Connect with us

Domaće

Evropski berzanski indeksi beleže pad, brent nafta dostigla cenu od 106,195 dolara

Cene sirove nafte WTI porasle za 2,34%, evropski gas za jun 46,695 evra po megavatsatu, evro na 1,17502 dolara

Published

on

pexels-photo-6546299

Cene sirove nafte WTI porasle za 2,34%, evropski gas za jun 46,695 evra po megavatsatu, evro na 1,17502 dolara

Evropski berzanski indeksi danas su uglavnom zabeležili pad, dok je cena brent nafte porasla na 106,195 dolara po barelu nakon što je američki predsednik Donald Tramp izjavio da je primirje između SAD i Irana “na aparatima”. Prema najnovijim podacima, američka sirova nafta WTI beleži rast od 2,34% i trgovala se po ceni od 100,379 dolara u 9.30 časova, dok je brent nafta poskupela za 1,92% i dostigla 106,195 dolara.

Na evropskim tržištima, dodatnu neizvesnost izaziva politička kriza u Velikoj Britaniji, gde je više od 70 poslanika Laburističke stranke zatražilo od premijera Kira Starmera da podnese ostavku ili odredi vremenski okvir za povlačenje, nakon slabih rezultata stranke na lokalnim izborima. Istovremeno, evropski fjučersi gasa za jun na amsterdamskoj berzi TTF otvorili su trgovanje na 46,695 evra za megavatsat.

Na berzama u Evropi, indeks Frankfurtske berze DAX pao je za 1,03% na 24.106,41 poen, francuski CAC 40 oslabio je za 0,78% na 7.993,58 poena, dok je londonski FTSE 100 zabeležio pad od 0,93% i iznosi 10.174,58 poena. Suprotan trend beleži moskovski MOEX indeks, koji je porastao za 0,48% na 2.669,37 poena.

Na valutnom tržištu, evro se danas menjao po kursu od 1,17502 dolara. Cena zlata pala je na 4.697,02 dolara za trojnu uncu, dok je cena pšenice porasla na 6,3024 dolara za bušel (što odgovara 27,216 kilograma).

Na američkom tržištu, indeks Dau Džons (Dow Jones) na zatvaranju u ponedeljak porastao je za 0,19% i dostigao 49.704,47 poena, S&P 500 je zabeležio rast od 0,19% na 7.412,84 poena, dok je Nasdak (Nasdaq) porastao za 0,1% na 26.274,13 poena.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

PostNL kažnjen sa 6,9 miliona evra zbog isporuke 89,48 odsto pošiljki na vreme

Holandski regulator izrekao kaznu jer je zakonski minimum za dostavu 95 odsto, kompanija najavila žalbu

Published

on

By

Holandski regulator izrekao kaznu jer je zakonski minimum za dostavu 95 odsto, kompanija najavila žalbu

Holandska poštanska kompanija PostNL kažnjena je sa 6,9 miliona evra zbog toga što je tokom 2023. godine na vreme isporučila 89,48 odsto pošiljki, što je ispod zakonskog minimuma od 95 odsto, saopštila je Agencija za potrošače i tržišta (ACM). Kao operater univerzalne poštanske usluge, PostNL je u obavezi da obezbedi pouzdanu i pravovremenu dostavu pošte i paketa, što je, prema regulatoru, ključno za građane i kompanije.

Kompanija je kašnjenja pripisala nedostatku radne snage i tržišnim uslovima, ali je ACM ocenio da problemi na tržištu rada u Holandiji nisu „viša sila“, budući da su dugotrajni i predvidivi. PostNL je najavio žalbu na ovu odluku, ističući da je kazna „neefikasna i nesrazmerna“ i da dodatno ugrožava stabilnost poštanskih usluga.

Generalni direktor PostNL-a, Pim Berendsen, izjavio je da su uslovi poslovanja već ranije postali neodrživi, te da rast troškova uz pad obima pošte dodatno otežava isporuku. Holandska vlada je prethodno odobrila promenu standarda dostave sa 24 na 48 sati, a PostNL planira primenu novog modela od jula, dok će prioritetne pošiljke i dalje biti isporučivane u roku od jednog dana uz dodatnu naknadu.

Pročitaj još

Domaće

Meta ukinula end-to-end enkripciju za Instagram poruke od 8. maja

Direktne poruke na Instagramu više nisu zaštićene enkripcijom, kompanija navodi da je funkciju koristio mali broj korisnika

Published

on

By

Direktne poruke na Instagramu više nisu zaštićene enkripcijom, kompanija navodi da je funkciju koristio mali broj korisnika

Kompanija Meta ukinula je end-to-end enkripciju za direktne poruke na Instagramu počev od 8. maja 2026. godine, što otvara brojna pitanja o privatnosti i načinu korišćenja korisničkih podataka. Prema zvaničnom objašnjenju kompanije, ova odluka je doneta zbog toga što je enkripciju koristio veoma mali broj ljudi.

End-to-end enkripcija predstavlja način šifrovanja poruka tako da njihov sadržaj mogu da vide isključivo pošiljalac i primalac, dok platforma nema pristup tim podacima. Sličnu zaštitu koriste WhatsApp, Signal, iMessage, kao i Facebook Messenger od kraja 2023. godine. Mark Zuckerberg, direktor Mete, još 2019. godine najavio je uvođenje ove tehnologije u sve servise za dopisivanje, ali je na Instagramu enkripcija bila dostupna kao opcija koju korisnici sami uključuju tokom poslednje tri godine.

Meta navodi da funkcija nikada nije postala podrazumevana, te je slabo korišćenje navedeno kao razlog ukidanja. Joel Scanlan, vanredni profesor na Pravnom fakultetu i akademski kopredsedavajući CSAM Deterrence Centre na University of Tasmania, ocenjuje da je funkcija bila toliko skrivena da većina korisnika nije ni znala za nju, što je uticalo na nisku stopu korišćenja.

U praksi, ukidanje enkripcije znači da od 8. maja svaka poruka poslata preko Instagrama može biti dostupna kompaniji Meta. U svojoj politici privatnosti, Meta navodi da prikuplja i sadržaj poruka koje korisnici šalju i primaju, što teoretski omogućava kompaniji dodatne mogućnosti za personalizaciju funkcija, treniranje AI modela i prikazivanje ciljanih reklama. Iako je Meta javno izjavila da neće koristiti privatne poruke za treniranje AI modela osim ako ih korisnici sami ne podele sa Meta AI sistemom, isto nije obećano za oglašavanje.

Ova promena ostavlja mogućnost da se nešifrovane poruke koriste za targetiranje reklama, a zaštita privatnosti sada zavisi isključivo od internih politika kompanije, a ne od tehničkih ograničenja.

Meta je poslednjih godina pod pritiskom policije, regulatora i organizacija za zaštitu dece koje tvrde da enkripcija otežava otkrivanje seksualnog iskorišćavanja dece i vrbovanja maloletnika. Međutim, end-to-end enkripcija nije jedini način za zaštitu dece, jer Apple već koristi detekciju golotinje direktno na uređaju za slike poslate preko Messages, AirDrop i FaceTime, a postoje i druge tehnike za otkrivanje predatora.

(Izvor: The Conversation)

Pročitaj još

Domaće

Švajcarska industrija sladoleda ostvarila rast prodaje od 2 odsto, ukupno 44,9 miliona litara u 2025.

Domaća proizvodnja čini 30,5 miliona litara, izvoz 5,5 miliona litara, a prodaja najviše porasla za 16,6% u drugom kvartalu

Published

on

By

Domaća proizvodnja čini 30,5 miliona litara, izvoz 5,5 miliona litara, a prodaja najviše porasla za 16,6% u drugom kvartalu

Prema podacima industrijskog udruženja Glacesuisse, prodaja sladoleda u Švajcarskoj porasla je u 2025. godini za 2 odsto, sa ukupno 44,9 miliona litara prodatih na tržištu. Od ukupne količine, 30,5 miliona litara dolazi iz domaće proizvodnje, dok je 5,5 miliona litara švajcarskog sladoleda izvezeno na međunarodna tržišta.

Najveći rast prodaje zabeležen je u drugom kvartalu 2025. godine, kada je promet povećan za 16,6 odsto, što je povezano sa višim temperaturama u tom periodu. U prvom i trećem kvartalu došlo je do pada prodaje, dok je u poslednjem kvartalu zabeležen blagi rast od 1,4 odsto.

Trend potrošnje sladoleda kod kuće nastavio je da raste, uz povećanje od 2,3 odsto. Ukupno je potrošeno 28,7 miliona litara sladoleda u raznim pakovanjima, uključujući kornete, lizalice i porodična pakovanja. Najveći rast zabeležen je kod višestrukih pakovanja korneta, od 12,8 odsto.

Segment ulične prodaje sladoleda porastao je za 1,7 odsto, dok je veleprodaja zabeležila rast od 1,2 odsto. Prema izveštaju, vremenski uslovi i dalje imaju ključan uticaj na potrošnju sladoleda u Švajcarskoj, uz nastavljen porast konzumacije u kućnim uslovima.

Pročitaj još

U Trendu