Connect with us

Domaće

Delta holding investirao 120 miliona evra u Sava centar, Beograd napredovao za pet mesta na kongresnoj mapi

Sava centar privukao 5.500 učesnika na kongresu kardiologa, EXPO 2027 najavljen kao razvojna prilika za Srbiju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Luis quintero

Sava centar privukao 5.500 učesnika na kongresu kardiologa, EXPO 2027 najavljen kao razvojna prilika za Srbiju

Delta holding je u obnovu Sava centra uložio 120 miliona evra, čime je Beograd napredovao za pet mesta na globalnoj listi kongresnih destinacija, prema izjavama generalne direktorke Sava centra, Kristine Milinčić. Tokom ove nedelje u Sava centru održava se Svetski kongres ekonomista, dok je prethodno Evropski kardiološki kongres okupio 5.500 učesnika, što potvrđuje rastuću važnost ovakvih događaja za lokalnu ekonomiju i međunarodnu poziciju Srbije.

Poslovni gost, prema procenama ekonomista, troši tri do pet puta više od prosečnog turističkog posetioca, a najveći deo budžeta namenjen je hotelima viših kategorija, restoranima i lokalnim uslugama. Pored toga, kongresi i sajmovi, kako je istakao predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež, predstavljaju priliku za donošenje važnih poslovnih odluka i razvoj novih partnerstava, što ima dugoročan uticaj na ekonomski razvoj zemlje.

Kristina Milinčić naglašava da je Sava centar, kao najveći kongresni centar u jugoistočnoj Evropi, dao snažan podsticaj razvoju cele kongresne industrije u Srbiji. Nakon renoviranja, u ovom objektu su održani značajni događaji kao što su Kongres UEFA, svetski ortopedski kongres SICOT, evropski kongres endoskopske hirurgije, kao i aktuelni Svetski kongres ekonomista. “Kongres je jedini oblik turizma koji uvozi pamet, a ne samo devize, i taj intelektualni kapital ostaje gradu dugo nakon što se sale isprazne”, navodi Milinčić.

Za organizaciju međunarodnih skupova kandidature se pripremaju godinama, uz snažna partnerstva i kontinuirano pozicioniranje destinacije. Milinčić ističe da uspeh zavisi i od dodatnih hotelskih kapaciteta, izgradnje novog sajmišta za EXPO 2027, kao i proširenja aerodromskih kapaciteta, što sve zajedno čini ključnu infrastrukturu za privlačenje svetskih događaja.

EXPO 2027 se posmatra kao razvojna prilika koja može dodatno unaprediti kongresne i turističke kapacitete Srbije i doprineti njenom međunarodnom pozicioniranju. Milinčić zaključuje da je najvažnije poverenje organizatora, dok Sava centar ostaje simbol međunarodnih kongresa i partnerstva, sa odgovornošću da Beograd ostane na svetskoj kongresnoj mapi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Vista Rica upravlja imovinom od 150 miliona evra, prinos alternativnog fonda 11%

Ukupna imovina investicionih fondova u Srbiji premašila 2,2 milijarde evra na kraju 2025. godine

Published

on

By

Ukupna imovina investicionih fondova u Srbiji premašila 2,2 milijarde evra na kraju 2025. godine

Kompanija Vista Rica ad završila je 2025. godinu sa pet investicionih fondova pod upravljanjem, od čega su tri alternativna i dva novčana, dok je ukupna vrednost imovine pod upravljanjem prešla 150 miliona evra. U segmentu alternativnih fondova, Vista Rica Invest ostvario je godišnji prinos od 11%, dok je Vista Rica Corporate zabeležio prinos od gotovo 9%. Vista Rica Origin, fond fokusiran na ulaganja u plemenite metale i robu, tokom prvog meseca poslovanja ostvario je rast vrednosti investicione jedinice od skoro 4%.

Novčani fondovi su takođe doprineli rezultatima: Vista Cash je od osnivanja u septembru do kraja 2025. povećao vrednost investicione jedinice za 4,3%, dok je Vista Euro Cash zabeležio rast od 5%. Ovakvi rezultati, prema rečima izvršne direktorke Stanislave Petković, ukazuju na jačanje investicione kulture i rast svesti investitora o važnosti diversifikacije i profesionalnog upravljanja.

Ukupno, imovina pod upravljanjem svih investicionih fondova u Srbiji na kraju 2025. dostigla je 2,2 milijarde evra, pri čemu najveći deo i dalje otpada na novčane fondove. Ova struktura pokazuje sklonost domaćih investitora ka likvidnosti i nižem riziku, dok segment alternativnih fondova beleži značajan razvoj.

“Ostvareni rezultati nedvosmisleno ukazuju na pozitivan trend rasta svesti investitora i postepeno jačanje investicione kulture. Potencijal za dalji rast zavisiće od kontinuiranog ulaganja u edukaciju i unapređenja finansijske pismenosti, ali i od sistemskog unapređenja tržišnog okruženja i visokog nivoa transparentnosti”, izjavila je Stanislava Petković, izvršna direktorka DZU Vista Rica ad.

Kompanija planira dalja unapređenja u digitalizaciji usluga i personalizaciji komunikacije s investitorima, kao i razvoj alata za lakše praćenje portfolija. Petković ističe da će neizvesnost u globalnom okruženju uticati na selektivniji pristup investiranju i veći značaj profesionalnog upravljanja, dok će kontinuirana edukacija i poverenje biti ključni za nastavak rasta fondovske industrije.

Pročitaj još

Domaće

Mado pasta iz Zemuna osvojila četiri velike zlatne medalje na 93. novosadskom sajmu

Porodična firma iz Zemuna dobila specijalno priznanje za inovacije u tehnološkim procesima i proširila prodaju na više od 30 lokacija širom Srbije

Published

on

By

Porodična firma iz Zemuna dobila specijalno priznanje za inovacije u tehnološkim procesima i proširila prodaju na više od 30 lokacija širom Srbije

Porodična kompanija Mado pasta iz Zemuna ostvarila je značajan uspeh na 93. Novosadskom sajmu poljoprivrede, osvojivši četiri Velike zlatne medalje za kvalitet, dok su Mado fusilli proglašeni Šampionima sajma u svojoj kategoriji. Prema obrazloženju žirija, firma je dobila i specijalno priznanje „Dr Rozika Vukobratović“ za unapređenje tehnoloških procesa u proizvodnji testenina sa povrćem.

Mado pasta je nastala pre osam godina kao porodični projekat Nikole i Maje Brnjas, zajedno sa Nikolinim bratom Bojanom, a početni motiv bio je priprema šarenih testenina od prirodnih sastojaka za decu. Prve godine poslovanja obeležila su ulaganja u proizvodne mašine, sušare i proširenje prostora, dok su prodajni kanali bili prodavnice zdrave hrane, beogradski restorani i ketering firme. Pre dve godine, porodični biznis prerasta u ortačko partnerstvo sa investitorom Milošem Tonšićem, što je omogućilo dodatnu dokapitalizaciju, redizajn brenda i proširenje asortimana.

Posle investiranja u novu sušaru za testenine i pokretanja linije za HORECA sektor, Mado pasta danas ima prisustvo na više od 30 prodajnih mesta širom Srbije, uključujući Suboticu, Loznicu, Aranđelovac, Užice, Pančevo i brojne radnje u Beogradu. Kompanija i dalje ne zapošljava radnike već sve aktivnosti obavljaju članovi tima, a prema rečima Nikole Brnjasa, fokus je na unapređenju procesa: „Ono što smo počeli kao porodični projekat, preraslo je u brend. I dalje nas vodi ista želja, ne samo prema dobroj i zdravoj hrani, već cilju koji smo postavili na samom početku – da Mado postane globalno poznata. Verujemo u ovo što radimo, a bolju potvrdu od ovih nagrada na Sajmu nismo mogli da poželimo.“

Planovi kompanije uključuju dalje širenje na region i evropsko tržište, dok se prodaja trenutno najviše ostvaruje putem online prodavnice. Priznanja sa Novosadskog sajma potvrđuju uspešnost inovativnog pristupa u segmentu testenina sa povrćem i podstiču nastavak razvoja brenda.

Pročitaj još

Domaće

Finansijski sektor uvodi AI-native proizvode, Deloitte najavljuje novu fazu transformacije

Banke prelaze sa optimizacije troškova na redefinisanje operativnog modela, uz sve veći uticaj veštačke inteligencije

Published

on

By

Banke prelaze sa optimizacije troškova na redefinisanje operativnog modela, uz sve veći uticaj veštačke inteligencije

Finansijske institucije širom sveta ulaze u novu fazu transformacije poslovanja, prelazeći sa klasične digitalizacije i optimizacije troškova na potpuni redizajn operativnih modela, navodi se u izveštaju Deloitte “FSI Predictions 2026”. Ova promena, nazvana „strukturna reinvencija“, znači dublju i temeljniju reorganizaciju poslovanja, pri čemu veštačka inteligencija postaje centralni deo novih proizvoda i usluga.

U prethodnoj deceniji banke su ulagale značajna sredstva u digitalizaciju, modernizujući korisničke interfejse, razvijajući mobilne platforme i automatizujući procese. Ipak, mnoge institucije nastavile su sa radom na fragmentisanim i zastarelim sistemima, koji su često ostajali skriveni iza modernog digitalnog okvira. Deloitte ističe da tradicionalni programi smanjenja troškova nisu bili dovoljni da reše dublje strukturne izazove sektora.

Novi pritisci dolaze sa svih strana: rastuća očekivanja klijenata, sve personalizovanije digitalno iskustvo, kompleksni regulatorni zahtevi u domenu sajber bezbednosti i transparentnosti, kao i rast konkurencije kroz fintech kompanije i alternativne platne infrastrukture. Kao odgovor na ove izazove, banke počinju da redefinišu način na koji razvijaju proizvode, obrađuju transakcije i donose poslovne odluke, oslanjajući se na inteligentne, podatkovno orijentisane i autonomne operativne modele.

Deloitte posebno izdvaja razvoj AI-native proizvoda kao ključni trend. U prethodnoj fazi, veštačka inteligencija je uglavnom bila alat za poboljšanje korisničkog servisa, otkrivanje prevara ili automatizaciju pojedinih procesa. Sada AI postaje sastavni deo same infrastrukture i načina na koji banke upravljaju rizicima i razvijaju usluge. „AI se postepeno ugrađuje u operativnu osnovu finansijskih institucija, menjajući način donošenja odluka i upravljanja procesima“, navodi se u izveštaju.

Ovakva transformacija podrazumeva i modernizaciju platne infrastrukture, gde nove tehnologije kao što su digitalna imovina i blockchain menjaju tok novca kroz finansijski sistem. Tradicionalni platni sistemi često su opterećeni složenim posredničkim strukturama, sporim procesima i visokim troškovima. Savremene digitalne infrastrukture nude brže, fleksibilnije i efikasnije transakcije, pri čemu banke koje uspešno implementiraju ove promene dobijaju priliku za razvoj novih poslovnih modela.

Analitičari izveštaja zaključuju da strukturna reinvencija finansijskog sektora nije samo tehnološko pitanje, već zahteva i promene u načinu razmišljanja i organizacije poslovanja. Pristup u kojem je AI centralni mehanizam omogućava institucijama da odgovore na sve brže promene na tržištu i rastuća očekivanja korisnika.

Pročitaj još

U Trendu