Connect with us

Domaće

Digitalna gig-ekonomija u regionu beleži rast od 3,1 odsto i 91.657 radnika

Srbija i Rumunija čine 48,1 odsto ukupne gig radne snage, Upwork drži 57,3 odsto tržišta

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / stokpic

Srbija i Rumunija čine 48,1 odsto ukupne gig radne snage, Upwork drži 57,3 odsto tržišta

Broj radnika angažovanih na digitalnim privremenim, projektnim i honorarnim poslovima u regionu jugoistočne Evrope dostigao je u maju 2026. godine 91.657, što je povećanje od 3,1 odsto u odnosu na oktobar 2025. godine, pokazuju najnoviji podaci Gigmetra. Ovaj rast ukazuje na nastavak širenja gig-ekonomije, ali i na izazove poput nestabilnosti prihoda i ograničenih socijalnih i zdravstvenih prava, jer veliki deo ovih radnika ne može da računa na penziju.

Rumunija ostaje vodeće tržište u regionu, sa udelom od 25,7 odsto ukupne gig radne snage, dok je Srbija druga sa 22,4 odsto. Zajedno ove dve zemlje okupljaju gotovo polovinu (48,1 odsto) digitalnih radnika u regionu. Upwork dodatno učvršćuje svoju poziciju sa tržišnim udelom od 57,3 odsto, dok je Freelancer zabeležio pad. U posmatranom periodu, samo 28,4 odsto radnika bilo je aktivno, što ukazuje da rast broja profila ne znači nužno i stabilan priliv poslova.

Najbrži rast zabeležen je u kategorijama administrativnih poslova i unosa podataka, zatim u oblasti prodaje, marketinga i profesionalnih usluga. Upravo u ovim sektorima sve više se osećaju posledice automatizacije, standardizacije i globalne konkurencije koje donosi razvoj veštačke inteligencije.

U poređenju među zemljama, Bugarska i Rumunija beleže najsnažniji rast gig radne snage, dok Hrvatska, Crna Gora i Mađarska ostvaruju dvocifreni rast. Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija beleže umereniji rast. Ovi podaci su predstavljeni na događaju “Frilenseri i AI: Ko će izvući najkraću šibicu?” u organizaciji Centra za društvo i tehnologiju Re:People.

Prema ekonomskim analizama, iako regionalno digitalno tržište rada raste, radnici i dalje ostaju izloženi neizvesnosti i ograničenim mogućnostima pristupa socijalnim pravima, a rast broja frilensera ne prati nužno i poboljšanje njihove ekonomske sigurnosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Telekom Srbija ostvario profit od 24,78 milijardi dinara, zaduženost premašila 457 milijardi dinara

Kompanija isplatila akcionarima dividendu od 2,2 milijarde dinara, dugoročni krediti iznose 400,1 milijardu dinara

Published

on

By

Kompanija isplatila akcionarima dividendu od 2,2 milijarde dinara, dugoročni krediti iznose 400,1 milijardu dinara

Telekom Srbija zabeležio je neto profit od 24,78 milijardi dinara u 2025. godini, što je dva i po puta više nego prethodne godine, prema zvanično objavljenim završnim računima. Istovremeno, ukupna kreditna zaduženost kompanije porasla je na 457 milijardi dinara, dok su dugoročni krediti na kraju godine iznosili 400,1 milijardu dinara.

Neto profit Telekoma u 2024. godini iznosio je deset milijardi dinara, dok je kreditna zaduženost tada bila 246 milijardi dinara. Kratkoročni krediti porasli su sa 14,4 milijarde dinara u 2024. na 56,99 milijardi dinara u 2025. godini. Ukupne obaveze po osnovu kredita i zajmova premašile su 457 milijardi dinara (gotovo četiri milijarde evra).

Na ukupnu vrednost duga dodaje se još 97,55 milijardi dinara po osnovu korporativnih evroobveznica emitovanih u inostranstvu i 23,5 milijardi dinara obveznica plasiranih na domaćem tržištu. Obaveze po osnovu lizinga iznose 15,87 milijardi dinara, a prema dobavljačima 57,6 milijardi dinara. Ostale obaveze dostižu još 7,3 milijarde dinara, što ukupno daje 658,93 milijarde dinara obaveza. Telekom na raspolaganju ima i neiskorišćene kreditne linije od 15.849.731.000 dinara.

Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je da će kompanija u decembru isplatiti akcionarima dividendu od 2,2 milijarde dinara zahvaljujući stabilnom poslovanju. “Skoro četiri milijarde evra smo za 25 godina vratili državi kroz razne poreze, naknade i dividende”, rekao je Lučić. Dodao je da je u poslednjih 25 godina kompanija isplatila više od 1,1 milijardu evra dividendi.

Lučić je istakao da finansijski rezultati za prvih šest meseci 2026. godine ukazuju da će Telekom Srbija dostići prihod od tri milijarde evra i operativni profit od milijardu i po. U 2025. godini ostvaren je prihod od 2,3 milijarde evra, a operativni profit iznosio je 1,3 milijarde evra. Samo u Srbiji, operativni profit je povećan pet puta od 2018. godine, dok je prihod bio oko 1,7 milijardi evra, operativni profit milijardu evra, a neto profit više od 200 miliona evra.

Lučić je naveo da je izlazak na berzu u Dablinu imao značajan uticaj na finansijske rezultate i da je Telekom Srbija jedina kompanija sa Zapadnog Balkana na tržištu kapitala sa kreditnim rejtingom. “Imali smo ponudu za 14 milijardi dolara i to je najveće interesovanje za neku kompaniju tržišta u razvoju u poslednje dve godine”, izjavio je Lučić.

Kao ključnu investiciju za naredni period, Lučić je izdvojio razvoj 5G mreže, ističući da će u naredne tri godine gotovo cela Srbija imati odličan 5G signal, što je važno za dalji digitalni razvoj i primenu veštačke inteligencije.

Pročitaj još

Domaće

Napred razvoj preuzeo 90,2 odsto Energoprojekta, vrednost transakcije 3,7 miliona akcija

Država prodala 34,6 odsto udela u Energoprojektu po ceni od 452,3 dinara po akciji, tržišna kapitalizacija sada 4,9 milijardi dinara

Published

on

By

Država prodala 34,6 odsto udela u Energoprojektu po ceni od 452,3 dinara po akciji, tržišna kapitalizacija sada 4,9 milijardi dinara

Građevinsko preduzeće Napred razvoj postalo je vlasnik 90,2 odsto akcija Energoprojekt Holdinga, nakon što je kroz javnu ponudu preuzelo 3,7 miliona akcija ili 34,6 odsto ukupnog kapitala kompanije. Država, kao vlasnik trećine akcija, prodala je svoj preostali udeo po ceni iz ponude od 452,3 dinara po akciji, kako je objavljeno iz brokerske kuće Momentum Securities.

Prelaskom praga od 90 odsto vlasništva, Napred razvoj je stekao pravo da prinudno otkupi akcije od malih akcionara i povuče Energoprojekt sa Beogradske berze, po istoj ceni od 452,3 dinara po akciji. Ukupna tržišna kapitalizacija Energoprojekta sada iznosi 4,9 milijardi dinara (manje od 42 miliona evra).

Prema podacima iz prethodne poslovne godine, Energoprojekt je ostvario konsolidovani prihod od gotovo 10 milijardi dinara, dok je neto profit iznosio 1,3 milijarde dinara. Ovi rezultati ukazuju na značajno smanjenje tržišne vrednosti kompanije u poređenju sa prethodnim periodima.

Brokerska kuća Momentum Securities navodi da je Napred razvoj kroz sprovedenu ponudu ispunio uslove za pokretanje procesa prinudnog otkupa, čime bi se okončalo prisustvo Energoprojekta na Beogradskoj berzi. “Ponuda je realizovana po ceni od 452,3 dinara po akciji, a nakon završetka postupka Napred razvoj će moći da povuče Energoprojekt sa berze”, navodi se u saopštenju.

Na ovaj način, nekada najveća domaća građevinska kompanija izlazi sa berzanskog tržišta po tržišnoj vrednosti od 4,9 milijardi dinara, dok je država realizovala prodaju svog preostalog paketa akcija. Dalji koraci zavisiće od odluka skupštine društva i regulatornih procedura.

Pročitaj još

Domaće

Evrostat: domaćinstva u Nemačkoj plaćala 38 evra za 100 kWh struje u prvoj polovini 2025

Cene električne energije i gasa znatno variraju u EU, najviša cena gasa za domaćinstva zabeležena u Švedskoj na 21 evro za 100 kWh

Published

on

By

Cene električne energije i gasa znatno variraju u EU, najviša cena gasa za domaćinstva zabeležena u Švedskoj na 21 evro za 100 kWh

Prema podacima Evrostata, domaćinstva u Nemačkoj plaćala su u prvoj polovini 2025. godine najvišu cenu električne energije u Evropskoj uniji, 38 evra za 100 kilovat-sati, uključujući poreze i dažbine. Iza Nemačke su Belgija sa 36 evra i Danska sa 35 evra za 100 kWh. Najniže cene za domaćinstva zabeležene su u Mađarskoj (10 evra), Malti (12 evra) i Bugarskoj (13 evra) za isti iznos potrošnje.

Kada je reč o poslovnim potrošačima, najviša cena električne energije registrovana je u Irskoj, dok je najniža bila u Finskoj. U Danskoj gotovo polovina konačne cene električne energije za domaćinstva otpada na poreze i dažbine, dok su u Holandiji, Irskoj i Luksemburgu državne subvencije dovele do negativnog efekta na konačnu cenu.

Za prirodni gas, domaćinstva u Švedskoj suočavala su se sa najvišom cenom u EU, od 21 evro za 100 kilovat-sati, ispred Holandije (16 evra) i Danske (13 evra). Najniže cene gasa za domaćinstva zabeležene su u Mađarskoj (tri evra), Hrvatskoj (pet evra) i Rumuniji (šest evra) za 100 kWh.

Kod poslovnih korisnika, prirodni gas bio je najskuplji u Švedskoj, dok su najniže cene registrovane u Bugarskoj, Grčkoj, Belgiji, Španiji, Hrvatskoj, Litvaniji i Portugalu. Evrostatovi podaci pokazuju značajne razlike u opterećenju cenama i poreskoj politici među članicama EU, što direktno utiče na krajnje troškove za potrošače i privredu.

Pročitaj još

U Trendu