navodi se u saopštenju kompanije. Investitori su mesecima čekali odluku, jer je prethodni direktor Dolf van den Brink u januaru neočekivano najavio odlazak, a od početka juna kompanija je bila bez izvršnog direktora.

Oliveira će se suočiti sa izazovom sprovođenja plana ukidanja oko 6.000 radnih mesta, zaustavljanja usporavanja prodaje u uslovima pada globalne potrošnje piva i povećanja prinosa za akcionare kako bi sustigao najvećeg konkurenta, Anheuser-Busch InBev. Sektor piva suočen je sa promenom navika potrošača, rastućim troškovima života, zabrinutošću zbog zdravstvenih posledica konzumiranja alkohola, ali i pojavom novih izazova kao što su lekovi za mršavljenje za koje analitičari smatraju da mogu uticati na smanjenje konzumacije alkoholnih pića.

„Uveren sam da ćemo ubrzati rast, povećati produktivnost i prilagoditi Heineken budućnosti, osvajajući srca potrošača širom sveta“, izjavio je Oliveira. On ima više od dvadeset godina iskustva u sektoru robe široke potrošnje, uključujući rukovodeće pozicije u kompanijama Kraft Heinz i JDE Peet’s, gde je za manje od godinu i po dana uspeo da promeni strategiju i popravi poslovne rezultate.

Međutim, njegov izbor nosi određeni rizik, jer Oliveira nema iskustva u pivarskoj i alkoholnoj industriji, što analitičari vide kao dodatni izazov. „Kao čovek koji dolazi izvan pivarske industrije i izvan Heinekena, moraće mnogo toga da dokaže“, ocenili su stručnjaci banke ING.

Pročitaj još

Domaće

Proizvođači električnih automobila u EU ostvarili rast prodaje od 43 odsto na 203.417 vozila u maju

Tržišni udeo električnih vozila porastao sa 15,3 na 20 odsto, dok tradicionalni pogoni beleže pad

Published

on

By

Tržišni udeo električnih vozila porastao sa 15,3 na 20 odsto, dok tradicionalni pogoni beleže pad

Broj novih električnih automobila registrovanih u Evropskoj uniji tokom maja dostigao je 203.417, što predstavlja rast od 43 odsto u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). Ukupan broj registrovanih novih vozila svih pogona povećan je za 3,2 odsto, na 955.013 prodatih vozila.

U istom periodu, prodaja automobila sa motorima na unutrašnje sagorevanje zabeležila je pad od oko 20 odsto, sa 210.383 prodatih benzinskih i 69.482 dizel vozila. Hibridni automobili su zabeležili blagi rast, dok je tržišni udeo električnih vozila porastao sa 15,3 na 20 odsto.

Rast prodaje električnih automobila najizraženiji je u Italiji (7,6 odsto), Francuskoj (3,7 odsto) i Nemačkoj (0,1 odsto), dok je u Španiji zabeležen pad od 0,8 procenata. Među vodećim proizvođačima u EU, pad prodaje u maju zabeležili su Folksvagen (3,6 odsto), Stelantis (2,6 odsto) i Reno (1,3 odsto). S druge strane, BMW je ostvario rast od 3,7 odsto, a Mercedes-Benz 0,7 odsto.

Kineske kompanije BYD, SAIC Motor, Chery Automobile i Leapmotor povećale su svoj tržišni udeo na 2,1 odsto, što je dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu. Tesla je zabeležila tržišni udeo od 1,9 odsto, uz blagi oporavak prodaje na evropskom tržištu.

U ovoj godini ukupan broj novih putničkih vozila u EU iznosi približno 4,75 miliona, što predstavlja rast od 4 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Pročitaj još

Domaće

UniCredit identifikovao rast AI tržišta na 813,8 milijardi dolara do 2030. godine

Globalno tržište veštačke inteligencije beleži više nego trostruki rast u odnosu na 244 milijarde dolara za 2025. godinu

Published

on

By

Globalno tržište veštačke inteligencije beleži više nego trostruki rast u odnosu na 244 milijarde dolara za 2025. godinu

Najnovije istraživanje koje je naručila UniCredit Grupa pokazuje da veštačka inteligencija, robotika i kvantne tehnologije postaju ključni stubovi poslovne infrastrukture u uslovima starenja stanovništva, navodi se u izveštaju UniCredit Horizons Observatory „LongevityTech: Technology Enabling Strategy in the Longevity Economy“. Prema analizi, 88% kompanija širom sveta već koristi AI u najmanje jednom segmentu poslovanja, a očekuje se da će globalno tržište veštačke inteligencije do 2030. godine dostići vrednost od 813,8 milijardi dolara, što je više nego trostruko više u poređenju sa 244 milijarde dolara procenjenih za 2025. godinu.

Izveštaj ističe da se dugovečnost razvija iz demografskog trenda u sveobuhvatnu ekonomsku šansu, koja utiče na investicione odluke, strategije nabavke, regulatorne okvire, dizajn proizvoda i očekivanja korisnika. Organizacije iz sektora finansija, proizvodnje, maloprodaje, energetike i infrastrukture moraće da prilagode načine kreiranja vrednosti kako bi odgovorile na produženje radnog i potrošačkog veka stanovništva.

UniCredit prepoznaje četiri ključne tehnologije koje čine osnovu koncepta „LongevityTech“: veštačku inteligenciju, robotiku, kvantne tehnologije i napredne čovek-mašina interfejse. AI je, prema izveštaju, već prešla iz faze eksperimentisanja u široku primenu – koristi se za prediktivno održavanje, otkrivanje prevara, personalizovane preporuke u zdravstvu i podršku finansijskom odlučivanju. Kompanije koje se pravovremeno prilagode ovim trendovima biće u najboljoj poziciji za rast i dugoročnu konkurentnost.

Na tržištu robotike, prognozira se rast sa 74,1 milijarde dolara u 2024. godini na 476 milijardi dolara do 2035. godine. Očekuje se da će do 2030. godine čak 80% ljudi svakodnevno koristiti pametne robote, dok je taj procenat danas ispod 10%. Robotika se širi iz industrijske automatizacije ka sektorima zdravstva, logistike, održavanja infrastrukture i bezbednosti na radu, što omogućava produženje produktivnog radnog veka i smanjenje fizičkog opterećenja zaposlenih.

Kvantne tehnologije, iako još u razvoju, privlače značajne investicije – tržište kvantnog računarstva bi moglo da dostigne 7,3 milijarde dolara, dok su vlade širom sveta već opredelile 44,5 milijardi dolara za razvoj ovih tehnologija. Ove tehnologije se očekuje da unaprede finansijsko modeliranje, upravljanje rizicima, planiranje infrastrukture i sajber bezbednost.

Poseban akcenat stavljen je na interfejse nove generacije, kao što su glasovne komande, prepoznavanje pokreta, nosivi uređaji i interfejsi mozak–računar. Samo tržište interfejsa mozak–računar procenjuje se da će do 2029. godine dostići 506 miliona dolara, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 262 miliona dolara iz 2024. godine.

Izveštaj zaključuje da je podrška dugovečnosti strateška prilika za sve industrije, uključujući stanovanje, mobilnost, finansijske usluge, infrastrukturu, energetiku, potrošačke i digitalne usluge. Organizacije koje budu dizajnirale proizvode i usluge prilagođene dužim životnim fazama, održavale performanse i poverenje kroz vreme i prilagodile poslovanje demografskim promenama, imaće prednost na tržištu u narednim decenijama.

Pročitaj još

U Trendu