Connect with us

Fitnes

Da li su suplementi poput vitamina D i magnezijuma zaista potrebni? Stručnjaci otkrivaju

Sve više žena koristi suplemente zbog zdravlja, ali da li je njihova upotreba zaista opravdana i sigurna?

Published

on

pexels-photo-15897781

Sve više žena koristi suplemente zbog zdravlja, ali da li je njihova upotreba zaista opravdana i sigurna?

U poslednje vreme, žene širom sveta sve češće posežu za suplementima kao što su magnezijum, vitamin D i biljni preparati poput ašvagande, u želji da poboljšaju svoje zdravlje i svakodnevno funkcionisanje. Statistike pokazuju da više od polovine odraslih redovno koristi neki dodatak ishrani, a ovaj trend naročito raste među ženskom populacijom.

Članstvo u poznatim klinikama za holističko zdravlje u Njujorku može koštati i do 5.000 dolara godišnje, dok mnoge žene traže brza i jednostavna rešenja za svoje zdravstvene potrebe. Kako ističe tridesetogodišnja pacijentkinja koja je želela da ostane anonimna: „Većina nas želi da postigne optimalno zdravlje, ali često nemamo dovoljno vremena za velike promene. Suplementi izgledaju kao jednostavan način da sebi pomognemo.“

Na tržištu je prisutno oko 100.000 različitih suplemenata – od običnih vitamina, preparata za san, smanjenje stresa i nadutosti, do specijalizovanih proizvoda za ubrzanje metabolizma ili poboljšanje kvaliteta kože i kose. Većina ovih proizvoda, međutim, ne prolazi detaljnu zdravstvenu kontrolu pre nego što dospe do potrošača.

Društvene mreže takođe značajno utiču na popularnost dodataka ishrani. Prema rečima Chloe Harrouche, osnivačice klinike za holističko zdravlje: „Većina ljudi bira suplemente na osnovu onoga što vidi na Instagramu. Razmišljaju: ‘Ako je pomoglo njima, pomoći će i meni.’“

Pored toga, lična iskustva često motivišu žene da isprobaju određene proizvode. Jedna mlada majka, ćerka lekara, odlučila je da koristi multivitaminske gumene bombone bogate biotinom nakon što je primetila pojačano opadanje kose. „Teško je reći da li su zaista pomogle, ali mi se čini da su mi nokti zdraviji, a višak vitamina se svakako izlučuje iz organizma“, ističe ona.

Ipak, stručnjaci savetuju oprez kada je reč o samostalnom izboru suplemenata, naglašavajući značaj konsultacije sa lekarom pre upotrebe. Iako su mnogi suplementi predstavljeni kao rešenje za različite probleme, nisu svi neophodni niti bezbedni za dužu upotrebu. Prava potreba za suplementima najbolje se određuje individualnim analizama i savetovanjem sa stručnjacima. Uravnotežena ishrana i zdrav stil života i dalje su najvažniji temelj dobrog zdravlja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Tamne fleke na rukama: Zbog čega nastaju i kako ih sprečiti

Dermatolozi upozoravaju da pigmentacija na rukama nije znak godina, već posledica izlaganja suncu bez zaštite

Published

on

Dermatolozi upozoravaju da pigmentacija na rukama nije znak godina, već posledica izlaganja suncu bez zaštite

Sve veći broj žena u Srbiji, posebno u tridesetim i četrdesetim godinama, primećuje pojavu tamnih mrlja na rukama i podlakticama. Ove sunčeve pege često se pogrešno tumače kao znak starenja, iako su zapravo rezultat dugotrajnog izlaganja UV zračenju bez korišćenja zaštite. Dermatolozi beleže porast pregleda u ordinacijama zbog ovog problema, ističući da je koža sklona da ‘pamti’ svaki trenutak proveden na suncu. Dr Ivana Petrović objašnjava: „Koža pamti svako izlaganje UV zračenju, a pigmentacije na rukama su jasan pokazatelj koliko je štete naneto tokom života.” Ona naglašava da se promene mogu pojaviti i mnogo ranije nego što ih uočimo, najčešće u tridesetim ili četrdesetim, kada žene primete tamne tačke na koži.

Prema istraživanjima, gotovo polovina žena priznaje da bi sada drugačije brinula o svojoj koži, naročito kad se pojave prve fleke. Tada preplanulost gubi privlačnost i postaje znak nedovoljne zaštite. Stručnjaci podsećaju: „Tamni ten nije znak zdravlja, već pokušaj kože da se odbrani od oštećenja. Nema sigurnog sunčanja bez zaštitnih krema, čak ni u hladu ili ispod suncobrana.”

Za razliku od prošlih vremena, kada su dame nosile rukavice, duge rukave i suncobrane radi zaštite, danas je sunčanje često deo svakodnevice. Ipak, sve više žena uvodi redovnu upotrebu krema sa zaštitnim faktorom i odlazi na dermatološke preglede. Dr Petrović savetuje: „Promene na koži, kao što su nove tačkice, promene oblika mladeža ili širenje pigmentacija, ne treba zanemarivati, jer mogu biti prvi znakovi ozbiljnih oštećenja.”

Najčešće se pigmentacije javljaju na potkolenicama i rukama, što je povezano sa načinom odevanja i izlaganjem suncu. Stručnjaci preporučuju redovne samopreglede i iskorišćavanje besplatnih dermatoloških provera mladeža koje su dostupne u većim gradovima. Prevencija podrazumeva upotrebu zaštitnih krema sa visokim faktorom, nošenje odeće dugih rukava i šešira, kako bi se očuvalo zdravlje i izgled kože.

Pročitaj još

Fitnes

Besplatna ciljana terapija za HRD-pozitivan rak jajnika sada dostupna ženama u Srbiji

Savremena terapija omogućena o trošku države donosi nadu obolelima od uznapredovalog raka jajnika

Published

on

Savremena terapija omogućena o trošku države donosi nadu obolelima od uznapredovalog raka jajnika

Žene u Srbiji koje se suočavaju sa uznapredovalim rakom jajnika i imaju HRD pozitivan status od sada mogu da dobiju savremenu ciljanu terapiju finansiranu iz državnog budžeta. Ova značajna odluka donesena je u junu 2024. godine i predstavlja važan korak ka unapređenju dostupnosti inovativnih metoda lečenja, koje mogu da produže život i odlože povratak bolesti.

Uvođenje ove terapije rezultat je dugogodišnjih zahteva kako pacijentkinja, tako i stručne javnosti, sa ciljem da sve žene imaju pristup savremenom lečenju bez obzira na finansijske mogućnosti. HRD je skraćenica za “homologna rekombinaciona deficijencija” i odnosi se na biološku osobinu tumora koja podrazumeva smanjenu sposobnost ćelija da popravljaju oštećenja DNK, što direktno utiče na tok bolesti i mogućnosti terapije.

Kako bi neka pacijentkinja mogla da koristi ovu terapiju, najpre je obavezno da uradi HRD test, kojim se utvrđuje da li njen tumor ima pomenutu genetsku slabost. Kako ističu lekari, “testiranje je ključan korak, jer samo žene sa pozitivnim nalazom mogu biti kandidati za ovu terapiju”. Princip savremenih terapija je da cilja upravo ovu slabost tumora, čime se usporava ili zaustavlja njegovo napredovanje.

Nova terapija ženama donosi brojne prednosti: manje vremena provedenog u bolnici, više energije za svakodnevne aktivnosti i više dragocenih trenutaka sa porodicom. “Jedan od deset inovativnih lekova koje je država obezbedila o trošku javnog zdravstva odnosi se i na rak jajnika. Posebno je važno što ova terapija postoji za žene sa uznapredovalim oblikom bolesti, koje su HRD pozitivne,” izjavila je Gorica Đokić iz udruženja pacijentkinja. Dodala je i: “Hvala zdravstvenim vlastima što su omogućile ovu terapiju. Nastavljamo borbu za svaku pacijentkinju i bićemo podrška kroz ceo proces.”

Ova promena je u skladu sa najnovijim svetskim i evropskim smernicama i predstavlja značajan napredak u borbi protiv jednog od najsmrtonosnijih ginekoloških karcinoma. Prema mišljenju stručnjaka i predstavnika udruženja, dostupnost HRD testiranja i savremene terapije ključni su za efikasniju i dostojanstveniju borbu protiv raka jajnika u Srbiji.

Pročitaj još

Fitnes

Limfom: zašto prve simptome često povezujemo sa umorom

Rani znaci limfoma mogu proći neprimećeno, posebno kod žena, a pravovremeno reagovanje je ključno za uspešno lečenje.

Published

on

Rani znaci limfoma mogu proći neprimećeno, posebno kod žena, a pravovremeno reagovanje je ključno za uspešno lečenje.

Limfom, oblik raka limfnih čvorova, može se lako prevideti jer se početni simptomi često poistovećuju sa umorom ili posledicama svakodnevnog stresa. Javnost je nedavno osetila koliko je važno rano prepoznavanje limfoma nakon što je bivša misica Ivančica Pahor otkrila svoju dijagnozu i istakla koliko su simptomi ove bolesti neupadljivi. Mnoge žene, zbog brojnih obaveza, sklone su da ignorišu signale koje im telo šalje, što dodatno otežava ranu dijagnozu.

Limfni sistem igra ključnu ulogu u imunološkoj odbrani organizma, a limfom može nastati iz limfocita – ćelija koje se bore protiv infekcija. Najčešće vrste su Hodgkinov i ne-Hodgkinov limfom, a simptomi variraju u zavisnosti od vrste i regije tela koju bolest zahvata.

Najtipičniji početni znaci limfoma su bezbolno uvećanje limfnih čvorova na vratu, ispod pazuha ili u preponama. Prisutni su i simptomi kao što su hroničan umor, neobjašnjivo mršavljenje, noćno znojenje i ponavljajuća groznica. Dodatno, moguće su tegobe poput bola u grudima, stomaku ili kostima, svrab kože, dugotrajan kašalj, a kod limfoma kože mogu se javiti osip, promena boje, zadebljanja ili bolne lezije.

Ivančica Pahor je naglasila važnost obraćanja pažnje na promene koje traju više od nekoliko nedelja i dodala: „Važno je da svaka žena obrati pažnju na promene koje traju duže od nekoliko nedelja, pogotovo ako su uporne i neobjašnjive.“ Ona je svoje simptome umora dugo pripisivala svakodnevnom tempu, dok nije primetila otoke limfnih čvorova.

Način lečenja limfoma zavisi od njegove vrste i stadijuma, te može obuhvatiti hemoterapiju, imunoterapiju, zračenje, transplantaciju matičnih ćelija, ali i ciljane terapije ili pristup „posmatranja i čekanja” kod sporijih oblika bolesti. Kada limfom utiče na centralni nervni sistem, mogu se javiti dodatni simptomi kao što su glavobolja, konfuzija, slabost u udovima, problemi sa vidom ili sluhom, mučnina i povraćanje.

Lekari naglašavaju važnost pravovremene reakcije – svaka žena koja primeti dugotrajne ili neobjašnjive simptome treba da se obrati svom lekaru. Rana dijagnoza značajno povećava šanse za uspešan ishod, dok ignorisanje simptoma može dovesti do kasnijeg otkrivanja bolesti, kada su mogućnosti oporavka znatno manje.

Pročitaj još

U Trendu