Connect with us

Domaće

Cene zlata pale ispod 4.700 dolara po unci, srebro izgubilo više od 4 odsto vrednosti

Zlato sada čini 24 odsto rezervi centralnih banaka, dok je vrednost metala od januara pala 16 odsto

Published

on

g4c64053f5642dee2e381401a0d54756d9939ce005570ae3ae2e931ecccce6988f28aa7fea0ed25a074188e69d1d83bdc56a95dd5417d9e5d5eee9897dd00f2e0_1280

Zlato sada čini 24 odsto rezervi centralnih banaka, dok je vrednost metala od januara pala 16 odsto

Pad cena plemenitih metala obeležio je kraj aprila 2026. godine, pošto je zlato skliznulo ispod nivoa od 4.700 dolara po unci (31,1 gram), a srebro zabeležilo pad veći od četiri odsto. Ovaj trend dolazi uprkos jačanju globalnih geopolitičkih tenzija, što pokazuje promenu dinamike na tržištu koje je prethodnih godina reagovalo rastom na svaku krizu.

Prema ekonomskim analizama, zlato se sada nalazi oko 16 odsto ispod svog rekordnog maksimuma iz januara, dok je srebro pretrpelo još izraženiji pad. Glavni razlog ovakvog kretanja tržišta leži u rastu inflacionih očekivanja i povećanju kamatnih stopa, što smanjuje atraktivnost imovine poput zlata koja ne donosi prinos, u poređenju sa instrumentima koji nude kamatu.

Analitičari naglašavaju i da je zlato tokom prethodne decenije gotovo učetvorostručilo svoju vrednost, uz prosečan godišnji rast blizu 15 odsto. Ovakav rezultat, koji prevazilazi i pojedine deoničke indekse, doveo je do ostvarivanja profita i kratkoročnih korekcija na tržištu.

Dugoročno gledano, zlato dobija sve veći značaj u rezervama centralnih banaka širom sveta – sada čini oko 24 odsto ukupne strukture, što je više nego što iznose američke državne obveznice. Ovaj trend predstavlja preokret u odnosu na kraj 2015. godine, kada su obveznice činile trećinu rezervi, a zlato svega devet odsto.

Promene u strukturi rezervi centralnih banaka ukazuju na strateško okretanje ka većoj sigurnosti i diverzifikaciji, ali trenutna situacija na tržištu jasno pokazuje da su kamatne stope trenutno odlučujući faktor u kretanju cena plemenitih metala.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srbija otkupljuje obveznice od 2 milijarde evra, kamata do 4,85 odsto za nove emisije

Država nudi otkup evroobveznica sa kamatom 3,125%, najavljuje nove emisije u evrima i dolarima sa prinosom do 6,2%

Published

on

By

Država nudi otkup evroobveznica sa kamatom 3,125%, najavljuje nove emisije u evrima i dolarima sa prinosom do 6,2%

Republika Srbija započela je proces prevremenog otkupa dela svojih obveznica u iznosu od dve milijarde evra, čija kamata iznosi 3,125% i koje dospevaju 2027. godine, a istovremeno priprema izdavanje novih obveznica denominovanih u evrima i američkim dolarima, saopšteno je. Ponuda za otkup važi do 6. maja 2026. u 16 časova po londonskom vremenu, a menadžeri su BNP Paribas, Deutsche Bank, Merrill Lynch, Morgan Stanley i UniCredit Bank.

Vlasnicima ovih hartija država nudi otkup po nominalnoj ceni od 1.000 evra za 1.000 evra, uz isplatu pripadajuće obračunate kamate do dana otkupa. Srbija planira da otkupi ukupno do milijardu evra ovih obveznica, dok se ostatak refinansira kroz nove emisije, što omogućava produženje roka otplate i potencijalno povoljnije uslove servisiranja duga.

Nove emisije uključuju evroobveznice sa rokom od 5 i 12 godina i dolarske obveznice na 10 godina. Preliminarni prinos za petogodišnje evroobveznice iznosi oko 1,80 procentnih poena iznad midswap stope, a za 12-godišnje 2,30 poena iznad, što uz trenutne midswap stope od 2,8% do 2,85% za 5 godina i 2,54% do 2,55% za 12 godina, znači da će Srbija plaćati kamatu između 4,6% i 4,85% za evroemisije. To je oko 47% više u odnosu na prethodnu kamatu.

Kao deo emisije predviđena je i zelena obveznica (green bond) u okviru 12-godišnje evrotranše, namenjena finansiranju i refinansiranju projekata održivog razvoja i zaštite životne sredine. Srbija je prvi put izdala zelenu evroobveznicu 2021. godine, u iznosu od jedne milijarde evra i ročnosti sedam godina.

U dolarskom segmentu aranžmana planirana je desetogodišnja emisija sa očekivanim prinosom od 1,75 procentnih poena iznad američkih državnih obveznica iste ročnosti. S obzirom na trenutne kamate na američke hartije od 2,54% do 2,55% za pet godina i 4,0% do 4,5% za 12 godina, srpska kamata za dolar biće između 4,25% i 6,2%.

Na međunarodnom tržištu Srbija je 2020. godine plasirala obveznice vredne dve milijarde evra, koje su bile listirane na Londonskoj berzi. Tada je više od 300 stranih investitora iskazalo tražnju za preko sedam milijardi evra, gotovo četiri puta više od ponuđene vrednosti emisije. Ministarstvo finansija naglasilo je da je tokom pandemije Srbija izašla na tržište bez pomoći Evropske centralne banke.

Prema podacima Uprave za javni dug, ukupni javni dug Srbije na dan 27. april premašuje 4,6 biliona dinara. Kreditni rejting prema S&P Global Ratings je investicioni, Moody’s ga drži na nivou Ba2 (dve stepenice ispod investicionog, uz stabilne izglede), dok je Fitch dodelio ocenu BB+ (jedna stepenica ispod investicionog) uz pozitivne izglede.

U poređenju, Slovenija je krajem marta najavila zaduženje putem panda obveznica u jenima, sa rasponom kamatnih stopa između 1,70% i 2,20%.

Pročitaj još

Domaće

MMF prognozira BDP po glavi stanovnika od 152 hiljade evra za Luksemburg do 2030.

Irska prelazi 138 hiljada evra, dok Bugarska ostaje na 28 hiljada evra – sever i zapad Evrope zadržavaju vodeće pozicije

Published

on

By

Irska prelazi 138 hiljada evra, dok Bugarska ostaje na 28 hiljada evra – sever i zapad Evrope zadržavaju vodeće pozicije

Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je projekciju prema kojoj će BDP po glavi stanovnika u Luksemburgu premašiti 152 hiljade evra do 2030. godine, dok će Irska dostići oko 138 hiljada evra, što je najviši nivo među evropskim ekonomijama. Analiza MMF-a obuhvata 41 evropsku zemlju, uključujući članice EU, države EFTA, kandidate za EU i Ujedinjeno Kraljevstvo, a procenjuje se nominalni BDP po stanovniku i BDP po kupovnoj moći (PPP).

Prema izveštaju, Irska će do 2030. godine preteći Luksemburg kao vodeća evropska ekonomija po PPP, ali MMF napominje da su irske brojke pod značajnim uticajem velikih multinacionalnih kompanija. Pored Irske i Luksemburga, među pet najbogatijih zemalja nalaze se Norveška, Švajcarska i Danska.

Među najvećim evropskim ekonomijama, Nemačka će biti 12. po BDP-u po glavi stanovnika, dok će Francuska zauzeti 15. mesto, Ujedinjeno Kraljevstvo 16, Italija 18, a Španija 22. poziciju. Ovo potvrđuje da veličina ukupnog BDP-a ne garantuje visoki životni standard svakog građanina.

Na dnu liste ostaju zemlje kandidati za članstvo u EU – Ukrajina, Kosovo i Moldavija, koje će, prema projekcijama, imati najniži BDP po glavi stanovnika do 2030. godine. Među članicama EU, Bugarska će ostati najniže rangirana sa oko 28 hiljada evra po glavi stanovnika, dok se očekuje da će Grčka pasti sa 29. na 32. mesto. Kipar bi mogao da ostvari najveći napredak, prelazeći sa 16. na 13. poziciju.

Unutar Evropske unije, izuzev Luksemburga i Irske, Danska će prednjačiti sa skoro dvostrukim BDP-om po glavi stanovnika u odnosu na Grčku. Pored toga, MMF navodi da su nominalne razlike još izraženije: Luksemburg sa više od 152 hiljade evra, Irska sa oko 138 hiljada evra, a Bugarska sa oko 28 hiljada evra po glavi stanovnika.

Glavni zaključak je da će Evropa do 2030. ostati podeljena – sever i zapad kontinenta zadržaće vodeće ekonomske pozicije, dok će istok, i pored rasta, i dalje zaostajati. Za zemlje poput Hrvatske, to znači nastavak približavanja evropskom proseku, ali i dalje višegodišnji proces dostizanja najrazvijenijih članica.

Pročitaj još

Domaće

Države Evropske unije izdvajaju 10 milijardi evra za energetski šok

Španija pokriva gotovo polovinu ukupne potrošnje, dok je EU već potrošila 20 milijardi evra na uvoz fosilnih goriva

Published

on

By

Španija pokriva gotovo polovinu ukupne potrošnje, dok je EU već potrošila 20 milijardi evra na uvoz fosilnih goriva

Države Evropske unije obavezale su se da izdvoje više od 10 milijardi evra za zaštitu potrošača i preduzeća od energetskog šoka izazvanog ratom na Bliskom istoku, navodi se u analizi istraživačkog centra Brojgel. Prema procenama Brojgela, oko četiri petine svih mera zasniva se na širokim i slabo ciljanim intervencijama, kao što su opšte poreske olakšice, što odstupa od preporuka Evropske komisije koja insistira na privremenim i preciznim merama pomoći.

Najveći deo fiskalne podrške dolazi iz najrazvijenijih ekonomija članica, pri čemu Španija učestvuje sa gotovo polovinom ukupne potrošnje, a Nemačka zauzima drugo mesto po izdvojenim sredstvima. U Italiji je već upozoreno da nema dovoljno fiskalnog prostora za dugoročnu podršku u slučaju produženih šokova.

Energetska kriza dešava se dok Evropska unija i dalje oseća posledice prethodnog talasa izazvanog ratom u Ukrajini, kada su cene gasa dostigle rekorde, a ukupna izdvajanja članica za podršku domaćinstvima i kompanijama premašila su pola biliona evra.

Analitičari upozoravaju da evropske vlade ponavljaju greške iz 2022. godine, primenjujući brze i opšte mere, koje mogu dodatno podstaći potražnju, ali i pojačati pritisak na cene. Evropska komisija procenjuje da je od početka rata na Bliskom istoku EU potrošila dodatnih 20 milijardi evra za uvoz fosilnih goriva.

Brojgel, nezavisni istraživački institut iz Brisela, osnovan je 2005. godine i bavi se analizama u oblastima makroekonomije, energetske politike, fiskalnih pravila EU, konkurentnosti, klimatske tranzicije i globalne trgovine.

Pročitaj još

U Trendu