Connect with us

Domaće

Telekom Srbija ostvario profit od 24,78 milijardi dinara, zaduženost premašila 457 milijardi dinara

Kompanija isplatila akcionarima dividendu od 2,2 milijarde dinara, dugoročni krediti iznose 400,1 milijardu dinara

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / albertoadan

Kompanija isplatila akcionarima dividendu od 2,2 milijarde dinara, dugoročni krediti iznose 400,1 milijardu dinara

Telekom Srbija zabeležio je neto profit od 24,78 milijardi dinara u 2025. godini, što je dva i po puta više nego prethodne godine, prema zvanično objavljenim završnim računima. Istovremeno, ukupna kreditna zaduženost kompanije porasla je na 457 milijardi dinara, dok su dugoročni krediti na kraju godine iznosili 400,1 milijardu dinara.

Neto profit Telekoma u 2024. godini iznosio je deset milijardi dinara, dok je kreditna zaduženost tada bila 246 milijardi dinara. Kratkoročni krediti porasli su sa 14,4 milijarde dinara u 2024. na 56,99 milijardi dinara u 2025. godini. Ukupne obaveze po osnovu kredita i zajmova premašile su 457 milijardi dinara (gotovo četiri milijarde evra).

Na ukupnu vrednost duga dodaje se još 97,55 milijardi dinara po osnovu korporativnih evroobveznica emitovanih u inostranstvu i 23,5 milijardi dinara obveznica plasiranih na domaćem tržištu. Obaveze po osnovu lizinga iznose 15,87 milijardi dinara, a prema dobavljačima 57,6 milijardi dinara. Ostale obaveze dostižu još 7,3 milijarde dinara, što ukupno daje 658,93 milijarde dinara obaveza. Telekom na raspolaganju ima i neiskorišćene kreditne linije od 15.849.731.000 dinara.

Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je da će kompanija u decembru isplatiti akcionarima dividendu od 2,2 milijarde dinara zahvaljujući stabilnom poslovanju. “Skoro četiri milijarde evra smo za 25 godina vratili državi kroz razne poreze, naknade i dividende”, rekao je Lučić. Dodao je da je u poslednjih 25 godina kompanija isplatila više od 1,1 milijardu evra dividendi.

Lučić je istakao da finansijski rezultati za prvih šest meseci 2026. godine ukazuju da će Telekom Srbija dostići prihod od tri milijarde evra i operativni profit od milijardu i po. U 2025. godini ostvaren je prihod od 2,3 milijarde evra, a operativni profit iznosio je 1,3 milijarde evra. Samo u Srbiji, operativni profit je povećan pet puta od 2018. godine, dok je prihod bio oko 1,7 milijardi evra, operativni profit milijardu evra, a neto profit više od 200 miliona evra.

Lučić je naveo da je izlazak na berzu u Dablinu imao značajan uticaj na finansijske rezultate i da je Telekom Srbija jedina kompanija sa Zapadnog Balkana na tržištu kapitala sa kreditnim rejtingom. “Imali smo ponudu za 14 milijardi dolara i to je najveće interesovanje za neku kompaniju tržišta u razvoju u poslednje dve godine”, izjavio je Lučić.

Kao ključnu investiciju za naredni period, Lučić je izdvojio razvoj 5G mreže, ističući da će u naredne tri godine gotovo cela Srbija imati odličan 5G signal, što je važno za dalji digitalni razvoj i primenu veštačke inteligencije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

BlackRock i Google ulažu u novi stablecoin, tržište dostiže 307 milijardi dolara

Akcije Circle pale više od 15 odsto nakon najave Open USD, Stripe kupio Bridge za 1,1 milijardu dolara

Published

on

By

Akcije Circle pale više od 15 odsto nakon najave Open USD, Stripe kupio Bridge za 1,1 milijardu dolara

Konzorcijum Open Standard, koji predvodi suosnivač Bridge-a Zek Abrams, predstavio je novi digitalni novčić Open USD (OUSD), stablecoin vezan za američki dolar, namenjen globalnim novčanim transferima, a inicijativu je podržalo više od 140 kompanija, uključujući BlackRock, Visa, Mastercard, American Express, Stripe, Google, Coinbase, BNY i DBS. Zvanično lansiranje planirano je za drugu polovinu ove godine, dok tržište stabilnih novčića dostiže vrednost od oko 307 milijardi dolara, sa Tether-om (USDT) koji zauzima oko 184 milijarde dolara prema podacima CoinGecko-a.

Open USD omogućava besplatno kreiranje i otkup tokena, dok većinu prihoda od rezervi deli svojim partnerima, za razliku od modela gde izdavalac zadržava kompletnu kamatu. Open Standard zadržava samo minimalnu upravljačku naknadu za finansiranje operacija, a sistemom upravlja nezavisno telo u zajedničkom vlasništvu svih učesnika ekosistema. Stripe je kupio platformu Bridge za 1,1 milijardu dolara, najavljujući da će Open USD biti podrazumevani stablecoin za sve kompanije koje koriste Stripe.

Akcije kompanije Circle, izdavaoca konkurentskog USDC-a, pale su više od 15 odsto odmah po objavi, što se povezuje sa prelaskom ključnih partnera BlackRock i BNY među osnivače Open USD-a. Mastercard je preuzeo evropsku kripto-platnu platformu BVNK, dok je Visa proširila pilot program poravnanja stabilnih novčića na devet blokčein mreža.

Zek Abrams je izjavio: „Postojeći stabilni novčići imaju prednosti, ali za masovno usvajanje potrebno je rešenje koje je otvoreno, jeftino, visoke propusne moći i široko dostupno.“ Samara Koen iz BlackRock-a dodaje: „Verujemo da stabilni novčići mogu igrati važnu ulogu u evoluciji digitalnih tržišta kada iza njih stoji pouzdana infrastruktura.“

Jorn Lambert iz Mastercard-a ističe značaj zajedničke infrastrukture: „Tehnologije koje su promenile svet, od interneta do mobilnih mreža, uspele su jer su postale deljena infrastruktura na kojoj je svako mogao da gradi. Open Standard je napor u pravcu izgradnje tog temelja.“

Sektor stablecoina dobio je dodatni zamah usvajanjem američkog GENIUS Act-a krajem prošle godine, što je postavilo jasna pravila za ovu oblast. Stripe, Mastercard, Visa, kao i vodeći investicioni fondovi i tehnološki giganti, ubrzavaju ulaganja u novu platnu infrastrukturu. Očekuje se da će Open USD i slični projekti ubrzati institucionalno usvajanje stablecoin tehnologije i promeniti arhitekturu globalnih korporativnih plaćanja.

Pročitaj još

Domaće

Gugl mora da plati 1,29 milijardi evra PriceRunner-u, Epl pod pretnjom kazne u Rusiji

Švedski sud naložio isplatu 14,3 milijarde kruna, dok ruski regulator Eplu preti kaznom od 45,3 miliona evra

Published

on

By

Švedski sud naložio isplatu 14,3 milijarde kruna, dok ruski regulator Eplu preti kaznom od 45,3 miliona evra

Tehnološka kompanija Gugl obavezana je odlukom švedskog suda da plati 14,3 milijarde kruna (1,29 milijardi evra) firmi PriceRunner, koja je u vlasništvu platforme Klarna, zbog kršenja pravila tržišnog nadmetanja. Ova suma predstavlja najveću dosuđenu naknadu štete u istoriji švedskih konkurentskih sporova, mada je znatno niža od iznosa koji je PriceRunner prvobitno zahtevao – ukupno 64 milijarde kruna, uz dodatnih 14 milijardi kruna kamate.

Sudija Linda Kulberg izjavila je: “PriceRunner nije dobio sve što je tražio, ali naknada štete nesumnjivo je najveća u istoriji švedskih slučajeva pokrenutih zbog tržišnog nadmetanja.” Tužba protiv Gugla podneta je 2022. godine, kada je PriceRunner zahtevao odštetu od oko 2,1 milijardu evra, uz tvrdnju da je Gugl manipulisao rezultatima pretrage u svoju korist.

Samo tri meseca pre ove tužbe, Gugl je izgubio žalbeni postupak na novčanu kaznu od 2,42 milijarde evra, koju mu je izrekla Evropska unija još 2017. godine zbog favorizovanja sopstvenih servisa za poređenje cena na štetu manjih evropskih konkurenata. Iz Gugla navode da su od 2017. godine uveli izmene u oglašavanju koje, prema njihovom mišljenju, dobro funkcionišu i podržavaju veće korišćenje usluga poređenja cena. “Ne slažemo se sa odlukom suda, proučavamo slučaj i razmotrićemo pravne opcije koje su nam na raspolaganju”, saopštio je portparol Gugla.

Platformu PriceRunner švedska kompanija Klarna preuzela je 2022. godine. PriceRunner je u tužbi tražio kompenzaciju za prihode koje je navodno izgubio u Velikoj Britaniji od 2008. godine, kao i u Švedskoj i Danskoj od 2013. godine.

Istovremeno, američka tehnološka kompanija Epl suočava se sa pritiskom ruskog regulatora. Ruska Federalna antimonopolska služba (FAS) upozorila je Epl da do 15. jula otkloni diskriminatorsku praksu prema ruskim internet pretraživačima i softverima, uz pretnju kaznom do četiri milijarde rubalja (oko 45,3 miliona evra). FAS zahteva da Epl omogući unapred instaliranje ruskog softvera, uključujući domaće internet pretraživače i aplikaciju Max, na uređajima namenjenim ruskom tržištu.

Regulator navodi da sadašnja praksa stavlja ruske proizvođače softvera u nepovoljniji položaj i predstavlja kršenje konkurentskih pravila. Ukoliko Epl ne ispuni tražene uslove do ostavljenog roka, suočiće se sa novčanom kaznom do četiri milijarde rubalja. Kompanija Epl se još nije javno izjasnila povodom zahteva ruskih vlasti. Rusija je poslednjih godina pooštrila regulativu prema stranim tehnološkim kompanijama, zahtevajući da aplikacije domaćih kompanija budu dostupne na uređajima za domaće tržište.

Pročitaj još

Domaće

Cena zlata pala ispod 4.000 dolara po unci pod pritiskom jačeg dolara

Spot cena zlata spustila se na 3.943 dolara, dok je srebro palo za 1,4 odsto na 57,75 dolara po unci

Published

on

By

Spot cena zlata spustila se na 3.943 dolara, dok je srebro palo za 1,4 odsto na 57,75 dolara po unci

Cena zlata pala je ispod psihološki važne granice od 4.000 američkih dolara po unci tokom prošle sedmice, prvi put od novembra 2025. godine, prema ekonomskim analizama. Ovaj pad privukao je pažnju domaćih i globalnih investitora, budući da se zlato tradicionalno posmatra kao sigurno utočište kapitala u vreme ekonomske i političke neizvesnosti. Jačanje američkog dolara i očekivanja o zadržavanju restriktivne monetarne politike Federalnih rezervi Sjedinjenih Američkih Država glavni su razlozi za pad, navodi se u izveštaju od 24. juna.

Zlato, kojim se mahom trguje u američkoj valuti, postaje skuplje za investitore izvan SAD kada dolar jača, dok više kamatne stope umanjuju njegovu privlačnost jer zlato ne donosi prinos kao obveznice ili depoziti. Spot cena zlata kretala se 1. jula oko 3.979 dolara po unci, nakon što je u prethodnoj trgovinskoj sesiji dostigla najniži nivo u poslednjih sedam meseci od 3.943 dolara.

Pad zlata ispod 4.000 dolara ima i snažan psihološki efekat na tržište, jer predstavlja cenovni prag koji pažljivo prate investitori. Kratkoročne promene često vode do pojačane prodaje među špekulativnim učesnicima, dok dugoročni investitori ovakve korekcije mogu videti kao priliku za kupovinu po nižim cenama. Ipak, osnovna funkcija zlata ostaje očuvanje kupovne moći u dugom roku, posebno u uslovima inflacije i valutne nestabilnosti.

Srebro je poslednjih dana beležilo još izraženiju volatilnost. Cena srebra pala je 1. jula za 1,4 odsto, na 57,75 dolara po unci, prateći pad i ostalih plemenitih metala. Zbog svoje dvostruke investicione i industrijske uloge, tržište srebra reaguje osetljivije na kretanje dolara, kamatnih stopa i očekivanja privredne aktivnosti. U periodima slabijeg tržišnog sentimenta, srebro često beleži veći pad u odnosu na zlato.

Za domaća domaćinstva i individualne investitore, trenutna korekcija predstavlja podsetnik da se dugoročna vrednost zlata ne meri kretanjem u jednoj sedmici ili mesecu, već njegovom sposobnošću da čuva vrednost imovine tokom promenljivih ekonomskih ciklusa.

Pročitaj još

U Trendu