Connect with us

Svet

Kruzer sa više od 1.700 ljudi zadržan u Bordou, preminuo jedan putnik

Zdravstvene vlasti sprovode istragu nakon smrti 92-godišnjeg putnika, potvrđeni slučajevi norovirusa na brodu

Published

on

Foto Izvor:

Zdravstvene vlasti sprovode istragu nakon smrti 92-godišnjeg putnika, potvrđeni slučajevi norovirusa na brodu

Jedan kruzer sa ukupno 1.233 putnika i 514 članova posade zadržan je u luci Bordo u Francuskoj nakon što je 92-godišnji britanski putnik preminuo ranije ove nedelje, saopšteno je iz kompanije koja upravlja brodom. Smrt je prijavljena usred pojave simptoma gastroenteritisa kod više desetina osoba na brodu, dok je kod 49 osoba potvrđeno prisustvo simptoma koji ukazuju na norovirus.

Brod je putovao sa Šetlandskih ostrva, preko Belfasta, Liverpula i Bresta do Bordoa, sa planom da nastavi put ka Španiji, a prevozi uglavnom britanske i irske državljane. Nakon što je registrovan povećan broj osoba sa stomačnim tegobama, francuske zdravstvene vlasti su intervenisale i naložile dodatne mere sanitacije i prevencije na brodu.

“Situaciju shvatamo izuzetno ozbiljno i odmah smo uveli pojačane protokole sanitacije i prevencije”, navodi se u zvaničnom saopštenju operatera broda. Dodaje se i da je većina od 1.187 gostiju britanskog porekla, a da je zdravstveno stanje na brodu pod stalnim nadzorom. Rutinski su pregledani zdravstveni izveštaji i uzeti su uzorci, koji su upućeni na analizu u univerzitetsku bolnicu u Bordou.

Preminuli putnik nije prijavio simptome gastroenteritisa pre smrti, a uzrok smrti biće utvrđen po završetku istrage. “Pružamo svu moguću podršku prijateljima i porodici preminulog i izražavamo im najiskrenije saučešće u ovom teškom trenutku”, navedeno je u saopštenju. Zdravstvene vlasti isključile su vezu između ove epidemije i nedavne pojave hantavirusa. Planirane aktivnosti za putnike na obali su otkazane, a novac će im biti vraćen.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Cena benzina u jednoj zemlji niža od vode zahvaljujući državnim subvencijama

Nadležne institucije objavile da litar benzina košta 0,021 evra, uz ograničenje na mesečnu količinu

Published

on

By

Nadležne institucije objavile da litar benzina košta 0,021 evra, uz ograničenje na mesečnu količinu

U jednoj zemlji, prema zvaničnim podacima, cena benzina iznosi svega 0,021 evra po litru, dok dizel košta oko 0,005 evra po litru, što točenje goriva čini zanemarljivim mesečnim troškom za vozače. Ova izuzetno niska cena rezultat je državnih subvencija i regulacije tržišta goriva.

Prema saopštenju nadležnih institucija, vozači mogu da natoče do 60 litara goriva po vozilu mesečno po ovoj povlašćenoj ceni. Nakon što se premaši ovaj limit, cena goriva postepeno raste u skladu sa višeslojnim tarifnim modelom, čime se nastoji ograničiti prekomerna potrošnja.

Punjenje prosečnog rezervoara kompaktnog automobila u ovoj zemlji može koštati manje od dva evra (oko 235 dinara), što je višestruko manje u poređenju sa državama Evropske unije, gde isti postupak često premašuje 70 do 80 evra. Ipak, najniže cene važe samo do propisane mesečne količine, a iznad tog praga cena se povećava, ali i dalje ostaje znatno niža od evropskog proseka.

“Cilj sistema subvencionisanih cena jeste da se obezbedi osnovni pristup energiji svim građanima, uz kontrolu potrošnje”, navedeno je u zvaničnoj izjavi. Nadležne institucije naglašavaju da ovakav model omogućava stanovništvu pristupačno gorivo, ali i sprečava zloupotrebe i prekomernu potrošnju.

Pročitaj još

Svet

Udeo radnika u nacionalnim prihodima SAD na najnižem nivou od Drugog svetskog rata

Prema analizi Federalnih rezervi, američki radnici dobijaju najmanji procenat prihoda od 1947. godine, dok većina građana izražava nezadovoljstvo ekonomskom situacijom

Published

on

By

Prema analizi Federalnih rezervi, američki radnici dobijaju najmanji procenat prihoda od 1947. godine, dok većina građana izražava nezadovoljstvo ekonomskom situacijom

Analiza ekonomista Federalnih rezervi pokazuje da je udeo američkih radnika u nacionalnim prihodima dostigao najniži nivo od kada se ovaj podatak zvanično meri, odnosno od 1947. godine. Ovaj pokazatelj, poznat kao “udeo rada u dohotku”, meri koliko od ukupnog ekonomskog proizvoda odlazi zaposlenima kroz plate i nadoknade, za razliku od dobiti, dividendi i ostalih prihoda vlasnika kapitala.

Podaci Federalnih rezervi iz prve polovine 2026. godine ukazuju da su radnici primili 54,1% nacionalnog dohotka, što je značajan pad u odnosu na period neposredno posle Drugog svetskog rata, kada je ovaj procenat iznosio više od 65%. U poređenju sa početkom 2020. godine, kada je udeo bio 57,7%, evidentan je nastavak trenda smanjenja, naročito nakon perioda pandemije.

Smanjenje udela radnika u ukupnom dohotku znači da sve veći deo ekonomskih dobitaka odlazi akcionarima i vlasnicima preduzeća, dok zaposleni dobijaju manji deo onoga što ekonomija proizvodi. Ovakav trend potvrđen je analizom Federalnih rezervi iz Njujorka, koja navodi da je aktuelni procenat najniži u poslednjih osam decenija.

Prema nedavnom istraživanju Federalnih rezervi iz Njujorka, oko 48% ispitanih Amerikanaca izjavilo je u maju da im je finansijska situacija lošija nego prethodne godine, što je najviši procenat od januara 2023. Dodatno, tri četvrtine anketiranih smatra da njihovi prihodi ne prate inflaciju, dok je oko 29% građana ocenilo da je ekonomska situacija dobra.

Stručnjaci navode da pad udela radnika u nacionalnim prihodima ukazuje na promene u strukturi američke privrede i tržišta rada, pri čemu su zaposleni poslednjih godina suočeni sa izazovima kao što su rast cena i stagnacija realnih plata. Ove promene, prema analizi Federalnih rezervi, mogu doprineti širem nezadovoljstvu građana ekonomskom situacijom, uprkos zvaničnim podacima o rastu BDP-a ili zaposlenosti.

U izveštaju Federalnih rezervi ističe se da je ovaj trend posledica višegodišnjih promena u ekonomiji, uključujući tehnološki napredak, globalizaciju i promene u načinu rada. Nezavisni ekonomski analitičari takođe ukazuju na to da je razlika između rasta produktivnosti i rasta plata dodatno doprinosila smanjenju udela rada u ukupnom dohotku.

Podaci o raspodeli dohotka redovno prate i analiziraju američke federalne institucije, kao i međunarodne ekonomske organizacije. S obzirom na nastavak trenda smanjenja udela radnika u nacionalnim prihodima, stručnjaci očekuju dalje rasprave o mogućim merama za ublažavanje posledica po tržište rada i životni standard građana.

Pročitaj još

Svet

Zelenski naveo da je Rusija 15 puta odložila rokove za zauzimanje Donjecka

Ukrajinski predsednik ističe da su vojni ciljevi Moskve više puta neuspešno pomerani, prema obaveštajnim podacima

Published

on

By

Ukrajinski predsednik ističe da su vojni ciljevi Moskve više puta neuspešno pomerani, prema obaveštajnim podacima

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je u večernjem obraćanju da je ruska vojska postavila i potom odložila ukupno 15 rokova za okupaciju Donjecke oblasti od početka invazije u februaru 2022. godine, pozivajući se na podatke ukrajinskih obaveštajnih službi. Ova izjava daje pregled neuspelih rokova koje je, prema tvrdnjama Kijeva, odredilo političko rukovodstvo Rusije tokom trajanja sukoba.

Zelenski je naveo da je ruska strana tokom prve godine rata, 2022, imala pet različitih datuma za ostvarenje cilja, uključujući 31. mart, 9. maj, 1. jun, 15. septembar i 31. decembar. Sledeće, 2023. godine, dva nova roka su postavljena – najpre 1. mart, a zatim 31. decembar. Zelenski je naglasio da su ovi ciljevi kontinuirano pomerani, kako su ruske snage nailazile na otpor i nisu uspevale da ostvare zamišljene planove.

“Od početka sveobuhvatnog rata, ruskoj vojsci je dato čak 15 rokova za zauzimanje našeg Donjeckog regiona. Političko rukovodstvo Rusije ostaje opsednuto Donbasom. Oni su već 15 puta gajili ovu zabludu — da će u potpunosti zauzeti Donbas”, naveo je Zelenski.

Prema ukrajinskim podacima, i tokom 2024. godine planirani rokovi nisu ispunjeni, dok se strategija Kremlja povremeno prilagođavala. Ukrajinska strana tvrdi da je svaki od ovih rokova prošao bez uspeha, a Donjecka oblast ostaje delimično pod ruskom kontrolom, ali bez potpune okupacije.

Zvanične ruske institucije nisu se javno oglašavale povodom ovih navoda. Iz ukrajinskih izvora naglašavaju da su ove informacije deo hronologije prikupljene tokom ratnih dešavanja i da predstavljaju uvid u neuspele planove protivničke strane.

“Političko rukovodstvo Rusije ostaje opsednuto Donbasom”, zaključio je Zelenski u obraćanju.

Pročitaj još

U Trendu