Connect with us

Domaće

Globalni sajber kriminal dostiže 10,5 hiljada milijardi dolara godišnje, rizici rastu

Gubici od klimatskih promena mogli bi dostići 17% svetskog BDP-a, mentalni poremećaji uzrokuju gubitak 12 milijardi radnih dana

Published

on

g090548924f7ae900b05976f62399047898fa98ae3a62339b65a927fd29a745627a7dbc52d486b73bf5893e46d1e18e852f63e1ddb129de5e10929c273e9219c0_1280

Gubici od klimatskih promena mogli bi dostići 17% svetskog BDP-a, mentalni poremećaji uzrokuju gubitak 12 milijardi radnih dana

Sedma godišnja konferencija “Rizici novog doba i održivost: Hod po tankom ledu”, koju organizuje platforma BeRiskProtected, biće održana 4. juna 2026. godine u hotelu Hilton u Beogradu, sa početkom u 9.30 časova. U fokusu događaja su ključni ekonomski rizici današnjice, uključujući geopolitičke tenzije, klimatske promene, sajber kriminal i pritiske na zaposlene, uz precizne ekonomske podatke koji ukazuju na razmere izazova.

Prema analizama, oko 20% svetske trgovine energentima prolazi kroz kritične geopolitičke tačke, što znači da i najmanji poremećaji utiču na rast cena i usporavanje privredne aktivnosti širom planete. Klimatske promene su već ostavile merljiv trag: globalna temperatura porasla je za oko 1,5°C, a procene ukazuju da bi ekonomski gubici mogli dostići do 17% svetskog BDP-a ukoliko se trend zagrevanja nastavi.

Sajber rizici dodatno su pojačani ubrzanom primenom veštačke inteligencije. Ukupni godišnji troškovi sajber kriminala procenjuju se na 10,5 hiljada milijardi dolara, a napadi i manipulacije podacima postaju sve sofisticiraniji. Istovremeno, pritisci na zaposlene izazivaju direktne ekonomske posledice: mentalni poremećaji i stres uzrokuju gubitak oko 12 milijardi radnih dana godišnje, što globalnu ekonomiju košta približno hiljadu milijardi dolara.

Finansijski sektor menja pravila igre kroz primenu ESG kriterijuma, pa kompanije sa slabijim rezultatima u ovoj oblasti trpe više troškove finansiranja i imaju ograničen pristup investicijama.

Na konferenciji će biti analizirani uticaji makroekonomskog okruženja na finansijski sektor i poslovanje, posledice planetarnih prirodnih katastrofa na domaću privredu i lance snabdevanja, kao i značaj rizika hrane za budućnost. Poseban segment biće posvećen ESG finansijskim i tehnološkim rešenjima koja doprinose održivosti, kao i zaštiti poslovanja od zloupotrebe veštačke inteligencije i očuvanju mentalnog zdravlja menadžera i zaposlenih.

Konferenciju otvara viceguverner Narodne banke Srbije Željko Jović, dok će ključne rizike predstaviti kompanija Marsh, vodeći svetski konsultant u oblasti rizika. Među učesnicima su DDOR Novi Sad, Deloitte Central Europe, Generali osiguranje Srbija, ERSTE banka, Comtrade, Wiener Städtische osiguranje, A1, Udruženje banaka Srbije, Milenijum osiguranje, UniCredit banka, AikBank, Triglav osiguranje, Perutnina Ptuj, NALED, HELVETAS Srbija, Milić Legal, Karanović&Partners, Egzakta, Strawberry Energy, Eclectica Capital, HR Excel, Međunarodna organizacija rada, UNDP, WWF Adria, univerzitetski profesori i eksperti. Prijatelj konferencije je ODM Collections.

Događaj je namenjen biznis sektoru, javnim preduzećima i institucijama, lokalnim upravama, top menadžmentu, ESG/CSR menadžerima, risk menadžerima, menadžerima za bezbednost podataka i sajber bezbednost, strategijskim menadžerima, HR menadžerima, menadžerima za korporativne komunikacije i vlasnicima preduzeća.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Narodna banka projektuje inflaciju od 3,6 do 6,5 odsto zbog geopolitičkih tenzija

U osnovnom scenariju inflacija 3,6 odsto u 2026. godini, dok u najgorem slučaju može dostići 6,5 odsto u 2027.

Published

on

By

U osnovnom scenariju inflacija 3,6 odsto u 2026. godini, dok u najgorem slučaju može dostići 6,5 odsto u 2027.

Narodna banka Srbije izradila je tri moguća scenarija kretanja inflacije za naredni period, uzimajući u obzir razvoj situacije na Bliskom istoku. Prema osnovnom scenariju, prosečna inflacija u 2026. godini iznosiće 3,6 odsto, a za 2027. godinu predviđa se rast na 4,4 odsto. Ova prognoza zasniva se na očekivanom razrešenju sukoba u Iranu tokom drugog tromesečja 2026. godine i stabilnim cenama nafte oko 90,7 dolara po barelu.

Ukoliko se sukob produži i dođe do produžene blokade Ormuskog moreuza, Narodna banka predviđa nepovoljan scenario u kojem bi prosečna inflacija za 2026. godinu bila 4,1 odsto, a za 2027. godinu 4,8 odsto. U ovom slučaju, očekuje se prosečna cena nafte od 100 dolara po barelu i povećanje cene gasa na 500 evra po kubnom metru, dok bi cene primarnih poljoprivrednih proizvoda porasle oko 8,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Najnepovoljniji scenario, koji podrazumeva produženi rat do kraja 2026. godine i značajna oštećenja energetske infrastrukture, projektuje inflaciju od 4,6 odsto u 2026. i čak 6,5 odsto u 2027. godini. U tom slučaju, cena nafte bi do kraja godine dostigla 125 dolara po barelu, a smanjena dostupnost mineralnih đubriva dovela bi do nižih prinosa i dodatnog rasta cena poljoprivrednih proizvoda.

Centralna banka napominje da se trenutni poremećaji razlikuju od energetskog šoka iz 2022. godine, kada je svetska ekonomija bila pod uticajem iznenadnog smanjenja ponude energenata. Ovog puta, glavni rizici proizilaze iz neizvesnosti i volatilnosti na tržištima zbog mogućih pretnji transportnim rutama, posebno kroz Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko petine globalne ponude sirove nafte i značajne količine gasa i mineralnih đubriva.

Iako su cene energije 2026. godine niže nego tokom krize iz 2022, Narodna banka smatra da bi prenos troškova na krajnje cene mogao biti slabiji zahvaljujući labavijim tržištima rada i nižim inflatornim očekivanjima. Ipak, centralna banka upozorava da su rizici projekcija i dalje visoki i zavise pre svega od razvoja geopolitičkih odnosa između SAD i Irana.

Pročitaj još

Domaće

Evropska unija uvodi obaveznu proveru stranih investicija, 508 poslanika za nova pravila

Za nova pravila glasalo 508 poslanika Evropskog parlamenta, 64 protiv i 90 uzdržanih, cilj je zaštita strateških sektora

Published

on

By

Za nova pravila glasalo 508 poslanika Evropskog parlamenta, 64 protiv i 90 uzdržanih, cilj je zaštita strateških sektora

Evropska unija usvojila je novi regulatorni okvir koji značajno pooštrava proveru stranih investicija u strateške sektore, sa ciljem smanjenja bezbednosnih rizika za ekonomsku i tehnološku suverenost. Evropski parlament je 20. maja 2026. godine odobrio nova pravila koja uvode obaveznu kontrolu direktnih stranih investicija. Za predlog je glasalo 508 poslanika, 64 je bilo protiv, dok je 90 bilo uzdržano.

Prema objavi Evropskog parlamenta, dogovorom sa državama članicama predviđeno je da obavezna provera obuhvati sektore kao što su odbrana, poluprovodnici, veštačka inteligencija, kritične sirovine i finansijske usluge. Nova regulativa ima za cilj da identifikuje i spreči moguće rizike po bezbednost i javni poredak, uz očuvanje otvorenosti Evropske unije za strane investicije.

Uvedena su i značajna unapređenja procedura – nacionalni sistemi za proveru investicija biće pojednostavljeni, što bi trebalo da smanji administrativne barijere i poveća atraktivnost EU za ulaganja. Takođe, jača se saradnja između nacionalnih tela i Evropske komisije, čime se omogućava bolja koordinacija na prekogranične rizike. Kontrola će se proširiti i na transakcije unutar EU, ukoliko je krajnji vlasnik investitora fizičko ili pravno lice izvan Unije, što dodatno zatvara postojeće bezbednosne praznine.

Evropske institucije ističu da su ovakve mere neophodne zbog rastućih ekonomskih bezbednosnih rizika povezanih sa stranim investicijama. Evropska komisija je preuzela obavezu da definiše uslove za strane investicije u strateškim sektorima, što je operacionalizovano i predlogom zakona o Industrijskom akceleratoru, predstavljenim 4. marta 2026. godine.

Izvestilac Evropskog parlamenta, Rafael Gliksman, izjavio je: „Novi propisi označavaju kraj dosadašnjeg pristupa koji je ostavljao previše prostora za nepažnju prema strateškim rizicima.” On je naveo da su pojedine države koristile otvorenost evropskog tržišta za sticanje kontrole nad osetljivim sektorima, te da Unija sada menja pristup i jača mehanizme zaštite ekonomskog suvereniteta.

Važeći sistem za proveru stranih direktnih investicija primenjuje se od 11. oktobra 2020. godine, a revizija je predložena u januaru 2024. nakon analize rezultata. Pandemija kovida, rat u Ukrajini i rast geopolitičkih tenzija dodatno su ukazali na ranjivost evropskih kritičnih sektora. Nova uredba mora još biti formalno potvrđena od strane Saveta EU, a njena primena počeće 18 meseci nakon stupanja na snagu. Evropska unija ovim potezom šalje jasan signal da ostaje otvorena za strane investicije, ali uz znatno strožu kontrolu u sektorima od ključnog značaja za bezbednost i stratešku autonomiju.

Pročitaj još

Domaće

Cena nafte brent pala na 110 dolara, WTI na 103,7 dolara zbog smanjenja geopolitičkih tenzija

Gas na TTF tržištu 45,4 EUR/MWh, evropski indeksi u padu do 0,3 odsto, zlato na 2.390 dolara po unci

Published

on

By

Gas na TTF tržištu 45,4 EUR/MWh, evropski indeksi u padu do 0,3 odsto, zlato na 2.390 dolara po unci

Cena nafte brent iznosi oko 110 dolara za barel, dok je cena sirove nafte (WTI) 103,7 dolara, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodni dan, prema berzanskim podacima od 20. maja 2026. godine. Pad cena nafte povezuje se sa smanjenjem geopolitičke napetosti nakon što je predsednik SAD Donald Tramp izjavio da će rat sa Iranom biti okončan ‘veoma brzo’, iako investitori ostaju oprezni zbog nastavljenih poremećaja u snabdevanju sa Bliskog istoka.

Cene gasa na TTF tržištu kreću se oko 45,4 EUR/MWh, što je približno 470 evra za 1.000 kubnih metara i predstavlja pad od 0,5 odsto u odnosu na prethodni dan. Na berzama u Evropi, indeksi su u blagom padu: Euro Stoxx 50 je na oko 5.890 poena (−0,2 odsto), nemački DAX na oko 24.400 poena (−0,2 odsto), francuski CAC 40 na oko 7.980 poena (−0,3 odsto), a italijanski FTSE MIB na oko 48.100 poena (−0,2 odsto).

Na američkom tržištu, indeks S&P 500 pao je za 0,7 odsto i iznosi oko 7.353 poena, dok je Nasdaq u minusu od 0,9 odsto i trenutno je na oko 23.350 poena. Cena zlata kreće se oko 2.390 dolara po unci, dok je kurs evra prema dolaru na nivou od oko 1,08 dolara za jedan evro.

Pšenica se danas prodaje po ceni od 666,26 dolara po bušelu (27,2 kg), što je pad od 0,15 odsto u odnosu na utorak.

Prema ekonomskim analizama, najnovija kretanja na globalnim tržištima reflektuju uticaj geopolitičkih događaja i nastavak volatilnosti u energetskom sektoru.

Pročitaj još

U Trendu