Connect with us

Svet

Udeo radnika u nacionalnim prihodima SAD na najnižem nivou od Drugog svetskog rata

Prema analizi Federalnih rezervi, američki radnici dobijaju najmanji procenat prihoda od 1947. godine, dok većina građana izražava nezadovoljstvo ekonomskom situacijom

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Tima Miroshnichenko

Prema analizi Federalnih rezervi, američki radnici dobijaju najmanji procenat prihoda od 1947. godine, dok većina građana izražava nezadovoljstvo ekonomskom situacijom

Analiza ekonomista Federalnih rezervi pokazuje da je udeo američkih radnika u nacionalnim prihodima dostigao najniži nivo od kada se ovaj podatak zvanično meri, odnosno od 1947. godine. Ovaj pokazatelj, poznat kao “udeo rada u dohotku”, meri koliko od ukupnog ekonomskog proizvoda odlazi zaposlenima kroz plate i nadoknade, za razliku od dobiti, dividendi i ostalih prihoda vlasnika kapitala.

Podaci Federalnih rezervi iz prve polovine 2026. godine ukazuju da su radnici primili 54,1% nacionalnog dohotka, što je značajan pad u odnosu na period neposredno posle Drugog svetskog rata, kada je ovaj procenat iznosio više od 65%. U poređenju sa početkom 2020. godine, kada je udeo bio 57,7%, evidentan je nastavak trenda smanjenja, naročito nakon perioda pandemije.

Smanjenje udela radnika u ukupnom dohotku znači da sve veći deo ekonomskih dobitaka odlazi akcionarima i vlasnicima preduzeća, dok zaposleni dobijaju manji deo onoga što ekonomija proizvodi. Ovakav trend potvrđen je analizom Federalnih rezervi iz Njujorka, koja navodi da je aktuelni procenat najniži u poslednjih osam decenija.

Prema nedavnom istraživanju Federalnih rezervi iz Njujorka, oko 48% ispitanih Amerikanaca izjavilo je u maju da im je finansijska situacija lošija nego prethodne godine, što je najviši procenat od januara 2023. Dodatno, tri četvrtine anketiranih smatra da njihovi prihodi ne prate inflaciju, dok je oko 29% građana ocenilo da je ekonomska situacija dobra.

Stručnjaci navode da pad udela radnika u nacionalnim prihodima ukazuje na promene u strukturi američke privrede i tržišta rada, pri čemu su zaposleni poslednjih godina suočeni sa izazovima kao što su rast cena i stagnacija realnih plata. Ove promene, prema analizi Federalnih rezervi, mogu doprineti širem nezadovoljstvu građana ekonomskom situacijom, uprkos zvaničnim podacima o rastu BDP-a ili zaposlenosti.

U izveštaju Federalnih rezervi ističe se da je ovaj trend posledica višegodišnjih promena u ekonomiji, uključujući tehnološki napredak, globalizaciju i promene u načinu rada. Nezavisni ekonomski analitičari takođe ukazuju na to da je razlika između rasta produktivnosti i rasta plata dodatno doprinosila smanjenju udela rada u ukupnom dohotku.

Podaci o raspodeli dohotka redovno prate i analiziraju američke federalne institucije, kao i međunarodne ekonomske organizacije. S obzirom na nastavak trenda smanjenja udela radnika u nacionalnim prihodima, stručnjaci očekuju dalje rasprave o mogućim merama za ublažavanje posledica po tržište rada i životni standard građana.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Unutrašnji sukobi u Demokratskoj stranci povodom predizbora u Koloradu

Stranački izbori u Koloradu izazvali raspravu o pravcu stranke, kandidati iz redova establišmenta suočeni sa izazovima

Published

on

By

Stranački izbori u Koloradu izazvali raspravu o pravcu stranke, kandidati iz redova establišmenta suočeni sa izazovima

Nakon nedavnih uspeha pojedinih kandidata u Njujorku, pažnja Demokratske stranke preusmerena je na Kolorado, gde su u toku predizbori koji su pokrenuli dodatnu debatu o budućem pravcu stranke. U tri političke trke, kandidati koje podržava stranački establišment, među kojima su senator Majkl Benet, senator Džon Hikenluper i predstavnica Dajana DeGet, suočavaju se sa izazovima unutar samih redova.

Senator Benet, koji je u Senatu od 2009. godine, ranije je bio percipiran kao vodeći kandidat za nominaciju, posebno nakon što je najavio kandidaturu za guvernera prošle godine. Međutim, državni tužilac Fil Vajzer ostvario je značajan napredak, predstavljajući sebe kao kandidata spremnog na konfrontaciju sa prethodnom administracijom, uključujući pokretanje više sudskih postupaka protiv tadašnje federalne vlasti.

Benet je tokom svoje kampanje isticao pitanja dostupnosti i ekonomske pristupačnosti, kao i rezultate ostvarene u Vašingtonu, uključujući proširenje poreskog kredita za decu. Prilikom objave kandidature za guvernera, naglasio je da rešenja za izazove sa kojima se suočava Kolorado ne dolaze iz federalne politike, već iz samog regiona.

S druge strane, Vajzer je nastojao da prikaže Beneta kao političara iz Vašingtona koji je udaljen od potreba građana Kolorada, i kritikovao ga zbog podrške pojedinim članovima kabineta prethodnog predsednika. Ovakav pristup dodatno je polarizovao biračko telo unutar stranke.

U prvom kongresnom distriktu Kolorada, javlja se i nova generacija kandidata, među kojima je 29-godišnji pravnik koji osporava dugogodišnje predstavnike. Ovi izazivači nastoje da istaknu potrebu za promenama i da ponude alternativu postojećem političkom rukovodstvu.

Predizbori u Koloradu deo su šireg trenda u Demokratskoj stranci, gde se sve češće pojavljuju kandidati koji osporavaju tradicionalne lidere i politike. Prethodni rezultati iz Njujorka dodatno su osnažili te tendencije, a ishod glasanja u Koloradu bi mogao da ima uticaj na dalji razvoj političke klime unutar stranke.

Analitičari ocenjuju da ishod ovih predizbora može signalizirati dalji pravac Demokratske stranke na nacionalnom nivou, s obzirom na aktuelne rasprave o ekonomskoj politici, odnosu prema saveznim institucijama i načinu rešavanja lokalnih problema. Za sada, rezultati su neizvesni, a dalji tok izbornog procesa prati se sa velikom pažnjom.

Pročitaj još

Svet

Kongresmen Tom Kin najavio povratak na dužnost posle dužeg odsustva

Zvaničnici potvrdili da se predstavnik iz Nju Džersija vraća u Kongres nakon lečenja, razlozi odsustva nisu detaljno saopšteni

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili da se predstavnik iz Nju Džersija vraća u Kongres nakon lečenja, razlozi odsustva nisu detaljno saopšteni

Republikanski kongresmen Tom Kin mlađi iz Nju Džersija najavio je povratak na posao u Kongresu nakon višemesečnog odsustva zbog zdravstvenih razloga. Prema zvaničnim izjavama, Kin bi trebalo da se vrati na Kapitol Hil u utorak, nakon što je od marta bio van javnosti zbog, kako je saopšteno, ličnog medicinskog pitanja.

Kin, koji je trenutno u izbornoj kampanji za treći mandat u svom okrugu, poslednji put je glasao u Predstavničkom domu 5. marta. Tokom perioda odsustva propustio je više od 140 glasanja, dok su lideri Republikanske stranke pokušavali da obezbede podršku za svoje zakonodavne prioritete u uslovima tesne većine.

Prva zvanična izjava o njegovom zdravstvenom stanju objavljena je krajem aprila, kada je Kin naveo da se povlači zbog ličnog medicinskog razloga i da mu je preporučeno da se oporavlja pod nadzorom lekara. “Moji lekari me uveravaju da će oporavak biti potpun i očekujem da se uskoro vratim poslu koji volim”, stajalo je u njegovoj izjavi od 27. aprila. Kin nije iznosio detalje o prirodi zdravstvenih problema, a ni članovi njegovog tima ni porodice nisu davali dodatna objašnjenja medijima.

Predsednik Predstavničkog doma Majk Džonson izjavio je sredinom aprila da je razgovarao sa Kinom telefonom i da mu je saopšteno da je u pitanju lično zdravstveno pitanje, ali da očekuje potpuni oporavak. Džonson je tom prilikom naveo da ne zna više detalja o stanju svog kolege, ali je izrazio optimizam na osnovu razgovora.

Kinov šef kabineta odbio je da iznosi dodatne informacije o mestu boravka kongresmena tokom oporavka. Prema navodima članova porodice, Kin je bio pod lekarskim nadzorom van svog doma, a njegov otac, bivši guverner Nju Džersija Tom Kin stariji, izjavio je da je bolest bila ozbiljna, ali privremena, i da se očekuje povratak na posao u roku od nekoliko nedelja.

Iako su detalji ostali nepoznati, zvanične izjave ukazuju da je kongresmen tokom odsustva bio pod stalnim medicinskim nadzorom i da je proces oporavka tekao prema prognozama lekara. Povratak Kine u Kongres dolazi u trenutku kada Republikanska stranka nastavlja rad na zakonodavnim inicijativama sa minimalnom većinom u Predstavničkom domu.

Očekuje se da će Kin po povratku nastaviti sa redovnim obavezama i učestvovati u daljim zakonodavnim procesima.

Pročitaj još

Svet

Cena benzina u jednoj zemlji niža od vode zahvaljujući državnim subvencijama

Nadležne institucije objavile da litar benzina košta 0,021 evra, uz ograničenje na mesečnu količinu

Published

on

By

Nadležne institucije objavile da litar benzina košta 0,021 evra, uz ograničenje na mesečnu količinu

U jednoj zemlji, prema zvaničnim podacima, cena benzina iznosi svega 0,021 evra po litru, dok dizel košta oko 0,005 evra po litru, što točenje goriva čini zanemarljivim mesečnim troškom za vozače. Ova izuzetno niska cena rezultat je državnih subvencija i regulacije tržišta goriva.

Prema saopštenju nadležnih institucija, vozači mogu da natoče do 60 litara goriva po vozilu mesečno po ovoj povlašćenoj ceni. Nakon što se premaši ovaj limit, cena goriva postepeno raste u skladu sa višeslojnim tarifnim modelom, čime se nastoji ograničiti prekomerna potrošnja.

Punjenje prosečnog rezervoara kompaktnog automobila u ovoj zemlji može koštati manje od dva evra (oko 235 dinara), što je višestruko manje u poređenju sa državama Evropske unije, gde isti postupak često premašuje 70 do 80 evra. Ipak, najniže cene važe samo do propisane mesečne količine, a iznad tog praga cena se povećava, ali i dalje ostaje znatno niža od evropskog proseka.

“Cilj sistema subvencionisanih cena jeste da se obezbedi osnovni pristup energiji svim građanima, uz kontrolu potrošnje”, navedeno je u zvaničnoj izjavi. Nadležne institucije naglašavaju da ovakav model omogućava stanovništvu pristupačno gorivo, ali i sprečava zloupotrebe i prekomernu potrošnju.

Pročitaj još

U Trendu