Connect with us

Zdravlje

Kako prepoznati migrenu i pronaći olakšanje u svakodnevnom životu

Iskustvo žene sa hroničnom migrenom otkriva izazove, savete i inovativne načine za lakše upravljanje napadima

Published

on

pexels-photo-5979728

Iskustvo žene sa hroničnom migrenom otkriva izazove, savete i inovativne načine za lakše upravljanje napadima

Migrena je čest neurološki poremećaj koji najčešće pogađa žene različitih uzrasta i može ozbiljno uticati na svakodnevni život. Erica Diebold, koja se sa migrenama suočava od detinjstva, deli svoje iskustvo o tome kako su prvi simptomi ove bolesti promenili njen način života. Prvi migrenozni napad doživela je još kao dete, sa šest godina, tokom vožnje automobilom, kada je osetila jak bol iza očiju, suženje vida i tamne senke koje su prekrile njen pogled. Ovakvi napadi obično su praćeni mučninom, povećanom osetljivošću na svetlo i zvuk, a mogu da traju satima ili čak i po nekoliko dana.

Kako je starila, migrena je postala stalni deo njenog života, a napadi su se često javljali neočekivano, remeteći svakodnevne planove. “Osećaj je kao da se u glavi stvara ogromna crna rupa koja mi brzo oduzima sposobnost normalnog funkcionisanja”, opisuje Erica. Tokom godina, isprobala je brojne terapije – sprejeve, tablete, injekcije, pa čak i botoks tretmane, ali su neželjeni efekti i potreba za preciznim tempiranjem lekova često predstavljali dodatne poteškoće.

Da bi sebi olakšala svakodnevicu, Erica je uvela inovativno rešenje – angažovala je posebno obučenog psa pomagača. Pas je zahvaljujući treningu sposoban da detektuje suptilne mirise koje telo luči pre napada migrene, što Eriki daje dragoceno vreme da na vreme uzme lek i spreči jače simptome. “Pas registruje hormonske promene koje prethode napadu, što mi daje dragoceno vreme da uzmem lek i zaštitim se od teških simptoma”, ističe ona.

Osim medicinskih tretmana, Erica je pokušavala i druge strategije – promene u ishrani, izbegavanje određenih namirnica, korišćenje eteričnih ulja, kao i tehnike opuštanja poput joge i disanja. Dobijala je i brojne savete o prirodnim rešenjima od prijatelja, ali naglašava da ne postoji univerzalni lek i da je važno slušati svoje telo. “Bila sam spremna da probam gotovo sve što bi moglo da pomogne”, kaže ona i napominje da svaka osoba ima jedinstveno iskustvo sa migrenom.

Za žene koje se bore sa ovim poremećajem, ključno je da nauče da prepoznaju prve simptome, vode dnevnik napada i konsultuju se sa lekarom oko najbolje terapije. Migrena je često povezana sa ciklusom, hormonskim promenama ili stresom, pa je korisno pratiti i te faktore. Preventivne mere kao što su redovan san, izbegavanje jakih mirisa i dovoljan unos tečnosti mogu pomoći da se smanji učestalost napada.

Na kraju, važno je naglasiti: Za tačnu dijagnozu i savet obratite se svom lekaru. Migrena može biti veliki izazov, ali uz odgovarajuću terapiju i podršku, moguće je voditi kvalitetan i ispunjen život.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Kada umor ne prolazi: upozorenje na ozbiljne bolesti kod žena

Uporna iscrpljenost koja traje nedeljama može ukazivati na retke autoimune poremećaje jetre, posebno kod žena između 30 i 60 godina.

Published

on

Uporna iscrpljenost koja traje nedeljama može ukazivati na retke autoimune poremećaje jetre, posebno kod žena između 30 i 60 godina.

Dugotrajni osećaj umora koji ne nestaje ni nakon kvalitetnog sna postaje sve češći problem kod žena u dobi od 30 do 60 godina. Iskustvo medicinske sestre Susan Popfinger iz Njujorka pokazuje koliko ovaj simptom može biti znak ozbiljnog zdravstvenog stanja. Susan je, nakon što je primetila neprestanu iscrpljenost, saznala da pati od primarnog bilijarnog holangitisa (PBC), retke autoimune bolesti jetre koja najčešće pogađa žene u srednjem životnom dobu.

Na početku, prvi simptomi se lako zanemare ili pripišu svakodnevnom stresu. U Susaninom slučaju, rutinske laboratorijske analize otkrile su povišene enzime jetre. Tek detaljnim pregledima i biopsijom potvrđena je rana faza bolesti. PBC se razvija polako i često ne daje jasne znake, ali je hronična i duboka iscrpljenost jedan od najprepoznatljivijih simptoma. Susan opisuje: „Mogu da spavam i devet sati, a i dalje mi je potrebno mnogo truda da obavim najosnovnije stvari u toku dana. Kao da mi je rezervoar energije prazan pre podneva.“

Simptomi PBC-a variraju, pa se nekada osećaj umora iznenada pojavi i traje i do 24 sata. Za razliku od klasičnog zamora, ovaj umor nije posledica fizičkog napora i ne prolazi ni uz odmor ili san. Posebno je teško što drugi često ne razumeju ozbiljnost problema jer je iscrpljenost “nevidljiva”, što dodatno otežava svakodnevicu.

Uprkos dijagnozi, Susan se trudi da ostane aktivna u zajednici za starije od 55 godina. Redovno učestvuje u sportskim i društvenim aktivnostima – najčešće igra piklbol i druži se sa prijateljima. Aktivnosti joj, kako kaže, pomažu da misli ne usmerava na bolest, a socijalni kontakti joj održavaju i mentalno i fizičko zdravlje.

Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati klasičan zamor od hroničnog umora, posebno kod žena srednjih godina. Prema rečima dr Ivane Petrović, specijaliste interne medicine: „Ako umor traje duže od nekoliko nedelja, ne prolazi nakon odmora i značajno remeti svakodnevno funkcionisanje, neophodno je obratiti se lekaru.“

Žene bi trebalo da prate i druge simptome poput svrabа kože, žutih beonjača, tamnije mokraće ili neobjašnjivog gubitka telesne mase. Pravovremena dijagnoza i dobra terapija mogu znatno poboljšati kvalitet života. Za tačne savete i tretman, konsultujte se sa lekarom.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako doručak odmah po buđenju utiče na energiju i mozak: saveti dr Ivanova

Prvi obrok bogat žitaricama, orašastim plodovima i voćem pruža energiju i podržava hormonsku ravnotežu za ceo dan

Published

on

Prvi obrok bogat žitaricama, orašastim plodovima i voćem pruža energiju i podržava hormonsku ravnotežu za ceo dan

Pravilna ishrana u jutarnjim satima ima veliki uticaj na žensko zdravlje, posebno kada su u pitanju energija, koncentracija i opšte blagostanje. Dr Dragan Ivanov, internista i osnivač udruženja za promociju zdravog života, naglašava važnost toga šta jedemo odmah nakon buđenja. Kako navodi, žene različitih generacija, a naročito one koje su fizički aktivne ili prolaze kroz hormonalne promene, trebalo bi da obrate posebnu pažnju na prvi obrok u danu. Kvalitetan doručak pomaže boljoj funkciji mozga, stabilizuje hormone i jača imunitet.

Dr Ivanov ističe i značaj sna za regeneraciju tela: „San je ključ regeneracije organizma. Kada legnemo na vreme, telo ima priliku da se obnovi, a mozak se priprema za nove izazove. Posebno je važno za decu i mlade da spavaju dovoljno, ali i odrasle žene moraju da vode računa o kvalitetu sna.” Dodaje da odlazak na spavanje pre 22 časa omogućava optimalno lučenje hormona melatonina, koji zajedno sa hormonom rasta obezbeđuje obnovu organizma.

Nakon dobrog sna, organizmu je potrebna energija za novi dan. Dr Ivanov savetuje da doručak bude bogat celovitim namirnicama: „Najbolji izbor su integralne žitarice, orašasti plodovi i voće. Ove namirnice sadrže složene ugljene hidrate i vlakna, koja postepeno otpuštaju energiju i pomažu mozgu da radi efikasnije tokom celog prepodneva.” Orašasti plodovi poput oraha i badema doprinose zdravlju srca i hormonskoj ravnoteži, dok sveže voće donosi vitamine i antioksidante. Žitarice pružaju dugotrajan osećaj sitosti i štite od naglih promena nivoa šećera u krvi.

Preskakanje doručka, prema rečima dr Ivanova, može izazvati umor, razdražljivost i pad koncentracije. Njegov praktičan savet glasi: doručak ne treba odlagati i treba pažljivo birati namirnice. „Nakon buđenja, preporučujem da popijete čašu vode, a potom pojedete kombinaciju žitarica, orašastih plodova i voća. To je najbolji način da pokrenete mozak i telo.”

Za žene koje nemaju mnogo vremena ujutru, preporuka je da obrok pripreme unapred, na primer musli sa orasima i suvim voćem ili ovsene pahuljice sa komadićima jabuke i bademima. Dr Ivanov zaključuje da su zdrav san i pravilan doručak osnova dobrog zdravlja i da male promene mogu doneti velike rezultate na duge staze. Za individualne savete i tačnu dijagnozu, najbolje je obratiti se svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Zašto melanom predstavlja poseban rizik za žene i kako sprečiti opasnost

Brzo širenje melanoma i važnost redovnih pregleda mladeža čine prevenciju ključnom za žene svih uzrasta

Published

on

Brzo širenje melanoma i važnost redovnih pregleda mladeža čine prevenciju ključnom za žene svih uzrasta

Melanom je najopasnija vrsta raka kože, koja može da zahvati žene bez obzira na godine, a njegova specifična opasnost leži u brzom i agresivnom širenju na unutrašnje organe. Kako ističe dermatolog-onkolog prof. dr Lidija Kandolf, najveći broj melanoma nastaje upravo iz mladeža, a rano otkrivanje ovog tumora često znači i potpuno izlečenje.

Za razliku od drugih tumora kože poput bazocelularnog i skvamoznocelularnog karcinoma, koji se razvijaju sporo i retko stvaraju metastaze, melanom je veoma nepredvidiv. Prema rečima dr Kandolf, „melanom može da bude smrtonosan već ako je debljine veće od 1 do 2 milimetra, odnosno ako se ne otkrije na vreme”. Dodatni problem je što se promene često javljaju na teško uočljivim mestima – između prstiju, na tabanima, ispod noktiju ili u kosi. Zbog toga se savetuje da žene jednom mesečno temeljno pregledaju svoju kožu, uključujući i skrivena mesta, uz pomoć ogledala ili članova porodice.

Posebno su ugrožene žene sa svetlim tenom, plavim ili zelenim očima, kao i svetlom kosom, zato što njihova koža ima manje melanina – pigmenata koji štite od UV zračenja. Rizičnu grupu čine i osobe koje su u detinjstvu ili mladosti imale opekotine od sunca, kao i one sa više od 50 mladeža, atipičnim mladežima ili porodičnom istorijom melanoma. Dr Kandolf naglašava: „Imunosuprimirani pacijenti, kao i oni koji su bili izloženi štetnim hemikalijama ili zračenju, takođe spadaju u grupu visokog rizika i trebalo bi da budu pod stalnim dermatološkim nadzorom”.

Prevencija obuhvata izbegavanje direktnog sunca, posebno od 10 do 16 časova tokom leta. Preporučuje se svakodnevna upotreba preparata sa SPF faktorom 30 ili više, tokom cele godine, i obavezno ponovno nanošenje na svaka dva sata, kao i nakon znojenja ili plivanja. Važno je znati da i tokom oblačnih dana do 80% UV zraka prolazi kroz oblake, zbog čega zaštita ne sme da izostane.

Nošenje odeće, šešira sa širokim obodom i naočara sa UV zaštitom dodatno umanjuje rizik. Posebnu pažnju treba obratiti na korišćenje solarijuma, jer je dokazano da povećava rizik od melanoma, a nažalost, i dalje je popularan među mlađom ženskom populacijom. Redovni dermatološki pregledi i pravovremena reakcija na svaku novonastalu ili sumnjivu promenu na koži mogu biti presudni za ishod bolesti.

U slučaju pojave novog mladeža ili promene na postojećem, neophodno je što pre posetiti dermatologa, jer samo stručnjak može postaviti tačnu dijagnozu i predložiti odgovarajući tretman.

Pročitaj još

U Trendu