Connect with us

Svet

Budućnost nadzornog programa SAD neizvesna pred glasanje u Predstavničkom domu

Američki zvaničnici potvrdili da je glasanje o obnovi FISA Sekcije 702 odloženo, dok traju neslaganja oko reformi

Published

on

pexels-photo-35329636

Američki zvaničnici potvrdili da je glasanje o obnovi FISA Sekcije 702 odloženo, dok traju neslaganja oko reformi

U Vašingtonu, ključni nadzorni program Sjedinjenih Američkih Država, poznat kao FISA Sekcija 702, suočava se sa neizvesnom budućnošću dok se približava datum isteka važenja naredne nedelje. Ova odredba, koja omogućava prikupljanje komunikacija stranih državljana izvan SAD bez naloga, takođe može obuhvatiti i podatke američkih građana u kontaktu sa tim licima.

Zvaničnici nacionalne bezbednosti ističu da je nastavak važenja ovog programa od suštinskog značaja za sprečavanje mogućih bezbednosnih pretnji, posebno tokom aktuelnog sukoba sa Iranom. Sa druge strane, poslanici iz obe političke partije izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti pristupa komunikacijama američkih građana bez sudskog naloga, što smatraju problematičnim sa aspekta zaštite privatnosti.

Predstavnici republikanskog rukovodstva u Predstavničkom domu odložili su glasanje o obnovi FISA Sekcije 702 do nekoliko dana pred istek 20. aprila, zbog neslaganja među poslanicima oko toga da li zakon treba biti obnovljen u sadašnjem obliku ili uz dodatne reforme. Ovo odlaganje dodatno povećava neizvesnost oko budućnosti ovog zakonskog okvira.

Poslednje produženje važenja Sekcije 702 desilo se 2024. godine, nakon što su izveštaji o neadekvatnoj upotrebi od strane Federalnog istražnog biroa doveli do ozbiljne debate o nastavku ovog programa. Prvobitno usvojen 2008. godine, program omogućava američkim vlastima da prate komunikacije stranih državljana, uz mogućnost da podaci američkih građana budu deo obuhvaćenih informacija, ukoliko su u kontaktu sa ciljanim stranim osobama.

Prema izveštajima, trenutna administracija predložila je obnovu važenja ovog zakona na dodatnih 18 meseci bez promena u postojećim pravilima. Predsednik je pozvao članove svoje partije na jedinstvo kako bi se glasalo za produženje programa bez dodatnih izmena. Proceduralno glasanje o ovom pitanju očekuje se u narednim danima.

Opozicija među poslanicima, koja uključuje pripadnike obe stranke, zahteva usvajanje dodatnih zaštitnih mera i reformi pre eventualnog produženja. Među zahtevima su ograničenja pristupa komunikacijama američkih građana i jača sudska kontrola nad prikupljanjem podataka.

Odluka o daljoj sudbini FISA Sekcije 702 ima potencijalno široke posledice na rad američkih bezbednosnih službi, ali i na zaštitu privatnosti građana. Ishod glasanja u Predstavničkom domu ostaje neizvestan, dok različite političke frakcije traže kompromis između nacionalne bezbednosti i građanskih prava.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Senator Lindzi Grejem upozorio na uslove za mir na Bliskom istoku

Američki senator ističe da mir u Libanu nije moguć bez razoružavanja Hezbolaha i pritiska na Iran

Published

on

By

Američki senator ističe da mir u Libanu nije moguć bez razoružavanja Hezbolaha i pritiska na Iran

Američki senator Lindzi Grejem izneo je stav da mir na Bliskom istoku nije moguć ukoliko Hezbolah ostane naoružan i iranski režim ostane netaknut, navodeći da bi takav scenario predstavljao neuspeh međunarodnih napora. Grejem je naglasio da trenutna pauza u neprijateljstvima u Persijskom zalivu ne sme dovesti do povratka na prethodno stanje i da svako rešenje bez potpunog razoružavanja Hezbolaha znači samo odlaganje novog sukoba.

“Hezbolah i mir ne idu u istu rečenicu”, izjavio je Grejem, podsećajući na vezu ove grupe sa Teheranom i njen uticaj na bezbednost regiona. Senator smatra da je neophodno obezbediti kredibilan put ka razoružavanju Hezbolaha u svakom potencijalnom mirovnom sporazumu u Libanu.

Posebno je upozorio na opasnost od popuštanja pritiska na Iran, ističući da bi preživljavanje iranskog režima uz eventualno ublažavanje sankcija predstavljalo grešku koja bi omogućila regeneraciju terorističkih aktivnosti. Grejem je naveo da bi takav ishod stvorio uslove za ponovni uspon terorističkih organizacija, što bi ugrozilo stabilnost u regionu.

Senator je svoju poruku povezao sa strategijom sprečavanja jačanja terorističkih država, ističući odlučnost Sjedinjenih Država da ne dozvole obnovu pretnji iz Irana i Libana. Grejem je takođe izrazio poverenje u sposobnost američke administracije da ostvari održiv mir na Bliskom istoku.

“Postigli smo previše da bismo dozvolili vraćanje na staro”, naglasio je Grejem, ukazujući na potrebu za konkretnim merama u rešavanju bezbednosnih izazova u regionu.

Pročitaj još

Svet

Kineski astronauti završili treću svemirsku šetnju na stanici Tjangong

Posada misije Šendžou-21 produžava boravak u orbiti, svi članovi u dobrom stanju

Published

on

By

Posada misije Šendžou-21 produžava boravak u orbiti, svi članovi u dobrom stanju

Kineski astronauti sa misije Šendžou-21 uspešno su završili treću aktivnost van letelice na svemirskoj stanici Tjangong, potvrđeno je u saopštenju Kineske agencije za svemirske letove sa ljudskom posadom. Džang Lu, Vu Fej i Džang Hongdžang obavili su zadatke u petak u 1:36, uz upotrebu robotske ruke i podršku sa Zemlje.

Tokom svemirske šetnje, posada je instalirala uređaj za zaštitu od svemirskog otpada, izvršila inspekcije spoljne opreme i objekata stanice, kao i druge tehničke zadatke. Džang Lu je zabeležio sedmi izlazak u svemir, čime je postavio rekord među kineskim astronautima po broju aktivnosti van letelice.

Od 16. marta, kada je završena prethodna šetnja, posada je nastavila eksperimente iz oblasti nauke o životu u svemiru, ljudskog istraživanja i fizike mikrogravitacije, a sprovedene su i vežbe za hitne slučajeve, obuka za spasavanje i pripreme za dalji rad van letelice.

Prema zvaničnim informacijama, tri astronauta borave u orbiti više od pet meseci i svi su u stabilnom radnom i životnom stanju. Nakon evaluacije, planirano je da se boravak posade produži za oko mesec dana radi dalje validacije tehnologija i maksimalnog iskorišćenja misije hitnog snabdevanja letelicom Šendžou-22.

“Posada će nastaviti naučne eksperimente i tehničke testove tokom produženog boravka i obeležiće Dan svemira Kine i Međunarodni praznik rada u orbiti”, navodi se u saopštenju nadležnih organa.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Države pojačavaju vojne i diplomatske pritiske na Iran u Persijskom zalivu

Američki vojni zvaničnici najavili tehnička unapređenja pred istek primirja, iranska ekonomija pod blokadom

Published

on

By

Američki vojni zvaničnici najavili tehnička unapređenja pred istek primirja, iranska ekonomija pod blokadom

Samo šest dana pre isteka primirja u Persijskom zalivu, Sjedinjene Države intenziviraju vojne i diplomatske pritiske na Iran, prema navodima zvaničnih izvora. Američka vojska je, uz najavu završetka operativne pauze, preduzela mere za tehnička unapređenja i masovno pregrupisavanje resursa u blizini iranske obale.

Admiral Bred Kuper, komandant američke Centralne komande, izjavio je da je primirje iskorišćeno za ponovno naoružavanje i prilagođavanje taktičkih postupaka, ističući sposobnost američke vojske da se brzo prilagođava promenjenim okolnostima. “Ponovo se naoružavamo, vršimo tehnička prilagođavanja. Prilagođavamo našu taktiku, tehnike i procedure. Ne postoji vojska na svetu koja se prilagođava kao što to činimo mi”, izjavio je Kuper.

Centralni deo američke strategije predstavlja sofisticirana pomorska blokada čiji je cilj ograničavanje iranske logistike i ekonomske aktivnosti kroz Ormuski tesnac. Načelnik združenog generalštaba Den Kejn naglasio je da su iranska plovila pod stalnim nadzorom i da pokušaji zaobilaženja blokade nailaze na mrežu obaveštajnih, izviđačkih i taktičkih sredstava.

Na diplomatskom planu, američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majk Volc ocenio je trenutnu krizu kao nastavak višedecenijskog sukoba sa Iranom, ističući ulogu Irana u ugrožavanju globalne ekonomske stabilnosti. Volc je upozorio na podršku Rusije i Kine iranskim aktivnostima, nazivajući je “štitom” za iranski režim.

Lista američkih zahteva prema Iranu uključuje potpuno ukidanje nuklearnog programa, obustavu ilegalnih ekonomskih aktivnosti u Ormuskom tesnacu, demontažu programa raketa dugog dometa i prekid svih veza sa regionalnim proksi organizacijama. U slučaju da Iran ne ispuni ove zahteve u narednih šest dana, američka vojska je spremna da pređe na aktivne borbene operacije.

“Poruka Teheranu je jasna: američka vojska je spremna za nastavak borbenih dejstava ukoliko ne dođe do ispunjenja postavljenih zahteva”, saopštili su zvaničnici.

Pročitaj još

U Trendu