Connect with us

Svet

Federalna služba zaštite uvodi nova pravila za sastanke sa predsednikom Rusije

Bezbednosne mere pooštrene, zabranjeno nošenje satova i telefona na sastancima u Kremlju, navode izvori

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Bezbednosne mere pooštrene, zabranjeno nošenje satova i telefona na sastancima u Kremlju, navode izvori

Ruska Federalna služba zaštite pooštrila je bezbednosne mere za zvaničnike koji prisustvuju sastancima sa predsednikom Rusije u Kremlju. Prema navodima iz policijskih izvora, zvaničnicima je od sredine aprila zabranjeno da nose ručne satove, kako elektronske tako i mehaničke, uz raniju zabranu korišćenja telefona. Pravilo se primenjuje i na one funkcionere koji su inače često viđani sa satovima u javnosti, kao što su guverner Tambovske oblasti Jevgenij Pervišov, predsednik Republike Mordovije Artjom Zdunov i generalni direktor Kamaza Sergej Kogogin.

Nove mere ne odnose se na najbliže saradnike predsednika, koje on lično poznaje. Iako i oni predaju telefone pri ulasku, zabrana nošenja satova za sada se ne primenjuje na njih. Kao primer izuzimanja naveden je direktor Rosteka Sergej Čemezov, koji je na nedavnom sastanku nosio sat. Takođe, izvor navodi da je i sam predsednik u više navrata skidao sat pre sastanaka, dok je na jednom susretu sa čečenskim liderom Ramzanom Kadirovim zabeleženo da je rukom prekrio ručni zglob.

Izvor nije mogao da precizira razloge za uvođenje novih mera, ali se ukazuje na izveštaj evropskih obaveštajnih službi iz maja, prema kojem su pojačane bezbednosne procedure zbog straha od mogućih pokušaja atentata. Zvaničnici ističu da su nove zabrane deo šireg povećanja opreza i da se pravila mogu dalje menjati u skladu sa bezbednosnim procenama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Tri osobe poginule u požaru u stambenoj zgradi u predgrađu Liona

Istragu vodi odeljenje za organizovani kriminal, sumnja se na podmetanje požara, identitet žrtava još nije saopšten

Published

on

By

Istragu vodi odeljenje za organizovani kriminal, sumnja se na podmetanje požara, identitet žrtava još nije saopšten

Tri osobe su poginule u požaru koji je izbio jutros oko 7:30 u stambenoj zgradi sa sedam spratova u naselju Dekin-Šarpje, u predgrađu francuskog grada Liona, prema informacijama iz policijskih izvora. Prvobitno je saopšteno da su u požaru stradale dve osobe, ali je kasnije pronađena i treća žrtva. Identitet nastradalih još nije objavljen.

Prema policijskim izvorima, postoji sumnja da je požar podmetnut, a gotovo stotinu vatrogasaca je bilo angažovano na gašenju vatre i spasavanju stanara. Istražitelji razmatraju mogućnost da je motiv incidenta obračun između narko-dilera. Dva izvora bliska istrazi navode da je jedna od žrtava skočila sa sedmog sprata u pokušaju bekstva od požara.

U poslednjih nekoliko nedelja, u ovom naselju zabeleženo je više slučajeva podmetnutih požara i pucnjava, koje su ocenjene kao pokušaji zastrašivanja. Krajem aprila, žena koja se sa dvoje dece vraćala kući pogođena je zalutalim metkom tokom pucnjave na parkirane automobile. Nakon tog incidenta, policija je pojačala prisustvo u naselju, uključujući i angažovanje interventnih jedinica.

“Istraga o uzroku požara je u toku i poverena je odeljenju sudske policije za organizovani i specijalizovani kriminal”, saopšteno je iz policije.

Pročitaj još

Svet

Iranske vlasti izvršile smrtnu kaznu nad studentom optuženim za špijunažu

Prema saopštenju pravosudnih organa, student univerziteta u Teheranu pogubljen zbog navodne saradnje sa stranim obaveštajnim službama

Published

on

By

Prema saopštenju pravosudnih organa, student univerziteta u Teheranu pogubljen zbog navodne saradnje sa stranim obaveštajnim službama

Iranske vlasti pogubile su postdiplomskog studenta, Erfana Shakourzadeha, na osnovu optužbi za špijunažu, saopštila je zvanična pravosudna agencija. Do izvršenja smrtne kazne došlo je nakon što je Shakourzadeh osuđen za navodnu saradnju sa obaveštajnim službama Sjedinjenih Američkih Država (CIA) i Izraela (Mossad), navodi se na zvaničnom portalu iranskog pravosuđa.

Prema informacijama koje su objavile organizacije za ljudska prava sa sedištem u Norveškoj, Iran Human Rights i Hengaw, Shakourzadeh je bio student na Iranskom univerzitetu za nauku i tehnologiju u Teheranu. Prema navodima ovih grupa, pre pogubljenja je iz pritvora poslao poruku u kojoj je odbacio optužbe i naveo da su priznanja iznuđena tokom višemesečnog boravka u samici.

Organizacija Hengaw navodi da je Shakourzadeh uhapšen u februaru 2025. godine i da je, prema njihovim informacijama, proveo više od osam meseci u samici pre izricanja presude. U izveštaju se takođe navodi da je pogubljenje izvršeno u zoru u zatvoru Ghezel Hesar, u blizini Teherana, nakon što je prethodno iznenada prebačen iz zatvora Evin.

Zvanični izvori navode da je Shakourzadeh bio optužen za saradnju sa stranim obaveštajnim službama, dok su organizacije za ljudska prava istakle da su tokom suđenja postojale tvrdnje o iznuđenim priznanjima i navodima o torturi. Prema saopštenju Iran Human Rights, Shakourzadeh je prethodno diplomirao elektrotehniku na Univerzitetu u Tabrizu i bio je student master studija iz oblasti vazduhoplovnog inženjerstva u Teheranu.

Shakourzadeh je, prema navodima iz organizacija za ljudska prava, peta osoba koja je pogubljena po osnovu optužbi za špijunažu od početka sukoba između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela u februaru 2026. godine. Iste organizacije navode da je u istom periodu izvršeno više pogubljenja osoba optuženih za učešće u protestima ili povezivanje sa zabranjenim opozicionim grupama.

Prema navodima organizacija za ljudska prava, upotreba smrtne kazne u Iranu poslednjih meseci povezana je sa povećanim političkim i društvenim tenzijama. Nezavisna potvrda navoda o okolnostima suđenja i uslovima u pritvoru nije bila moguća.

Pročitaj još

Svet

Analitičari ocenjuju da izjava Vladimira Putina o kraju rata signalizira slabost režima

Stručnjaci navode da ruski lider pokušava da povrati kontrolu usred pojačanog pritiska sa Zapada

Published

on

By

Stručnjaci navode da ruski lider pokušava da povrati kontrolu usred pojačanog pritiska sa Zapada

Vladimir Putin objavio je da se rat u Ukrajini “približava kraju”, što analitičari tumače kao znak uzdrmanosti njegovog režima. Ova izjava usledila je nakon sumornih scena sa Crvenog trga 9. maja, a prema ocenama stručnjaka, predstavlja pokušaj ruskog predsednika da povrati kontrolu nad narativom koji mu izmiče iz ruku.

Iako izjava o smirivanju sukoba može zvučati pomirljivo, izvori navode da Putin trenutno nema nameru da stvarno okonča rat, budući da Rusija na terenu nije ostvarila ciljeve koje bi mogla proglasiti pobedom. Prekid sukoba pod ovim okolnostima, prema mišljenju analitičara, značio bi politički i lični kraj za ruskog lidera.

Ekonomija i ratna mašinerija Rusije suočavaju se sa ozbiljnim problemima, dok se pritisak sa Zapada i ukrajinskog fronta povećava. Pokretanje pregovora tumači se kao pokušaj kupovine vremena, a ne iskrena ponuda za mir. Šahovski velemajstor Gari Kasparov ranije je opisao sistem u Rusiji kao “mafijaški”, naglašavajući da rat traje dok god je isplativ za elite. Međutim, napadi na ključnu infrastrukturu i gubici na privatnim računima najbližih saradnika otežavaju održavanje lojalnosti režimu.

Darko Obradović iz Centra za strateške analize ističe da Putin, za razliku od Mihaila Gorbačova, ne pokazuje spremnost na priznanje neuspeha i reforme, već je fokusiran na opstanak svog režima. Obradović upozorava da je Rusija zbog toga danas opasnija nego ikada, jer bi Putin mogao posegnuti za krajnje nepredvidivim potezima kako bi sačuvao vlast.

“Suočen sa neuspehom koji ne sme da prizna i ekonomijom koja krvari, Putin je spreman na korake koji prkose logici i humanosti. Njegov ‘kraj rata’ je samo maska za fazu u kojoj će, u pokušaju da spase sebe, verovatno posegnuti za najmračnijim scenarijima”, izjavio je Obradović.

Pročitaj još

U Trendu