Connect with us

Domaće

Rudarsko inženjerstvo bilježi deficit kadrova, godišnje diplomira samo 10 inženjera

Na budžet se upiše oko 125 studenata, dok plata inženjera angažovanih eksterno iznosi oko 800 evra

Published

on

pexels-photo-2566850

Na budžet se upiše oko 125 studenata, dok plata inženjera angažovanih eksterno iznosi oko 800 evra

Rudarski inženjeri spadaju među najtraženije stručnjake u Srbiji, ali ekonomski pokazatelji ukazuju na ozbiljan deficit kadrova i plate koje ne prate nivo odgovornosti. Prema navodima dekana Rudarsko-geološkog fakulteta, prof. dr Aleksandra Cvjetića, na budžet se svake godine upisuje oko 125 studenata na tri studijska programa – rudarsko inženjerstvo, inženjerstvo zaštite životne sredine i inženjerstvo nafte i gasa. Ipak, studije u proseku traju sedam godina, a godišnje diplomu stekne tek oko deset inženjera rudarstva.

Veliki deo rudarskih inženjera karijeru gradi na površinskim kopovima, poput Kolubare, gde se na godišnjem nivou iskopa oko 28 miliona tona lignita. Aleksandar Kostić, rudarski inženjer operative u Kolubari, navodi da se u ovom sistemu proizvodi gotovo polovina električne energije u Srbiji. Njegova plata, kao inženjera angažovanog preko eksterne kompanije, iznosi oko 800 evra, dok kolege zaposlene direktno u sistemu EPS-a primaju i do 150.000 dinara za iste ili slične poslove. Kostić ističe da je ovaj disbalans plata značajan izazov za zadržavanje kadrova u struci.

Specijalizacije u rudarskom inženjerstvu, poput miniranja, predstavljaju dodatnu kompleksnost ovog poziva. Nemanja Pešić i Nikola Simić, rudarski inženjeri, ističu da je njihova svakodnevica vezana za procenu količine dinamita, dubinu bušenja i bezbednost miniranja. Simić, zaposlen kao istraživač-naučnik, navodi da su plate u obrazovanju skromne i iznose oko 1.000 evra, sa mogućnošću rasta od 100 do 150 evra po sticanju višeg zvanja.

Žarko Milošev, koji je nakon studija pronašao posao u Boru kroz program zapošljavanja mladih stručnjaka, potvrđuje da je potražnja za rudarskim inženjerima velika i da gotovo svaka kompanija traži dodatne kadrove. On naglašava da se najveći deo praktičnog znanja stiče na terenu, a ne tokom studija.

Ukupno gledano, ekonomska slika ovog sektora ukazuje na visok nivo odgovornosti, kontinuiranu potražnju za stručnjacima i nužnost prilagođavanja zarada realnim uslovima rada, kako bi se dugoročno obezbedio rast i stabilnost rudarskog sektora u Srbiji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Lufthanza smanjila operativni gubitak na 612 miliona evra u prvom kvartalu 2026.

Prihodi porasli osam odsto na 8,7 milijardi evra, akcije ojačale više od dva odsto posle objave rezultata

Published

on

By

Prihodi porasli osam odsto na 8,7 milijardi evra, akcije ojačale više od dva odsto posle objave rezultata

Nemačka avio-kompanija Lufthanza smanjila je operativni gubitak pre kamata i poreza (prilagođeni EBIT) u prvom kvartalu 2026. godine sa 722 na 612 miliona evra, saopštila je kompanija. Prihod je u istom periodu porastao za osam odsto međugodišnje i dostigao 8,7 milijardi evra. Nakon objave rezultata, akcije kompanije su porasle za više od dva odsto.

Prema objavljenim podacima, rast prihoda Lufthanze u prvom tromesečju podržala je povećana potražnja za letovima, ali i poremećaji u radu konkurenata u regionu Persijskog zaliva, što je dovelo do preusmeravanja saobraćaja ka evropskim prevoznicima. Uprkos povećanju cena goriva, menadžment je potvrdio da ostaje pri godišnjoj prognozi za 2026. godinu i očekuje da će operativni rezultat biti značajno iznad prošlogodišnjih 1,9 milijardi evra.

Izvršni direktor Karsten Špor izjavio je da je Lufthanza otpornija na spoljne šokove zahvaljujući strategiji hedžinga cena goriva i fleksibilnom upravljanju kapacitetima kroz šest čvorišta.

Menadžment navodi da će povećani prihodi od avio-karata, optimizacija mreže letova i dodatne uštede doprineti kompenzaciji viših troškova energenata, posebno u narednim kvartalima.

Pročitaj još

Domaće

A1 Srbija pokreće inicijativu nakon što 26% korisnika traži telefon koji već drži

Prosečno vreme online iznosi 6 sati i 40 minuta dnevno, a platforma #BoljiOnline nudi savete za balans digitalnog i realnog života

Published

on

By

Prosečno vreme online iznosi 6 sati i 40 minuta dnevno, a platforma #BoljiOnline nudi savete za balans digitalnog i realnog života

Kompanija A1 Srbija predstavila je novu društvenu inicijativu #BoljiOnline, reagujući na podatke koji pokazuju da čak 26% ljudi traži svoj telefon iako ga već drži u ruci. Istraživanja takođe pokazuju da prosečno provodimo 6 sati i 40 minuta dnevno online, dok već u prvim minutima nakon buđenja proveravamo telefon. Ovi podaci ukazuju na rastuću potrebu za uspostavljanjem balansa između online i offline života.

Tehnologija danas olakšava komunikaciju, rad i učenje, ali prekomerna upotreba pametnih telefona i vremena provedenog pred ekranima može negativno uticati na fokus, energiju i međuljudske odnose. U odgovoru na ove izazove, A1 Srbija je kroz platformu #BoljiOnline ponudila konkretne savete i alate, u saradnji sa stručnjacima Instituta za digitalne komunikacije, kako bi pomogla korisnicima da smanje osećaj stalne dostupnosti i razviju zdravije digitalne navike.

Judit Albers, generalna direktorka A1 Srbija, istakla je: „U A1 Srbija verujemo da se naša odgovornost ne završava obezbeđivanjem pouzdane i kvalitetne mreže. Jednako je važno i kako tehnologiju koristimo u svakodnevnom životu. Verujemo da tehnologija treba da nam olakša život i povezuje nas, a kroz platformu #BoljiOnline pružamo konkretne savete, alate i podršku koji pomažu ljudima da je koriste pametnije, sigurnije i da sebi omoguće prostor za trenutke u kojima je nepodeljena pažnja najvažnija. Porukom ‘Budi tu kada smo zajedno’ podsećamo da tehnologija treba da nam služi, ali i da znamo kada je vreme za pauzu. Zato A1 Srbija poziva sve građane da posete platformu i pronađu sadržaje korisne za sebe i svoje bližnje.“

Na platformi boljionline.rs korisnicima su dostupni alati i teme usmerene na digitalni detoks, povećanje fokusa, unapređenje mentalnog blagostanja i kvalitetnijeg vremena sa porodicom. Inicijativa uključuje i ‘Školu odgovornog influensa’ sa novim modulima o balansu u digitalnom prostoru, kao i nacionalno takmičenje za učenike širom Srbije, koje im omogućava da kroz testove znanja i lično iskustvo sagledaju i unaprede svoje digitalne navike.

Ovaj projekat ima za cilj da osnaži građane Srbije da prepoznaju trenutke kada tehnologija treba da bude u službi njihovih životnih prioriteta, a ne obrnuto.

Pročitaj još

Domaće

Privreda i građani povećali dug na 4.508,9 milijardi dinara, docnja smanjena na 1,9 odsto

Dug građana porastao 19,9 odsto na 2.040 milijardi dinara, stambenih kredita 171.153 na kraju aprila

Published

on

By

Dug građana porastao 19,9 odsto na 2.040 milijardi dinara, stambenih kredita 171.153 na kraju aprila

Ukupni dug građana i privrede u Srbiji na kraju aprila dostigao je 4.508,9 milijardi dinara, što je povećanje od 1,7 odsto u poređenju sa prethodnim mesecom, pokazuju podaci Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije. Dug građana iznosio je oko 2.040 milijardi dinara, dok su pravna lica dugovala 2.371 milijardu dinara, a preduzetnici 98,2 milijarde dinara.

Najveći deo obaveza građana odnosi se na gotovinske kredite koji iznose približno 1.000 milijardi dinara, dok su stambeni krediti na drugom mestu sa ukupno oko 864 milijarde dinara. Tokom poslednjih godinu dana dug građana porastao je za 19,9 odsto, a dug pravnih lica za 12,5 odsto.

Na kraju aprila 2026. godine, učešće docnje u ukupnom dugu po svim bankarskim kreditima iznosilo je 1,9 odsto, što je smanjenje u odnosu na 2,5 odsto koliko je iznosilo pre godinu dana. U istom periodu registrovano je 171.153 stambenih kredita u Srbiji.

Prema ekonomskim analizama, kreditno zaduženje raste, ali istovremeno korisnici sve manje kasne sa otplatama, što ukazuje na poboljšanje u disciplini izmirivanja obaveza.

Pročitaj još

U Trendu